Pennda Budal Saar to Doondu e cammalle

0
1997

E nder nduu lewuru Abiril 2009, Fooyre Ɓamtaare jokkondirii e suka debbo naalaŋke ŋanaa, ganndaaɗo nder leydi Senegaal e Muritani, haa e caggal duunde Afrik to Farayse e Almaañ e Engelteer e Beljik… Oo suka debbo woni Pennda Budal Saar. Fooyre Ɓamtaare yeewtidii e makko gila e nguurndam naalaŋkaagal haa e ngonka debbo nder renndo men.

Fooyre Ɓamtaare : Jam ñalli Pennda ! Janngiyaŋkooɓe Fooyre Ɓamtaare ina katojini e anndude holi aan ?

Pennda Budal : Mbiyetee-mi ko Pennda Budal, njettetee-mi ko Saar, njeyaa-mi ko Doondu e Cammalle, nder Ndenndaandi Senegaal, nder diiwaan Maatam, nder tunndu Maatam.

Fooyre Ɓamtaare : Holi nde naat-ɗaa e naalaŋkaagal ?

Pennda Budal : Naalaŋkaagal ? Mi anndaa nii nde naat-mi heen. Mbeɗe anndi tan mbeɗe yima gila ko mi ngejem, nde miin e fedde am min naati dingiral. E oon tuma, jamma fof min peŋat hiirde nder gootal e leeɗe Doondu : dingiral Siñtaan, leegal Galoyaaɓe, leegal Doondunaaɓe, leegal hakkunde. E oon tuma ko miin fuɗɗata jimɗi, giƴi am en ina njaabonoo mi. Eɗen mbaawi wiyde ko ndeen naalaŋkaagal naati e am, ko ndeen puɗɗii-mi yiɗde naalaŋkaagal…

Fooyre Ɓamtaare : A wonaa gawlo. Holi no jibnaaɓe maa njiyrunoo naalaŋkaagal maa ?

Pennda Budal : Hee ! Ɗoon ko kaɗaa. neene am e baaba am fof njiɗaano ko njimatnoo-mi ko. Nde daande am waɗti ummoraade dignire, naata nder noppi mawɓe, jibnaaɓe am mbaɗti hartaade mi heen. Neene am meeɗii wiyde mi “aan, sabu naalaŋkaagal, ma a yaroy ngoɗɗuɗam”. Ɗum laatiima goonga.

Fooyre Ɓamtaare : Mate a tawaani jibnaaɓe maa ina njima ?

Pennda Budal : Alaa ! Neene am ko pullo, yettetee ko Bah, ko o Uurooro. Baaba am ko cuballo, dawi ko Tufnde Ganɗe. Ɓe kaɗii kam yimde haa ɓe tampi. Kono ɓe teskii hay so mi ɗaaniima, mbeɗe hoyɗa mi wona e yimde, so mbeɗe una ngonat-mi ko e yimde, so mbeɗe ƴooga walla mbeɗe teenoya, ko noon. Hakkille am fof wonnoo ko e njimri… So mi wondii e giƴiraaɓe am, ngonat-mi ko e yimde aɓe njaabonoo mi. Nde ɓooynoo, jibnaaɓe ɓe ngoppi mi yo mi yim, kono ɓe njiɗaa mi watta ɗum meccal.

Fooyre Ɓamtaare : No mbaɗ-ɗaa haa ɗum wontan-maa meccal ? Sibu hannde naalaŋkaagal ko meccal maa, walla alaa ?

Pennda Budal : Ahaa kay ! Hannde naalaŋkaagal ko meccal am. Nde naat-mi dewgal, jom galle am ne yiɗaano mi yima… Kono aɗum jeyanoo e nanondire hakkunde amen. O woppiri mi naalaŋkaagal am.

Fooyre Ɓamtaare : Sukaaɓe rewɓe Fuutaŋkooɓe fof njimii, ngamii e cukaagu mum en, kono ɗuum waɗtaani ɗum en naalaŋkooɓe. Aan holi nde naatan-ɗaa meccal naalaŋkaagal ?

Pennda Budal : Mbaɗtu-mi naalaŋkaagal meccal ko e kitaale 89-90. Waɗi mi ɗum teskaade ko ngati mum hawrunoode e caɗeele jolnooɗe hakkunde Muritani e Senegaal. Mi yejjittaa ɗee kitaale bonɗe bonnuɗe. Mbaɗtu-mi yuɓɓinde kiirɗe nder diiwaan amen. Nde ngar-mi Ndakaaru, mbaɗtu-mi bismeede e kiirɗe e jeewte e pijirlooji. Ko nii naalaŋkaagal wontiri meccal am.

Fooyre Ɓamtaare : A fiilii leppi walla a suwaa ?

