Ɓakdi ɓaleeri

0
902
Ɓakdi ɓaleeri
Ɓakdi ɓaleeri

Ɗum jeya ko e geɗe jiytaaɗe ɓurɗe teskeede hannde, tuugnaade e ganndal hiisawal e ɓalliwal ɓaartingal e ngeɗon pamaron, ɓakdi ndi jiydaani e ndi ngoow-ɗen ndii, ndi nganndu-ɗen ndii. Ndiin ɓakdi ina jogii batte mawɗe e nder weeyo, nde wonnoo ndi anndanaaka, ɗuum waɗi ndi wiyeede ɓakdi ɓaleeri.

Ɓakdi ɓaleeri walla ɓakdi niɓɓiɗndi, joopii ko ɓakdi ndi feeñirtaa bempeƴƴe kuɓ-pooɗal no ɓakdi ngoowaandi ndii nii, ndi tiniraa e ndi woodi tan ko batte mayri e fooɗngo.

Ɓakdi ɓaleeri walla ɓakdi ŋakkundi fuɗɗii haaleede ko e ɗemngal ganndo Siwisnaajo biyeteeɗo Jwiki e hitaande 1930, nde o wiɗtatnoo dille lilluɗe koode jonɗe, jeyaaɗe e ɗatal Tolli (constellation de la chevelure de Bérénice), o teskii wonde njaaweeki majje ina ɓurtiri ɓeto makko no feewi.

Coow ɓakdi ɓaleeri ɓuri doolnude ko e duuɓi capanɗe seeɗa battindiiɗe ɗee, waɗi noon geɗe tati ina teskaa, ko ɗeen ɓulnii ngoon miijo, ngoodni ɓakdi ɓaleeri.

1. Lilluɗe kooñolle e jirlagol majje

2. Njaaweeki lilluɗe e ooñagol fooɗngo e nder ɗaccere lilluɗe koode

3. Fuɗɗoode lilluɗe e baylagol ciiri mum en.

Njaaweeki jirlagol lilluɗe ɓetirtee ko  batte Doppler

Jirlagol lilluɗe koode e koye majje anndirtee ko e batte Doppler, so oɗon teskitii, so on cooyniima werlaa nawoowo ɓe cellaani (ambulance) ina ara, piipaali werlaa o njaawat, so o yawtii ɗi leelta no lefol rajo ƴakkangol nii, hay mbo yiyaani werlaa oo ina waawi anndude so o yawtii e fawaade e baylagol dille ɗee ; ko ngool baylagol piipaali ɗii woni ko wiyetee batte Doppler e nder hito (sawtu). Lilluɗe koode kitataa (cawtintaa) kono eɗe nelda bempeƴƴe kuɓ-pooɗal, ɗeen bempeƴƴe ndaɗaani batte Doppler, ko lewndu majje wiɗtetee ngam ɓetde njaaweeki jirlagol majje e koye majje. Mahngo lillungal kooñollowal ɗeɓata waade ko no seto naange mahorii nii, waɗi ko faandu hakkunde e daso-daso catiiɗo faandu nduu no mbeɗu ni. Tawde ko noon siforii, Kepler e ganndal makko ngal o heɓiri Newton, ɗamininoo ko, kala ko ɓuri woɗɗude wuddu Lillungal ɓurata leelde ko yirlatoo, ko ɗuum kam teskaa e Yuɓɓo Naange. Kono jirlagol jiyetengol e Lilluɗe hee ina luutondiri e ngol yuɓɓo naange no feewi, sabu njaaweeki jirlagol koode ɓadiiɗe wuddu ɗee e goɗɗuɗe ɗee fof ko gootum, ɗuum noon ɓe pelliti wonde won ko Lilluɗe ɗee coomi walla ndasori ko teddi ko ɓe korii yiyde, ɓe mbiyi ɗum ɓakdi ɓaleeri.

Jooni kay mbela Lilluɗe ɗee mahiraa ko ɓakdi ɓaleeri ?

Ɗuum ko jaakre mawnde wonande annduɓe weeyo, kono eɓe kawri e miijo wonde ko yiyotoo e lilluɗe ɗee ko seeɗa, ko heddii ko wirnii koo, ko paalal ɓakdi ɓaleeri, ɓakdi ɓaleeri ndi anndanaaka tawo hay huunde. Ko ɓuri haawnaade ko paalal ngal ina sowoo laabi 5 haa 10 ko yiyetee koo. Feere woɗnde riiwtoore goodal ɓakdi ɓaleeri ina joga, ndeen feere woni wiyde eɗen majji sirlu dille lilluɗe beɗiije, walla no paamir-ɗen mbaadi jirlagol majje nii feewaani, kono ɗuum suwaa tawo yaltinde en e jaakre hee. Njaaweeki jirlagol lilluɗe koode cariiɗe e weeyo fawii ko e mooɓre majje, mooɓre heen lillungal fof anndirte ko mooɓe koode ngonɗe e maggal, yanti heen mooɓre duule gaasuuji jawsuɗi gonɗi hakkunde majje. Ɗeen mooɓe pawondirɗe fof e heewde e mawnude, so waɗdaama e ko njaaweendi ndii ŋakkira e ɓakdi koo, alaa e sago mooɓre woɗnde ɓurnde moolaneede yanta heen, ko ndeen woni ɓakdi ɓaleeri walla ŋakkundi.

Ɓiɓɓe fooɗngo kollirii goodal ɓakdi ɓaleeri

Kitaale 1980 won ko teskaa e weeyo hee ko anndanooka, ɗuum ari semmbinde goodal ɓakdi ɓaleeri e nder weeyo ngoo, ɗuum ko woni ?

Ɓe teskiima wonde eɓe cooynoo won e kuule weeyo, huunde wootere no ɗiɗi nii, ɗuum firti ko eɓe cooynoo lillungal gootal no ɗiɗi nii, waɗi noon ko e nder yolnde hakkunde men e ngaal lillungal jiyrangal noon won ko woni heen e mooɓre ɓakdi ko fotata naɗɗiɗinde weeyo ngoo, kala ko rewi heen selat mooɓre ndee ɓenna, to Jowondiral kuuɓtodinngal (relativité générale), ngool celol alaa ko daɗata ngol e ngeɗon weeyo, hay pooyton (photons). Ɗuum noon eɗen cooynoo pooye Lilluɗe goɗɗuɗe e nder weeyo tawa ɗe keedaani ɗo cooyni-ɗen pooye majje ɗoo, no ɓiɓɓe naange nii, ɗeɓata waade ko no daarorɗe ngoni e weeyo ngo nii. Won huutortooɓe ɗum ngam yuurnaade kuule goɗɗuɗe e nder weeyo. Waɗde ɗum holliri wonde won ko woni e weeeyo ngoo ko ñisi haa ngo naɗɗiɗi, tawde anndaaka, wiyaa ɓakdi ɓaleeri. En mbaawtaa faamde iwdi Lilluɗe koode ɗo ɓakdi ɓaleeri tawaaka, kadi so wonaano kayri ɗiirtagol weeyo ɓurat ɗoo yaawde. Ɓakdi ɓaleeri e kaawisaaji mum ɗi ngasataa.

Hammadi Jah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.