Daartol Annabi Iisaa e yummum Mariyam

1
2910

E konngol Alla toowɗo oo, tuma nde maleykaaji mbiyi “eehey ma Mariyam Alla suɓimaa ma; o laɓɓinii ma, o suɓimaa ma e dow rewɓe winndere” simoore Ali imraan , kaawise : 42 hono winndiyanke Wahab bun Man mbahi wiyi : yummum Mariyam (JKM) wiyatee ko Hannatu, oon ko banndum jom suudu Jakariya, kono Baaba mum Mariyam wiyetee ko Umraan, oon ko e leñol Israayiilnaaɓe ummii, o meeɗii wonde Imaam Jamaa El Aksaa. Nde yummum Mariyam woni reedu Mariyam ndee, o joginooma njoorto mawɗo ko woni e nder reedu makko koo ko ɓiɗɗo gorko haa o wiyi : “so mi jibinii ɓiɗɗo gorko maa min neh ɗum e nehdi ngam wonde liggantooɗo Alla”. Ko ɗum tagi o heɓii wiyde e nder haala Alla toowɗo oo tuma nde o wiyi jom suudu Umraan, “joom-am, miin mi woodanii ma ko woni e nder reedam koo e binndol yo a nanan am ko aan woni nanoowo, ganndo” simoore Aali Imraan, kaawise : 35 Caggal ɗuum, kanko Hannatu yummum Mariyam, o haalani takkere makko nde baaba mum Mariyam (JKM), oon wiyi mo : “a juumii e ko takkuɗaa koo, ngam ina waawi wonde ɓiɗɗo debbo waɗta liggonaade worɓe jamaa kaa.” E konngol Alla toowɗo oo, ndeen o jibinii o wiyi : joom-am, miin dee mi jibinii ɓiɗɗo debbo, Alla kay ɓuri anndude ko njibin-ɗaa. Debbo noon wonaa no ɓiɗɗo gorko nih, wayi ko no tan, mi innirii mo Mariyam” simoore Aali Imraan , kaawise : 46. Fodoore nde noon ina tiiɗnoo e ɓernde makko no feewi kanko Hannatu, caggal ɗuum, o yondikinii e ko Alla hokki mo koo, o inniri ɓiyiiko Mariyam caggal ɗumɗoon, ɓooyaani tan Umraan baaba mum Mariyam sankii, oon tuma Mariyam ina famɗi, omo woni e muuynam, caggal ɗuum Hannatu heddiima duuɓi ɗi keewaani kañum ne sankii.

Hol nehɗo Mariyam ?

Nehi Mariyam ko Jakariyaa jom galle mawnum walla miñum Hannatu, bandum debbo Yahyaa.  E no Alla wiyiri “ko Jakariyaa nehi mo. Kala nde Jakariyaa ari e makko tawata ko omo woni nder mihraab jamaa, o tawa kadi won ko o jogii e ko Alla addani mo e nguura, o wiya, “ɗum kam ko woni aan Mariyam”, Mariyam jaaboo wiya “ɗum dee ko dokke Alla, Alla noon hokkata ko mo yiɗani ko aldaa e limoore” simoore Aali Imraan, kaawise : 37

Hono wahab bun Man mbahi wiyi “ina wayi no Mariyam ina ɗesi luunndaade ngonka sukaaɓe maɓɓe ndeen. Ngam ndeen e yonta maɓɓe, ɓiɗɗo debbo ko maa mawna nde fuɗɗoo toppitaade dewe Alla. Kono Mariyam jibina tan ari ina wonndi e diina timmuɗo ko aldaa e welsindaare, ngam ko ɓuri heewde e ñalɗi yontere, yimɓe njiyata ko omo ɗuufnii e nder jamaa, hay Jakariyaa e hoore mum e ɗum haawi ɗum.

