Guubiliiji (cyclones)

1
4915

Lewru settaambar 2017, weeyo finnii. Jofnde talaata 5 settaambar diiwaan Mboon waaldii e kulol, findii e sunu. Asamaan finnii finnere hulɓiniinde. Hay gooto anndaa ko woni, sibu ko henndu bonndu, toɓo, majje, digaali jokkondirɗi. Sennguuje mbeɗii, ɓale caami, murotooɗe ɗuggitii, ciluɗe tolii, cuuɗi kunnditii, potooji kuuraa tokkitii… Maayɓe 9, e ko ina ɓura 30 gaañiiɗo. Ndee ƴiiwoonde, maa nduu mobbooru walla wuubiliiru, yahii haa diiwaan Kiifa Muritani, haa Ndar Senegaal, liɓori heen nanndolla koloñaal Federba.

E oon sahaa gooto e caggal mum, guubiliiji bonɗi, uragaaji IRMA, e JOSE e HARVEY e MARIA ina mbooma leydi Amerik e duuɗe Saint-Martin e Saint-Barthélémy, e Kubaa, Dominique, Guadeloupe ekn…

Hitaande kala fotde 80 wuubiliiru ŋoriiru (cyclone tropical) ina jibinee e leydi men hee dow diƴƴe gonɗe e nokkuuji gonɗi hakkunde ŋori leydi.

Hol ko firti wuubiluuru ?

Hitaande kala, waylowaylooji weeyo keewɗi, bonɗi, ina kewa e nokkuuji gonɗi hakkunde ŋori leydi men ndii, waylowaylooji ganndiraaɗi « guubiliiji ». Ɗee dille weeyo njirlortoo ko no njamkon montoor nii (nano feewde ñaamo) so tawii ko e peccol worgo ngoni. So tawii noon ko e peccol rewo (peccol ngon-ɗen ngol) ɗe njirlortoo ko bannge luutndiiɗo njamkon montoor (ñaamo feewde nano).

Ñoƴƴere (tiɗɗo, dummbo) weeyo ina famɗi ɗo hakkunde yiriinde ndee. Njaajeendi dille ɗee ina wona 500 haa 1 000 kiloomeeteer (tuggi Nuwaasoot haa Neema). Wuddu (hakkunde) dille ɗee, ɗo wiyetee “yitere wuubiliiru nduu” ina yiyoo e nate ɗe satelitaaji ƴetti. Njaajeendi yitere ndee heewi wonde ko hedde kiloomeeteruuji 30 haa 60 (heen sahaaji ina yettoo 150 km); ko nokku deeƴɗo (alaa toɓo, kenal leefkal).

Woni e nokku taariiɗo yitere ndee ko duule mawɗe (kaaƴe) ɗe tooweeki mum waawi yettaade 12 haa 15 km. Ngalɗoo ‘’ɓalal’’ duule alaa ko ɓuri ɗum heewde bonannde : njaaweeki keneeli mayre ina mbaawi yettaade 300 km/w, tee toɓooji mum ko ɗuufeeji (yeru, en nder waktuuji 24 toɓo (ñalawma) to duunde Réunion caggal nde wuubiliiru rewi ɗoon, toɓii ko ina wona meeteruuji 2 ndiyam).*

  • *Tesko : 100 mm toɓo e nokkuuji men, heewi wonde ko ngatamaaje mawɗe, tuɗnooje beeli, kelooje kuɓeeje, waɗa waameeji degginooji jawdi e kullon ekn… Ndaa 2m= 2 000 mm. Ɗum noon ina sowoo ngatamaaje kaal-ɗen ɗee laabi 20 !

Guubiliiji ina pinnina diƴƴe, pinne bonɗe :

Henndu nduu ina ummina bempeƴƴe, ɗe nganndu-ɗaa kam en ɓuri henndu wuubiluuru nduu yaawde, sibu aɗe mbaawi daɗde ndu fotde 1 000 km (bempeƴƴe ɗee ina njahra e Nuwaasoot, tawa henndu jibinndu ɗum en nduu, yahrata ko Neema).

Ƴero geec diwtungo aadaa, anndiraango “ƴero wuubiluuru” : kam woni huunde ɓurnde hulɓinaade e bonde ardoore e wuubiluuru.

So njaaweeki henndu yirlotoondu nduu e sawndooji nehaande ndee (yitere ndee) ina hulɓinii, dirto (déplacement) wuubiluuru nduu ko hedde 30 haa 30 km/h (ina leeli).

Sarɗiiji ummagol guubiliiji

Ngam wuubiliiru waawa ummaade alaa e sago ndiyam geec ɗam wula e nder 60 meeteer keedɗe dow ɗee, mbele ndiyam ina waawa wiimtaade no moƴƴi ummaade les faade dow. Ngool eggugol ndiyam faade dow yettotoo kaaɗtudi mum ko e joofirɗe ceeɗu, nde nguleeki ndiyam geec keedɗam dow ɗam yettotoo 28 haa 29°C. Kii nguleeki ko alaa e sago ngam jibingol e ƴellitagol huunde ndee. Nii woni, guubiliiji keewaani jibineede e geec Atalantik worgo walla e Pasifik fuɗnaange worgo, ɗo diƴƴe ɗee ɓuuɓi. Ko oo sabaabu kadi addanta doole guubiliiji ustaade (leefɗitde) so njettiima njoorndi, sibu ɗoon, ɗi nattat heɓde ndiyam ngulɗam (ndiyam wiimtotaako e leydi njoorndi).

Guubiliiji keewi wuttude ko hakkunde suwee e oktoobar to duuɗe Antiiy, e noowammbar haa abriil to feccere leydi bannge worgo (Mayot, Nuwel Kaledoni, Polinesi Farayseejo, La Reuñon, Wallis e Futuna).

