0
2183
Yeewtere habbere nguurdiigu faatunde e jangde demde ngenndiije
Yeewtere habbere nguurdiigu faatunde e jangde demde ngenndiije

Yeewtere Kaɓɓere nguurdiigu : Laawɗingol ɗemɗe ngennɗiije, fartaŋŋeeji e tanaaji

«Fartaŋŋeeji e tanaaji coomiiɗi he laawɗingol ɗemɗe ngennɗiije»

Ñalnde aset 29 feebariyee 2020 Haɓɓere Nguurdiigu / GB (Goonga Beldital) yuɓɓinii yeewtere faatunde e laawɗingol ɗemɗe ngenndiije Pulaar, Sooninke e Wolof. Ko hooreejo Haɓɓere ndee, hono Doktoor Alasan Jah wonnoo jeewtoowo. Yonaaɓe huunde e pelle politik kam e yonaaɓe pelle pine tawtoraama yeewtere ndee, tiitorinoonde : « Fartaŋŋeeji e caɗeele coomiiɗe he laawɗingol ɗemɗe ngennɗiije pulaar e sooninke e wolof. »

He nder yeewtere hee, Alasan Jah hollitii ngonka ɗemɗe ɗee gila leydi ndii heɓi hoore mayri e hitaande 1960, haa e ñalngu hannde nguu. O faccirii kadi dalillaaji e ɓure gaddanɗe yimɓe ɗaɓɓude laawɗingol ɗemɗe ɗee. E wiyde makko, « gila adan ko ɗemngal gootal tan ɓamtaa, ɗum noon ko pinal gootal tan ɓamtaa, keddiiɗe ɗee, keɓtinaaka saka ƴellitee. Ɗemngal Arab laawɗinaama gila 1968, tawti ɗemngal Farayse. Gila sulyee 1991 noon ko kanngal tan woni laawɗungal. Ɗemɗe tati keddiiɗe ɗee, mbaɗaa ‘’ɗemɗe ngenndiije’’. Hade ɗuum, e hitaande 1979 CMSN fellitii laawɗinoyde ɗe he nder daawal duuɓi jeegom so heewii, ngam siynude ɗum. Hasni wul Diidi, huccitii e Goomu kalfinaangu mbayliigu tippudi nehdi e jaŋde e hitaande 1984, wiyi : « ɗemɗe ngenndiije ɗee ina poti naatde jaŋde leydi ndii, ɗe kuutoree no paggorɗe ganndal e mbaadiiji mum fof, e fawaade e ko aaɓnotoo kam e tolno ɓamtagol majje. Kono hay gooto hoto jaggir ndee feere no fuunti nii. Ɗemɗe men ngenndiije ɗee kala ko he ngalu men pinal njeyaa, ko he majje heen bannge e ɓesngu men jokkondirta. Ngenndi men waawaa jeytaade ɗoon ɗo bannge e pinal men welsindaa ».

Nde o joofni daartol ɗemɗe ɗee, kanko jeewtoowo oo, o huccani jaabaade naamnal : Hol ko saabii ɗemɗe ngenndiije ɗee ine laawɗinee ? O wiyi, laawɗingol ɗemɗe pulaar, sooninke e wolof, fawii ko e jojjanɗe keewɗe, kono garooje ɗee ina njeyaa e ɓurɗe teeŋtude :

– Jojjanɗe to bannge karallaagal jaŋde sukaaɓe, so tawii ko to jaŋde ;
– Jojjanɗe to bannge nehaagu e nuunɗal nder renndo ;
– Jojjanɗe to bannge politik ngam guurdigal moƴƴal.

Wonande Jojjanɗe to bannge karallaagal jaŋde sukaaɓe, so tawii ko to jaŋde, o holli :

• « E fuɗɗoode jaŋde, haɗde cukalel huutoraade haala ka woowi ngam lomtinirde ɗoon kuutorgal ɗemngal ngal anndaa,  ɗuum ko haɗde ɗum kattanɗe hollitde ngoƴaaji mum e nafooje mum. Haɗde ngel ɗemngal maggel neeniwal walla ɗemngal ngel woowi ngal, ko jugginde ngel ».

