Miijo : Leñol mahirtee ko ganndal

1
1911

Fulɓe ko leñol mawngol, ɓooyngol, ɗuum ko huunde anndaande, daartol hina seedtoo ɗum. Kono ɗuum fof e woodde e wonde goonga nganndaaka, haɗataa heɗen nganndi leñol (baawngol wonde fof noon), waawaa duumaade dow teddungal e ardaare tan daañaa, waɗat yonta ngol ŋabba, ngol toowa, ngol hoonoo, ngol ardoo leñi (leƴƴi) goɗɗi. Yonta ngoɗka ara kadi ngol jippoo, ngol leesɗa, ngol heedta keeci (caggal). Ko noon Geno wiyi nder Deftere mum Al Ɓuraana: “ñalɗi ko gorlondiral hakkunde yimɓe”. Ɗuum hina holla leñi ko ko lomlomtondirta tan e ɗowgol e gardagol winndere ndee. Leñol men ngol neh, ko ɗoon tan rewi, ngol waawataano selde ɗoon, waɗi noon ko nguurndam woniri noon. Waɗiino yonta ngol hooninooma leñi ngol hoɗdunoo ɗii fof, yonta ngoɗka ari ngol heedti keeci ngol ardaa. Ko e nder bunndi kaan yonta ngon-ɗen hannde, sabu so daartol hina winndee hannde e yonta ka ngon-ɗen kaa, enen en kaaletaake, waɗi noon ko en yaltuɓe daartol (taariika). Heɗen ngoodi, heɗen nguuri, heɗen keewi, kono noon en ngalaa batte, walla kam batte men keewaani, nder Afrik fof noon, hay sinno noon ngonka kaa hina seerta seeɗa immaade leydi fayde e leydi ngoɗndi. Yeru, ngonka fulɓe nder Senegaal hina seerti e ngonka maɓɓe nder Muritani walla Gine, ko nanndi heen. Kono kam e kuuɓal, kamɓe fof ko ɓe ngonka ngoota to baŋnge yahtirde keeci e yaltude daartol.

Jooni noon tawde ŋabbugol e jippagol leñi ko huunde woowaande, ko nguurndam wayi noon, yimɓe poti tan ko jaɓde njebbiloo, pada kadi haa gorle mum en ngarta, walla poti ko etaade yaawnude gartugol gorle mum en ?

Sikke alaa, ɓiɓɓe leñol so tinii leñol mum en woni ko e yahtirde keeci, potaani jebbilaade pada haa gorlal mum en arta, poti ko etaade anndude hol to lohre maggol ndee heedi, ndaroo ndadoo cirŋinoo ngam tiiɗtinde ndeen lohre, ƴetta pewje (peeje) no mahtorii leñol mum en gila ngol yirbaani, ngol ɓeydoo saɗde mahtaade. Mahde walla mahtaade leñol noon, wonaa ko weeɓi, waɗi noon mahtaade leñol firti ko mahtaade yimɓe, ɗuum noon ko huunde naamniinde muñal, naamniinde pewje peewnitorɗe (istiraatiiji) juutɗe. Mahde isinaaji walla janngirɗe e cafrirɗe hina saɗi nih, sabu hina naamnii jogogal e ganndal fof, kono ko mahde neɗɗo gollinoowo ɗi oo, ɓuri saɗde, ngam ɗuum naamnii ko jogogal, ganndal e daawal juutngal fof. Waɗde mahtaade leñol naamnaaki pelle keewɗe, dente Facebook, WhatsApp, gulaali jamma e ñalawma tan, gooto fof hina haalira bannge, hina haala ko anndi e ko anndaa, anndanaa. Alaa, naamnii ko ganndal, heewde pelle ndee, so paandaale ɗee ngoɗɗondiraani bonaani, kono kam wonaa yimɓe tato fof mbaɗa fedde, haala kaa neh hina moƴƴi, kono yo wood heen wonɓe haalooɓe tawa ko ɓurɓe humpitaade, joganiiɓe ɗum ganndal ɓee, wooda heɗiiɓe, wooda kadi immaniiɓe siynude ko annduɓe ɓee kaalata koo, kono so yimɓe fof ngontii haalooɓe e fewjooɓe, tawa heɗotooɓe siinooɓe ngalaa, walla kaalɗo konngi (konnguɗi) Pulaar tati nannduɗi fof, inniree ngenndiyanke, leñol mahtortaake nih !

Hannde, leñol men foti daranaade ko ganndal e dental, ngol annda hoore maggol e daartol maggol, ngol annda holi no ngol waynoo nde ngol hoonii ndee, kadi ngol waasa haaɗde ɗoon tan, ngol etoo anndude leñi goɗɗi kooninooɗi e kooniiɗi jooni ɗii fof holi to ndewi haa njottii to njottii ɗoo. Ngol etoo ñemtinde tawa ngol muɓɓaani gite, woto ngol ñemtinde ko moƴƴi e ko moƴƴaani fof, walla ko yahdaani e jatti finaa-tawaa maggol, sabu ɗuum ko ko reenatee mooftee, nde wonnoo ko ɗuum woni ɗaɗi leñol. Leñol wayi ko hono lekki nih, lekki so ɗaɗi mum ɗoofiima hay sinno ki yanaani neh, ki wuurataa ki yoorat, leñol neh so seerndaama e pinal mum, jatti mum, finaa-tawaa e daartol mum tan maayat. Leñol noon mayirta ko wontude goɗngol. Hannde ɗuum hina fuɗɗii feeñde e leñol men ngol haa laaɓti. Ɗum noon ko maa ndutto-ɗen e daartol men, mbiɗten heen njooɓaari e njogitaari pinal e njuɓɓudi renndo, mbaawoori wallude men mahde hannde men tawa ko dow doosɗe ganndal laaɓtuɗe, tiiɗɗe, ndañen to ndari-ɗen ngam fewjande ko aroyta koo, tawa heɗen ɓaggii ɗo tiiɗi, sabu aduna kaa hannde ko jiirondiral e duñondiral, mbo ɓaggaaki to tiiɗi walla jokitaaki fof ko moneteeɗo. Njogitaari leñol noon ko nehdi e ganndal e mbaydi kuɓtodinndi, ganndal diina, renndo, cellal, faggudu, ndema e ngaynaaka haa to gannde kaaɗi, teeŋti noon gannde kese hannde ɗee Technology (teknolooji), sabu heertooji e ceŋɗe nguurndam ɗee fof hina mbaawi yahdude e ngannde kese ɗee, ɗe ngari ko weeɓtinde nguurndam. Ganndal noon heɓotoo ko e jaŋde, mahen janngirɗe njannginen ɓesngu men gannde ɗee fof, gooto fof to muuyo mum yahri walliree toon. Jaŋde ɓurnde yaawde addude e waawnude ganndal ndee noon ko janngirde ɗemngal mum neeniwal, firtaani noon yo neɗɗo haaɗ e ngaal tan, alaa, ko yo o adoro ngal, o heedna ngal yeeso so dañaama, o fawa heen ko hedii ko o waawi e ko o yiɗi fof.

Abdullaay Yerel Soh

YOWRE 1

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.