Timmugol Mariyam debbo kellifaaɗo

Nde yahi haa Mariyam yettii kellifuya to bannge duuɓi, o yiyi ƴiƴam ruŋayru, nde yahi haa o laaɓi o ummii omo yiɗi ɓuuɓtaade, o yalti galle maɓɓe o fayi to sewnde ndiyam nde woɗɗaani ɗoon, o yettii tan, haa Jibiriil (JKM) ari e makko e mbaadi sagata gorko gooto e leñol Israayiilnaaɓe ina wiyee Takiyaa, oon ko ɓiɗɗo gorko lolluɗo e nder leñol Israayiilnaaɓe to bannge caayseyaagal e bonannde e geɗe cagaagu, e nder Ɓuraana tedduɗo oo. Ko nih wiyi “min neldii feewde e makko fittaandu amen ngam tinndinde mo e beltingol peewal 17, o wiyi mbiɗo moolii jom yurmeende e maaɗa nde laatotoɗa Takiyyaa 18, o wiyi miin ko mi nelaaɗo joome ngam hokkude ma ɓinngel ƴoƴngel 19, o wiyi hol no laatorontoo mi ɓinngel tawa hay neɗɗo memaani mi, kadi mi wonaa caga” simoore Mariyam, kaawise : 17, 18, 19, 20. Alla toowɗo o wiyi “ɗumɗoon, ɗo amen ɗoo ina newii ngam wonande yimɓe kaawisaaji e yurmeende ummoraade e amen laatiima ko ɗum yamiroore ñaawaande” simoore Mariyam, kaawise : 21. Caggal ɗuum, Mariyam joñtoyii e nokku kidiiɗo, waɗi noon ko o ƴettii reedu alaa e sago o joñoo, ko ɗum tagi Alla wiyde “min caawi e makko ɓiɗɗo, min njoñi mo e nokku kidiiɗo” 22 haa pewfewe ngari e makko feewde e fooɓre tamaroowi. Kanko Mariyam o wiyi haaniino mi maayii ko adii ɗumɗoo, haa mi laatoo birniiɗo jeejjitaaɗo23 , haa woodi ko noddi mo e les makko wiyi mo, hoto suno ko goonga won ko Alla waɗi les maa, ko ɗum ɓamtaare24, e ɗumɗoo peewɗum e maa ko fooɓre tamaroowi njanoowi e maa ina hecciɗi25.

No reedu nduu ardi

Nde Alla nuli Jibriil feewde e Mariyam ndee, o yettii kanko Jibril o foocci junngo makko, o nanngi ceɓal kamise Mariyam o wutti heen ndee, ngoon ɗoon wuttaango yettii kamise Mariyam, ɗum fayi e nder ɓernde Mariyam, caggal ɗuum, ɗum tellii fayi nder reedu Mariyam. Ko nih woni Mariyam saawi ɓiyum Iisaa (JKM) oo, e no Alla wiyiri e nder Ɓuraana tedduɗo oo, “ɗuum e ko min moƴƴini e njogoram makko min ngutti heen fittaandu amen, min mbaɗani mo kanko e ɓiyiiko kaawisaaji winndere” simoore Annabaaɓe, kaawise : 91

Annduɓe mbiyi : Alla toowɗo o tagii Aadama alaa yumma alaa baaba, o tagii Hawaa alaa yumma, o tagii denndaangal tagooje ina njogii yumma ina njogii baaba, caggal ɗuum, o yiɗi timminde haa wonaa Iisaa (JKM) haa ɗum timmi nay ngam ina jogii yumma kono alaa baaba.” Alla toowɗo o wiyi “yeru Iisaa to Alla ɗoo ko hono Aadama o tagi ɗum ummoraade e leydi, o wiyi ɗum yoo laato tan laati” simoore Aali Imraan, kaawise : 59

Wahab bun Man-mbahi wiyi : “caawegol Iisaa e nder reedu ko waktu gooto fawaade e no Ɓuraana tedduɗo oo wiyiri ɗum “o ƴettii mo, o joñii mo e nokku deeƴɗo haa arii e makko ŋatiwere feewde e fooɓre tamaroowi, o wiyi haanino mi maayii ko adii e ɗum ko laatii mi e mum haa mi wona jejjitaaɗo” simooreMariyam, kaawise : 22 ,23. Kono Ibnu Abbaas wiyi : “dummuna reedu Mariyam ngam ɓiyum IIsaa ko hono winndiyanke Sadi wiyi “lebbi jeetati, etee ina anndaa ɓiɗɗo mo lebbi jeetati wuurataa, kadi ko ɗum huunde hawraande.”  Hono ganndo biyateeɗo Mujaahid wiyi  “Mariyam saawii ɓiyum Iisaa (JKM) ko lebbi jeenay timmuɗi hono no rewɓe winndere fof ndee nih. Ina laatii Mariyam jibini Iisaa (JKM), ko nokku ina wiyee Baytillaham sara Bayti El makdis etee o jibini mo ko ñalnde altine ina hawri e nogaas e jeenay lewru Kayhak, ɗum ko innde lewru e lebbi koɓte en ganndaaɗi. Wonande Annasaar en, ina nganndi jamma mo o jibinaa kanko Iisaa, ina teskitaa ñalnde heen e keewgol jaangol.

