Ceerno Sileymaani Raasin Baal (II)

0
1933

“Sheex” Suleymaani Baal waynondiri e ceerno mum. Omo jogii noon anniya, anniya gooto tan woni e makko : taƴde ɓoggi e daaɗe Fuutankooɓe.

Nde o ummii Maal, hade  makko arde haa Boode, o saaŋoyi Baylaa Pereejo Soh, oon ko Pullo Jaawo. Ɓe  njanngidiino  to Duɗal Piir Sañakuur. Baylaa Pereejo jaggi mo ɗoon balɗe tati, ɓe njeewtidi. 

Caggal  ɗum  Suleymaani Baal ari haa e Boode, e  enndu yumma e duhol baaba. O jooɗii haa o fooftii, o yiydi e yiɗɓe, e sehilaaɓe ɓe, e banndiraaɓe ɓe. E  kala  ko o waɗatnoo, o idii  waɗde ko ñaagunde Alla, o  waɗi e maayo ngo, o wiyi omo usta tooke ɗe. Oon sahaa ko ndunngu, maayo ngo wali e nder kolangal ngal fof. So tawii a jabbii, a aawii heen gawri, gawri ndi fuɗii, so a ñaamii, hakkille maa wonata ko e diine Lislaam.

 Sheex” Suleymaani  Baal ko “waliyyu“, ko o ganndo, etee kala ko o ñaagii Alla, o jaɓante. E oon sahaa, o felliti noddude ɓiɓɓe soknaaɓe Fuuta, mbele ma ɓe  taƴ ɓoggi gonɗi e daaɗe maɓɓe ɗi. O noddi ɓe kamɓe fof yo ɓe kawroy to galle Alfaa Amar Saydu Yero Buso, to Hoore Foonde. Ndeen kamɓe fof ɓe kawrii ɗo Hoore Foonde ɗo, ene jooɗii Elimaan Buubakar Bun Huley to Dimat, Abderahmaan Sal to Jannde, Saydu Aljumaa to Halwaar, Abdu Kariimu Jaawanndo to Seeno Paalel, Almaami Abdul Qaadiri to Appe, aɓe njoni, eɓe keewi, ɓe limotaako. Suleymaani Baal ina anniyii haalande ɓe ko haaldunoo e Baylaa Pereejo Soh.

 Suleymaani Baal ƴefti konngol, o wiyi :

“Onon banndiraaɓe am, onon yiɗɓe am, Fuutankooɓe, gooto e mon fof yo heɗto hatte ! Mbeɗe haala, ko kaalat-mi ko eto-ɗon ɗum faamde. So on paamii, mbele maa naftu en ! En tohii, en lorlii, gooto fof ko dimo Alla e daande mum ! Deeniyankooɓe nana ngardii en, ina piya, ina tonnga, ina ñallina e naange. Nay maɓɓe njooɗotaako, bey maɓɓe njooɗotaako, baali maɓɓe njooɗotaako ! Alla jey maa, kamɓe ne ɓe mbaɗtan maa heen goɗɗum. So ɓe tinii joom suudu maa ina siŋkii,  ina yooɗi, ɓe mbiya a haandaani heen, a fotaani dañde oon ɗoon debbo, ɓe nawa mo galle maɓɓe. Ɓe tawa ndimaangu maa ko njarlu mbaawtungu, tawa ko njarlu ɓasaangu, walla tawa ko ndimaangu puuɗaangu, ɓe ƴetta, ɓe payna galle maɓɓe, ɓe mbiya aan a haandaani e jogaade nguu ndimaangu. Kala ko moƴƴi ko e koye maɓɓe ɓe kaandini. Etee kala ko ɓe mbaawi waɗde ma, mbiyataa tan ko yo Alla ñaaw, alaa fof ɗo ngullitto-ɗaa, mbiyataa tan ko yo Alla ñaaw, alaa mo kalmota-ɗaa ! Eɗen njiya ɗeen mette, Hormankooɓe ne nana keedti dow, hitaande fof eɓe ngara, eɓe naamnoo en muudo Horma. So toɓii, so toɓaani, so ilii, so ilaani, ko ɓe arooɓe tan. Tee azakkaat” jeyi  ɗum ko  miskineeɓe, kamɓe ɓe ngonaa miskineeɓe. Ɗum noon, pelliten ! Pelliten kaɓe-ɗen, taƴen ɓoggi e daaɗe men! Neɗɗo maayata tan ko laawol gootol ! Etee so en maayii, Alla jaggirtaa en ɗum, etee, eɗen njogii doole ko eɗen kaɓtoroo ɓe.”

Ɓe mbiyi :

“Hol ɗeen doole ?”

“Innde Alla… oɗon njawi ɗuum ?”

Ɓe mbiyi mo : “Alaa !”

Oon sahaa, nde tawnoo Deeniyankooɓe ina ngardii, ina cañii, ɓe mbiyi mo :

– “Sheex” Suleymaani Baal, amin  njaɓa kono e geɗel noon, so tawii min ndañii damal, ko aan laamotoo !”

– “Onon ɓe  njanngiɗ-mi ɓe to Duɗal Piir Sañukuur, hoto njejjitee “sirru” mo Ceerno men Seriñ Ƴaal” Amar Faal haalannoo gooto e men fof. O wiyiino-mi, ma mi tampan diine, kono mi laamotaako !”

– Ɓe mbiyi mo : “Ko goonga, ɗum noon min njaɓii !”

E oon sahaa aadiyankaagal ene woodi, ndimaagu ina heddii ! Heen gooto fof garɗo, won heɗdiiɓe caggal mum, nde o hooti, o yiyondiri e ɓeen, ɓe nanondiri.

Ɓe idii fof ko ƴeftude laawol, eɓe ƴeewoya Satigi Suley Njaay Mawɗo (laamɗo Deeniyankooɓe e oon sahaa.

 

Aamadu Umaar Jah