Eddaaji walla pelle guubiliiji ko tati :

  • So njaaweeki henndu nduu jaasii 63km/w, wiyee dumbitorde ŋoriire ;
  • Hakkunde 63 e 117km/w, wiyee wuubiliiru ŋoriiru ;
  • So ɓurii 117km/w wiyee wuubiliiru.

Wuubiliiru walla Uragaa, walla tifoŋ ?

Guubiliiji ina njogii inɗe keewɗe e fawaade e deedal guubiliiwal ɗo ɗi nguttata ɗoo. Nii woni, helmere Wuubiliiru (walla wuubiliiru ŋoriiru) herorii ɗum tan ko geec iñnjeejo e pasifiijo worgo. So tawii ko to Atlantik rewo walla to Pasifik rewo guubiliiji ɗii mbiyetee ko Uragaa (Ouragan); so tawii noon ko to Pasifik hirnaange rewo wiyee Tifoŋ (typhon).

Pelle guubiliiji

Ngam seerndude guubiliiji fawaade e doole mum en, annduɓe meteyoo ina kuutoroo daawirɗe keewɗe.

E yeru, daawirgal biyeteengal Saffir-Simpson waɗanaa ko uragaaji. Ɗi peccaa ko e pelle 5, fawaade e doole keneeli jahdooji heen e tolno bonannde mum waawi yettaade.

Daawirgal Saffir-Simpson

Fedde   Kaaɗtudi doole keneeli

  1.              118 haa 153 km/w
  2.              154 haa 177 km/w
  3.              178 haa 209 km/w
  4.              210 haa 249 km/w
  5.              So ɓurii 249 km/w
    (Pelle guubiliiji ɓuji)

Deede guubiliiiji goɗɗi ɗii ina kuutoroo peccitagol pelle goɗngol.

Ndeenka guubiliiji

Fedde adunaare meteyoo (Organisation météorologique mondiale (OMM)) jokkondirta ndeenka kaa nder aduna hee. Fedde ndee toɗɗiima e kala heen deedal geec, Duɗal meteyoo diiwaniiwal karalleewal to bannge tijjo guubiliiji : Miami (wonande Atalantik rewo e Pasifik fuɗnaange-rewo); Tokiyoo (wonande Pasifik hirnaange-rewo); Honolulu (Pasifik hekkundeejo); New Delhi (wonande sorfundu Benngaal e geec Omaan); Nadi (wonande duuɗe Fidji, Pasifik hirnaange-worgo) ; Nokku Météo-France mo Saint Denis de La Réunion (wonande hirnaange-worgo geec iñnjeejo).

Nokkuuji jeegom dewrewi, nokkuuji jeertingol guubiliiji ŋoriiji ina ngoodi ngam timminde ndeenka geecuuji ŋoriiji sawndo Ostarali, e nder nokkuuji kaldinaaɗi ɗo ɓiri ɓallaade.

Kala heen Duɗal meteyoo diiwaniiwal karalleewal ina reena, e nder deedal halfinaa ngal, denndaangal dumbitorɗe ŋoriije, gila ɗo puɗɗotoo ɗoo haa ɗo caayata ɗoo. So wuubiliiru teskaama tan, Duɗal meteyoo diiwaniiwal karalleewal ngal, ina yaltina waktuuji jeegom kala, ɗerewol feewde e denndaangal sarwisaaji meteyoo oon diiwaan. Ngoon tijjo ina yahdinaa e peeje paddorɗe kam e pinndinirɗe yimɓe ko faati e tanaaji tijjaaɗi, e hol darnde fotnde dareede ngam ustude batte e bonanndeeji wuubiliiru nduu.

Tijjo guubiliiji

Tijjo guubiliiji ko yiytude guubiliiji gila ɗo puɗɗotoo ɗoo, caggal ɗuum eyɓina bolol majji, doole majji, kam e batte majji ɓurɗe teeŋtude. E ngo huutoroo denndaangal kabaruuji meteyoo goodaaɗi : ƴeewndagol to les (leydi) e dow (weeyo) ummoriingol e diwooje daddooje guubiliiji, nate radaaruuji e satelitaaji (njowitiikon). Natol sateliteewol ƴellitii no feewi tijjo guubiliiji tee sukkii ŋakkere ƴeewgol nokkuuji geecuuji.

Hannde, ƴeewgol guubiliiji ɓuri newaade, tee yimɓe ɓuri waawde ɓetde njaajeendi majji e cañuki majji. Kala heen Duɗal meteyoo ina jogii kettol keeringol tijjorgol bolol e doole guubiliiji ngam ñemtinde ƴellitagol majji. Tijjo hannde ngoo waawaa ɓurde waktuuji 24. So ɓurtii ɗoon, nattii ɓallaade goonga, wontii teeɗanɗe.

Bookara Aamadu Bah
Ƴoogirde : http://www.meteofrance.fr

Kelmeendi

  • wuubiliiru : cyclone
  • wuubiliiru ŋoriiru : cyclone tropical
  • dumborde : anticyclone
  • dumbitorde : dépression
  • dumbitorde ŋoriire:dépression tropicale
  • wempeƴƴo : houle
  • ñoƴƴere : pression
  • tijjo :     prévision
  • deedal : zone
  • daawirgal : échelle
  • Natol : imagerie
  • kettol : modèle
  • ñemtinde : simuler
  • teeɗannde : tendance
  • Fedde adunaare meteyoo :  L’Organisation météorologique mondiale (OMM)

YOWRE 1

Répondre à Amadou Jalaalo Bah Bo Jecka Haaytu jaabaade

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.