Koorka e taasiyoŋ : Ko pot-ɗaa anndude ?

0
1714

Koorka yimɓe wonduɓe e taasiyoŋ (taasiyoŋ ɗaɗi nawooji ƴiiƴam) ina waawi saabaade ŋabbugol taasiyoŋ baawngol warde joomum. Miɗo siftina ɗoo huunde e wasiyaaji kimmuɗi feewde e yimɓe wonduɓe e taasiyoŋ yiɗɓe hoorde.

Ko adii fof, miɗo siftina wonde kabaruuji dokkaaɗi e ndeeɗoo winndannde ɗii, mbaawaa lomtaade wasiyaaji karallo ko faati e cellal. Ina waɗɗii ñawɗo oo diisnaade cafroowo ɗum oo, mbele oon ina rokka mo wasiyaaji ɓurɗi yuumtude wonande cellal makko. Heen sahaaji ina waawi tawa ina jojji o wayla waktuuji ƴettugol safaara makko, walla o ɓeyda maa o usta ko o ƴettata koo.

Ina himmi anndee wonde no koorka « battinirta » e cellal wonduɓe e taasiyoŋ ina fawii e geɗe keewɗe, ko wayi no « deŋgol » ñawu nguu kam e safaara mo o ƴettata oo.

E sifaa kuuɓtodinɗo, koorka alaa tanaa wonande wonduɓe e taasiyoŋ deŋɗo (deeƴɗo), ƴettooɓe lekki ngooti, laawol gootol (ƴettooɓe lekki mum en laawol gootol ñalnde kala). Kono tan, ina wasiyaa no feewi nde ñawɗo oo diisnotoo doktoor mum, mbele ina ƴeewtanoo mo safaara oo so ina moti, rokka mo wasiyaaji no o fotirta ƴettirde ɗum. Ñawɗo oo ina foti reende no moƴƴi taasiyoŋ mum, so o tinii e hoore makko maale ŋabbugol taasiyoŋ (yeru diirgol noppi, walla leefre maa ɓalndu maayndu ekn.) o foti ko taƴde koorka kaa, o ƴetta ɗoon e ɗoon safaara makko. 

Wonduɓe e taasiyoŋ mo deŋaani (mo deeƴaani ɗo gootel), ko wayi no wondude e taasiyoŋ teeŋtuɗo, safrortooɓe leɗɗe ɗiɗi walla leɗɗe keewɗe, ina mbaawi haɗeede hoorde. Waɗi noon ko aɓe poti duumaade e ƴettude safaara maɓɓe ko taƴondiraani (ina hasii wona wakuuji 8 fof). So ñawɗo ƴettaani lekki mum nde fotnoo ƴettude ndee tan, ɗuum ina waawi bonde e cellal mum. Taasiyoŋ kiisɗo ina jogii batte bonɗe no feewi : huylitere, paɗɗagol, naatgol kallu-lahaa, aksidaa ɗaɗi ngaandi.

Huunde e wasiyaaji nafooji yimɓe hoorooɓe Ramadaan wonduɓe e taasiyoŋ :

Reentaade ñaamde ko niini no feewi walla ko heewi lamɗam ;

Teddinde ñaamde liɗɗi, e legimaaji e ɓiɓɓe leɗɗe ;

– Ñaamde ñameele baɗɗe kocce keewɗe kalsiyoom ;

– Yarde ndiyam keewɗam ngam leppinde ɓalndu mum no moƴƴi ;

– Yahndaade ngam wallitde deeƴnugol taasiyoŋ oo ;

– Ƴettude taasiyoŋ mum ko rewondiri ;

– Taƴde so tawii maale ŋabbugol taasiyoŋ peeñii.

Mbaasen yejjitde wonde : “Lewru Koorka  nduun ndu Quraana jippinaa e mum, ko peewal wonande yimɓe, ko hujjaaji peeñɗi wonande peewal e seerndoore . Kala e mon tawaaɗo lewru koorka, yo o hoor ndu. Oon laatiiɗo ko ñawɗo, walla ina woni e ɗanngal, ina defii mo limoore e balɗe goɗɗe. Alla faandii e mon ko newuya, o faandaaki e mon saɗteende, haa timminon limoore , haa mawninon Alla e no O feewniri on, mbele yoo oɗon manta (neemaaji makko) ! (Quraana : 2/185).

Doktoor Alhuseyni Sal, hooreejo ONG ASSIDE

(Gollal ngam Cellal, Kesamaagu, Ƴellitaare e Nehdi e Jaŋde) / www.asside.org

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.