Debbo  ganndo sankiima

0
4290

O wiyetenoo ko Maryam Mirzakhani. Kanko woni debbo  gidiiɗo e winndere hee rokkeede njeenaari hiisiwal (ganndal hiisa) mbiyeteendi “Galaŋ Fields”. O sankii ko to Dental Dowlaaji Amerik. Saabii maayde makko ko nguɗu (kaaseer). O sankorii ko duuɓi 40, sibu o jibinaa ko 1977. O mawni ko Teheraan, ko Iraan kadi o jeyaa. Innde makko yalti, o anndaa e winndere hee kala, ko e hitaande 2014 caggal nde o rokkaa Galaŋ Fields.  Ɗum waɗnoo ko ñalnde 13 ut 2014 to Sewul (Koree worgo), e tawtoreede ko ina abboo e 5 000 neɗɗo. O rokkidanoo ndiin njeenaari ko e beresiilnaajo (faraysenaajo heen) biyeteeɗo Artur Avila e biyeteeɗo Manjul Bhargava (Kanadaanaajo heen, Ameriknaajo heen) e Ostirisnaajo biyeteeɗo Martin Hairer.

Maryam janngintunoo ko to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Stanford, to Dental Dowlaaji Amerik. Ko o ganndo mawɗo hiisiwal, karallo soometiri mbaadiiji luttuɗi aada, “jiytuɗo peeje kiisorɗe feto geɗe ɗe bertalle luppitiiɗe, ko nanndi e hirke puccu”. Mooɓondiral winnderewal annduɓe hiisiwal winndunoo e makko “ko o kuɓindiiɗo karalleeje keewɗe, ceertuɗe, wonande hiisiwal kam e pine hiisiwal keewɗe. Omo reendi kattanɗe karalleeje, omo suusi, tee omo reerɗi e humpitaade”. Firouz Michael Naderi ganndo irannaajo-ameriknaajo meeɗnooɗo gollaade to NASA, nde nani sankaare makko, winndii : « Annoore ñifii hannde. Ɓernde am ina muusi heen… sibu o yaawii yahde ». (…) Ko o wage ? Aahaa. Kono kadi ko o debbo , ko o yummiraaɗo, jom suudu». Hiisiwal ina joganaa njeenaari keeriindi, tolnondirndi e njeenaari Nobel, mbiyeteendi « Galaŋ Fields » gila hitaande 1936. Njaru mayri ko 15 000 dolaar Amerik. Ndi rokketee ko duuɓi nay kala, yimɓe nayo.

Gila njeenaari ndii waɗti rokkeede capanɗe njoyo e ɗiɗo (52) gorko ɓe ndañaani duuɓi 40 (ɗuum na jeyaa e sarɗiiji hee) keɓii ndi. Ko ngolɗoon laawol tan debbo  dañnoo soɗaade heen, hay so tawii noon, e ooɗoo sahaa (gila 2010), ardii Dental winndereewal annduɓe hiisa ko debbo  belsiknaajo ina wiyee Ingrid Daubechies, jannginoowo to duɗal jaaɓi-haaɗtirde Duke (to Durham Karolin rewo, to Amerik). E hitaande 2003, laamu Norwees sosanii hiisiwal njeenaari kesiri mbiyeteendi Abel (ngam mawninde hiisiyanke mawɗo biyeteeɗo Niels Henrik Abel (jibinanooɗo e hitaande 1802)). Ko laamɗo Norwees rokkata ndi e lewru Noowammbar kala. Njaru mayri ko miliyoŋaaji 6 kaalis Norwees.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.