Hono Wahab bun Man-mbahi wiyi : fooɓre lekki tamaroowi Mariyam yamiraa yo yah to mum kii, ko lekki njoorki ki jibintaa etee ki dañii duuɓi capanɗe jeeɗiɗi e ki darii ɗoon, ndeen tan Mariyam arii haa ɗoon o jibini ɗoon Iisaa, ko jamma wonnoo yimɓe pini subaka tan, haa njiyi tamaroowi kii ina wilti, ina hecciɗi, haa ɓooyi kadi ki waɗti jibinde tamrooje ñaameteeɗe, ɗumɗoon noon ko kaawise e teddungal Mariyam (JKM). Hono Sadi wiyi : nde Mariyam addi Iisaa e koreeji mum ndee, ɓe mbiyi mo e haala Alla tedduka kaa “eehey maa, minen de  a addii e amen huunde dogateende, aan banndum debbo Haaruuna, etee laataaki baaba ina waɗa geɗe bonɗe” simoore Mariyam, aawise :27, 28

Winndiyanke Sadii wiyi “wiyeede Mariyam ko bandum debbo Haaruuna firtaani Mariyam (JKM), ko kañum e Haaruuna njiydi yumma e baaba, ɓe mbiyiri noon ko to bannge dewe Alla, ngam e ɗiin yontaaji yiyaa o nanndi dewgol Alla tan ko Annabi Haaruuna (JKM). Caggal ɗuum, ndeen Mariyam (JKM) nannoo haala koreeji mum ɗii o joofanii ɓe Iisaa ina woni tiggu gonɗo e nder tekke, yo ɓe kaaldu e mum.”

Ko nih Alla wiyiri ɗum e Ɓuraana “ɓe mbiyi hol no min kaaldirta e boobo gonɗo e nder tekke” simoore Mariyam, kaawise : 29. Alla toowɗo o haalni Annabi Iisaa ina woni e nder tekke mum, Iisaa wiyi “miin ko mi maccuɗo Alla dokkaaɗo deftere, o waɗi mi ko nelaaɗo, o waɗi e am barke kala ɗo ngon-mi, o wasiyii mi yo mi juul, yo mi tottu asakal ɗoon ɗo mbaɗa wuuri e ɗiggande jinnaaɗo am, o waɗaani mi canndolinɗo” simoore Mariyam, kaawise : 30, 32. ƴeewee no ɗum wayi haawnaade ! Konngol gadanol ko wiyde miin ko mi maccuɗo Alla toowɗo oo, ɗum noon ko Alla lonngini mo yo o haal ko o haali koo, ngam ina anndi ko ɓe jogorɓe wiyde ko o ɓiyi Alla haa ndeen fenaande laatonoo ɓe.

Hono Ibnu Abbaas (JKM) wiyi : “Iisaa (JKM) haali tan ko geɗe nay : ɗeen ngoni ɗeeɗoo : o teeŋtinii ceedtogol ceekegol wutayel Annabi yuusuf, jom gaabi e jeyli en, «ceedtogol joroyji Arraahib, ngam ko oon adii seedtanaade nelaaɗo Alla Mohammed (JKM), ko neɗɗo mawɗo jogori wonde, ndeen tawa nelaaɗo Alla Mohammed ina ɗannodinoo e baaba mum Abaa Ɗaalib to leydi Saam, ko seedtonaade yummakko Mariyam laaɓal mum to bannge kulol Alla ceniiɗo toowɗo oo, e kanko Iisaa, ko o Annabi laaɓɗo cer, ɗumɗoo fof ko nde o woni e tekke ndee o haali ɗum.

Wiyaama waɗii dumunna gooto, goomu yimɓe tato walla nayo Annasaar en meeɗii naamndaade Aliw ɓiyi Abaa Daalib (JKM), ɓe mbiyi mo “minen dee, Annabi amen haalii gila ina woni e nder tekke, onon ne mbele Annabi mon won ko meeɗi haalde gila nde woni e tekke nde ?” Aliw (JKM) jaabii ɓe naamndal ngal o wiyi ɓe “Iisaa nde ari ndee ina sokli haalde ngam laɓɓinde yummum, waɗi noon ko baaba mum yiyaaka, Nelaaɗo Alla Mohammed mo jam e kisal ngoni e mum, nde jibinaa ndee alaa ko ŋakkiraa so wonaa baaba mum maayii gila suwaa jibineede, kono jinnaaɗo mum gorko ina anndaa, ndeke oon kañum soklaani haalde.

Hono Wahab bun Man-mbahi wiyi : nde IIsaa mo jam e kisal ngoni e mum, mawni haa fuɗɗii hellifeede, alaa ko woni e hakkille mum so wonaa ɗanle e nder leyɗeele koɗdiiɗe leydi maɓɓe ndii, ngam waajaade yimɓe yo ndew Alla toowɗo oo, o alaa galle mo o jeyani hoore makko, o alaa debbo etee o yahata ko e taamaaki, firti, ko o alaa ko waɗɗetee. So ɗum ɓennii laaatiima ɓoorneteeri makko ko wutayel leppi leeɓi ko ɗum o fawi e dow ɓalndu makko, o wuuri ko e motto yumma makko ngam yumma oo ko  mottatnooɗo leeɓi.