Pennda Budal : Ahaa kay. Mi fiilii leppi ɗiɗi. Gadanol ngol, tiitoonde mum ko “Doondu”, ngati yiɗande hoore mum wonaa añande banndum. Ngadorii-mi ko wuro am, ɗo njibinaa mi, ɗo mawnu mi, ɗo nganndaa mi ngoowaa mi. Tiitoonde lefol ɗiɗmol ngol, ko “Soh Pullo Jeeri”. Mbeɗe sifoo heen ngonka debbo e caɗeele mum e ɓiɗtere ɓe ngoni, waylooji potɗi wallude ɓe nder dewle… Ina heen jimol ñiŋowol sukaaɓe rewɓe ɗoofotooɓe e dewle mum en ndewa e worɓe tuubakiri ngam jawdi, njaha mbonnoya koye mum en to njurum alaa, suuraare alaa, ballo alaa…

Fooyre Ɓamtaare : Aɗa anniyii fiilde lefol goɗngol, tataɓol ?

Pennda Budal : Eey ! So Alla jaɓii ɗo e darorɗe lewru Mee.

Fooyre Ɓamtaare : Holi no njiyru-ɗaa naalaŋkaagal kesal ngal sukaaɓe men ummanii hannde ngal, hono “rap” ?

Pennda Budal : Fof kono joom mum yiyri. Aduna ko ko waylotoo, alaa-e-sago renndo waylodoo heen. Miin noon ɓur-mi yahrude ko jimɗi e ngamri gaadanteeji, ko ɗuum kadi mawnintu-mi. Ɗo toɓo iwri fof noon yo yuus… ko ɗuum mawninta naalaŋkaagal, mo woni fof adda ballal mum ngati eɗen mbiya “maa juuɗe ɗiɗi cooɗondira nde laaɓa”, walla kadi “junngo wooto foɓɓataa”. Mbeɗe heɓii nii liggodaade e maɓɓe so tawii kay aɗum henanii ɓe.

Fooyre Ɓamtaare : Aɗa jogii diɗɗal maa, walla ko a gooto ?

Pennda Budal : Mi alaa diɗɗal ngal keerorii-mi. Heewi yahdude e am ko gaaciyaŋkooɓe Daande Leñol, diɗɗal Baaba Maal… haa teeŋti noon e Baru Sal e Mammaa Gay.

Fooyre Ɓamtaare : Won ɓe liggodto-ɗaa wonɓe  ?

Pennda Budal : Mbeɗe liggodoo kadi e Ummu Sih mo nganndu-ɗon. Ko debbo kabbaaro ko feewti e ñootol comci rewɓe e worɓe. Kala nde omo waɗa wejo ñooti makko, omo heewi noddude mi, mi ɗofta mo… Ko kaŋko nii njahdunoo-mi Angelteer e Almaañ e Farayse. Omo walli min no feewi.

Fooyre Ɓamtaare : Ko an wallifotoo jimɗi maa ɗii, walla aɗa jogii winndanooɓe ma ?

Pennda Budal : Ko miin tan fentanta hoore am jimɗi am. Mi fuɗɗinooma jaŋngude  e winndude e Pulaar kono noon yahraani yeeso. Aɗum ɗeɓi teddirde mi, kadi faru rokkaani mi ɗum toppitaade. Ko wonaa koo ina heewi. Kono noon, so mi dañii winndanooɓe mi jimɗi, mbeɗe yiɗi. Onon haaliyaŋkooɓe, winndiyaŋkooɓe, mballee min heen, ɗum ko noddaango feewde e mon.

Fooyre Ɓamtaare : Aɗa daña wuurde e naalaŋkaagal maa ?

Pennda Budal : Alla ko moƴƴo, ko mawɗum… Njeeygu jimɗi ɗi heewaani nafoore ngati nguykaaji ina keewi heen. Mbeɗe winndii e ɗokku dowla toppitiiɗo hakkeeji naalaŋkooɓe (BSDA), kono yeeyooɓe ɓe ɓuri heewde doole. Seeɗa mo min ndañata ummortoo ko e sehilaaɓe e yiɗɓe. Min mbaɗdat heen tan.

Fooyre Ɓamtaare : Won njilluuji mbaɗ-ɗaa gaagaa Ndakaaru e Doondu ?

Pennda Budal : Mi yilliima yoga e diiwannuji Senegaal, teeŋti e Kaasamaas. Mi yahii Gammbi e Muritani… Caggal Duunde Afirik, mi yilliima Almaañ e Belsik e Farayse e Italiya e Angelteer… Mi suwaa yillaade Amerik kono so Alla jaɓii ma, ma ɗum ar.

Fooyre Ɓamtaare : A yahaani tawo njillu leyɗe ɗo Fulɓe ngoni, hono Mali e Gine e Niijeer e Kameruun, ekn…

Pennda Budal : Mbeɗe yiɗi dey kono mi suwaa tawo bismeede toon.

Fooyre Ɓamtaare : Pennda Budal, Fooyre Ɓamtaare ina duwoo yo Alla nawru ko mbaɗataa koo yeeso. Pulaar ina wiya “wiyeede ‘mo wuuri ɓura’, ɓuri wiyeede ‘so mawnii maa nattu’”.

Pennda Budal : Mbeɗe yetta Fooyre Ɓamtaare…

Njokkee golle, jaaynde mon ina heewi ñamiri…

Yo Alla sellin doole. On njaaraama

Hocindii, waanjitii ko

Aamadu Malal Gey