Interpol ittii inɗe Buuamatu e Debbaag e duttorgol mum

0
1843

“ Fenaande jogii tan ko koykon kon ƴeɓiri, kono alaa dote ko jooɗorii ”

Interpol, hono Fedde polis hakkunde leyɗeele, momtii « laakngal nanngal » (manndaaji jaggugol winndereeji)  ngal Muritani feewnunoo e luulndiiɓe laamu mum ɗiɗo, hono Muhammed wul Buuamatu e Muhammed Debbaag. Ɗuum woni, ñalnde 19 oktoobar ndee,  Goomu horo fedde ndee momtii e duttorgol (fiisiyee) mum denndaangal kabaruuji paatuɗi e maɓɓe, sabu mum teskaade sakkii yamiroore nanngal ndee ko geɗe politik. Ɗumɗoo noon ko gacce mawɗe wonande laamu Muritani, sibu ɗuum firti ko ngu waɗatnoo e duuɓi cakkitiiɗi ɗii kala, fuɗɗiima feeñande aduna oo, ko tooñanngeeji : gila e nanngal senaateer wul Ghadda, haa e tooñannge feewde e jaaynooɓe e hoohooɓe senndikaa. Ɗuum addani neɗɗo politik gooto wiyde “…kamɓe fof ɓe takkaama penaale, inɗe maɓɓe mbonnaama, penaale e takke ɗe meeɗaa yiyeede e leydi hee, gila e raddo fenaande laamu wul Taaya raddatnoo Flam en e kitaale 80-90. Sinno nuunɗal ina woodnoo e oo aduna, tawatnoo nde toppitiima ndee hafeere, nde weñcita nde. Kono ɗuum haɗataa nuunɗal won ɗo woodi. Ngal woni tan ko e nokkuuji goɗɗi. Ma a taw maa wood nde ngal yettii en ?”

Bouamatou
Bouamatou

Ko firti Interpol ?

Interpol ko dottere konngol engele ‘’International Police’’, woni Polis hakkunde leyɗeele. Ko ɗum njuɓɓudi winndere cosaandi ñalnde 7 settaambar 1923, kalfinaandi gollondiral hakkunde polisaaji leyɗeele.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.