Alla toowɗo oo lonngini Iisaa (JKM) o wiyi ɗum : “eehey ma Iisaa, so tawii a resaani, ma mi resne hawaariyankooɓe ujunere to wattannde maa, etee maa tawtore dewgal maa ngal fotde ujunere haadi, aan ko a jaafiiɗo debbo e Aduna ngam añde lor.

Hono biyeteeɗo El waakidu wiyi nde Iisaa ɗannii gadanol ndee, o ɗannodii ko e yummakko, ɓe njahi to nokku ina wiyee Rubwata e nder leydi Saam, nde ɓe njettii ɓe njippoyii ko wuro ina wiyee Naasiriya, ngoon wuro noon Annasaar en ina paarnortonoo ɗum no feewi, ko ɗum tagi Alla toowɗo oo wiyi “min njippinii ɓe to Rubuwati joom en piɓle e cewle” simoore gooŋɗinɓe, kaawise :50. E nder defte celluɗe lislaam ɗee, ina anndaa ɓe mbiyi Rubuwati woni ko e nder Damas wuro ngoo etee ko nokku ganndaaɗo haa jooni, les ngoonɗoon wuro ina waɗi caaɗngol keewngol leɗɗe kecce.

Hono Waakid wiyi “nde yahi haa laamɗo Yahuuda en biyeteeɗo Hordewse yiɗi warde Annabi Iisaa (JKM) e nder mbunndi mbunndi kaawisaaji mum, ina hawri kadi ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ngoongɗini kanko Annabi Iisaa (JKM). Yummakka Mariyam ƴetti mo ɗoon ummoraade e Baytil Makdis e ɓe ngonndi e gorko gooto ina wiyee Yuusuf Najjaari, oon noon ko gooto e yimɓe Israyiilnaaɓe eɓe tiindii to leydi Misra eɓe njaha haa ɓe mbirtii wuro ina wiye Ayni Samsi, ɗum firti e Pulaar, ko yitere naange e ngo woni e sara laawol, ɓe tawi ɗoon woyndu ɓe njooɗii ɗoon e ɓe pooftoo, hawri comci Annabi Iisaa tunwiyi, eɓe nder bannge ɓunndu nduu, ɓe itti ndiyam, Mariyam (JKM) ƴettii e ndiyam ɗam, wuppi comci Iisaa. Ɓunndu nduu ko ɓunndu famɗunoondu ndiyam haa ɓe njiyi ndiyam ina fuccitoo baŋ yoo baŋ, e saraaji nduunɗoon ɓunndu, caggal ɗuum, ɗoon waɗti fuɗde. Ngam lekki ngooti ina wiyee Balsim, kiin lekki ina safriree uube, kiin lekki kadi alaano e nder Misra so wonaa ɗoon. Ko ɗum tagi Annasaaren ina teddini kiin lekki .

El Waaqidu wiyi “gila Iisaa jibinaa haa mawni enɗi Mariyam ina mbaɗi kosam”, ɗum ne kadi ko kaawisaaji mawɗi sanne. O wiyi : ko nde IIsaa e yummum naati leydi Misra, ko ndeen kosam enɗi Mariyam (JKM) dartii. Kanko Waaqid o wiyi “ndeen Iisaa yiilii e nder Misra no fotirnoo, o ari haa o yettii nokku ina wiyee Asmoon, o tawi ɗoon puccu mahraangu kire ina darnaa, nguun puccu kadi ina waɗi kaawisaaji ngam kala tumaraŋke naatɗo nokku ngoo, puccu nguu hijat haa mo woni kala nana daande maggu, yimɓe ngannda won tumaranke naati nokku oo. Nde Iisaa (JKM) naati nokku oo tan, puccu nguu yani, ngu heli ñalnde heen.

Ine jokki

Jibril Muusaa Joob

YOWRE 1

  1. Min mbeltiima e ngol daartol Annabi Iisaa ml jam e kisal ngoni e mum o, yoo Allah ɓeydu kisal mum e makko aamiin. Laaɓndal ko daartol ine ŋakki yottaade, mbele angol timmi walla ngol timmaani? Sibu mi yiyii ine winndii jokkol kono mi yiyaani jokkol ngol

    Innde am ko siraaji Joob, lollirɗo Ngenndiyanke Joob mo cuuɗi men Rabat, hoɗngo e diiwaan Madiina Gunaas. O sahaa mbiɗa tawee ɗo e waala fenndoo, to wuro poissy.
    Ñiiɓirde am : salvadorallende78@hotamil.com

Répondre à Ngenndiyanke Joob Haaytu jaabaade

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.