Tagopeeje 7 njiytaama saraaji koodel gootel

3
5037

Annduɓe kuule asamaan njiytii saraaji hoodere dooɓaande yuɓɓo tagopeeje jeeɗiɗi potɗe e Leydi, tawi tati heen ina tuumaa waɗde maaje diƴƴe, ɗum noon nguurndam. Ko ɗum woni ko saaktaa e jaaynde Nature ñalnde alarba 22 feebariyee 2017 kam e yeewtere jaaynde Nasa yuɓɓini ñalnde heen. E wiyde maɓɓe ko ɗum huunde mawnde no feewi, tee, annduɓe ina cikki hankadi « ndañii mosel moƴƴel » ɗo mbaawi yiylaade goodal nguurndam gaa gaa e Leydi.

Kañje tagopeeje jeeɗiɗi ɗee, nguleeki majje kadi woɗɗondiraani e nguleeki Leydi, ɗe taarotoo ko koodel (naange ko hoodere) ɓuuɓngel inniraangel TRAPPIST-1, ngonngel e jiiryiirngal men, tee ‘’ngel woɗɗaani’’ en, sibu hakkunde men e maggel ko 40 hitaande annoore. Woni hedde 378 691 200 000 000 km (hitaande annoore ko hedde 9 467 280 000 000 km). Ɗum firti ko  so lampa huɓɓaama toon jooni, annoore mum yettotoo en ko ɗoo e duuɓi 40 !

“ Hikka waɗi duuɓi noogaas ko njiytu-ɗen tagopeeje ɗe njeyaaka yuɓɓo naange, ngol woni ɗiɗmol ko eɗen njiyta huunde waande noon heewnde faayiida to bannge njiylawu nguurndam e tagofeere woɗnde ko wonaa Leydi”. « Ɗo ganndal yahrata hannde ɗoo eɗen kattani luggiɗinde wiɗto men ngam sunnaade so heen tagopeeje tati ina koɗoo, e anndude hol henndu wonndu e weeyo majje e anndude mbele batte nguurndam ngalaa e majje » e wiyde annduɓe ɓee.

Heen tagopeeje jeegom njiylotoo koodel dooɓangel ngel (naange mum en) ko e ñalawma e feccere haa e balɗe men ɗiɗi e dow Leydi (hitaande toon ko balɗe men ɗiɗi). Aɗe ɓadtii no feewi hoodere majje, tee ko bannge gooto e majje tan yiyata naange, ko bannge gooto tan koodel ngel yaynotoo, oya bannge ko e niɓɓere tan woni. Ɗum firti kadi ko bannge keedɗo e hoodere oo ko e ñalawma tan woni, alaa jamma).

Yahde to ɗee tagopeeje aaɓnotaako e tolno ɗo ganndal aadee en yahrata hannde ɗoo. Kono won miijotooɓe, ɗoo e duuɓi miliyaaruuji 5, nde naange men ngee fuɗɗotoo saayde ndee, eɗen mbaawoya eggande toon nde tawnoo hoodere TRAPPIST-1 dooɓaande ndee kañum  ko seeɗa seeɗa yartortoo. Ɗum noon maa nde luttu woodde ɗoo e duuɓi 10 000 miliyaar. Ndee hoodere jeyaa ko e koode 50 ɓurɗe ɓadaade leydi, woni ɗe ngoɗɗeeki mum en e leydi men ndii jaasi 15 hitaande annoore.

NASA : (NASA  National Aeronautics and Space Administration) woni Njuɓɓudi Ngenndiiri Aeronotik e Weeyo dowla Amerik.

Jiiryiirngal : ko dental jaajngal koode e ɓakdi hakkunde koodeeri ndi nganndu-ɗaa nanngi ɗum ko ɓaaƴo (fooɗo hakkunde kuuje ɗiɗi ñisɗe). Yuɓɓo naange men ngee woni ko e jiiryiirngal biyeteengal “Fedannde malaaɗo” (Voie lactée).  Yuɓɓo naange men ngee wayi heen ko no toɓɓel ndiyam nder geec, sibu engal waɗi teemedde miliyaar hoodere, tee njaajeedi maggal ko hedde 100 000 hitaande annoore, njuuteendi ndii kadi ko noon. Hitaande annoore ko hedde 9 500 miliyaar kiloomeeteer. Ƴeewaa kadi, tago ngoo ina waɗi fotde 2 000 miliyaar jiiryiirngal nanndungal e fedannde malaaɗo ! Eto miijaade mawneeki majjum.

Ko Alla tan woni ganndo, kono omo luɓira mo O welaa !

Bookara Aamadu Bah

3 JOWE

Répondre à Yaaya Demmba Jallo Haaytu jaabaade

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.