•Haralleeɓe toppitiiɓe ƴaaftagol ɓalndu e hakkille cukalel, kam en fof ina hawri hannde wonde, ngam gaddanaade cukalel ngonka ƴellitoowa ɗum, alaa e sago jaŋde tuugoo e ɗemngal mum gadanal nguurndam nder yimɓe (ɗemngal muuynangal), sibu ko he ngaal ɗemngal « cukalel ngel miijotoo, yerondirta, ɓetata, haalata ».

•Cukkalel naatirngel jaŋde he nder ɗemngal goɗngal ngal wonaa ɗemngal mum ngal muuyni ina leelta (tarda, daɗee) duuɓi jeegom (duuɓi 6) dow cukalel naatirngel jaŋde he nder ɗemngal mum ngal muuyni.

•Haralleeɓe kadi ina kawri wonde cukalel naatirngel jaŋde ɗemngal mum neewniwal (ɗemngal ngal muuyni) ɓuri yaawde waawde jaŋde, haa teeŋti noon ɓuri yaawde marde ɗemɗe goɗɗe. Seede mum ko OIF (Fedde adunankoore farankofoni) e Quai d’Orsay (ministeer caggal leydi Farayse) mbaggini jaŋde ɗemɗe idortoonde jaŋde ɗemɗe ngenndiije.

Wonande « jojjanɗe to bannde nehaagu e nuunɗal renndo »

•Laawɗingol ɗemɗe ngenndiije maa safroy ɓurondiral gonngal nder jaŋde leydi ndii wonande ɓennugol sukaaɓe ɓee, ɓurondire puŋŋiniiɗe no feewi hannde. Ɗuum ina seedtini he konkuraaji ƴettugol gollotooɓe laamu, tee ɗum seedtotoo tan ko ngaal ɓurondiral gonngal e jaŋde hee ngal.

•Laawɗingol ɗemɗe ɗee maa artir potal fartaŋŋeeji ɓennugol (gadmugol) sukaaɓe men kala, tawi kadi ina rokka heen gooto kala fartaŋŋe no ñiɓorii, e no feɗɗitorii e nder pinal mum.

•Laawɗingol ɗemɗe ɗee, ko waawde haaldude e ɓesngu nder ɗemɗe mum. To oon bannge, haa he oo sahaa mo ngon-ɗen, laamu nguu ina jokki hutaade yimɓe leydi ndii ɓe nanataa arab. Alaa fof ɗo sarwiis toppitiiɗo firo kala ko laamu haalata walla gollata feewde e yimɓe ɓee. Hay e nder jaayɗe laamu nguu, ko maa jaaynooɓe ɗemɗe ngenndiije ɗee pirana koye mum en, nde mbaawa yettinde kabaruuji feewde e joomum en.

•Laawɗinde ɗemɗe ngenndiije, ko rokkitde ɗum en hakke mum en nder jaaynirɗe laamu. Geɗe kaawniiɗe ina ngoodi haa he rajoooji nokkuyankeeji laamu gonɗi e gure mawɗe worgo leydi ndii, ɓaɗanaaɗi yimɓe nokkuuji ɗii, kono 60% haa 80% tuugnorgal mum en ko e ɗemngal arab waɗetee.

Wonande « jojjanɗe to bannge politik »

•Ine wiyaa e naatirde Doosgal leydi ndii : « Ɓesngu Muritani ine heɓtini, tee ina hollita keewal pine mum, ngooroondi ngootaagu ngenndi ndii, kam e ko jokkii e mum, hono hakke jogaade ko heerorii. Ɗemngal Arab, ɗemngal laawɗungal leydi ndii, kam e ɗemɗe ngenndiije goɗɗe ɗee, hono Pulaar, Sooninke e Wolof, gootal heen kala ko ngalu ngenndi ngu muritaninaaɓe kala ndenndi, e nder ɗuum, ina waɗɗii Dowla oo hisnude ɗe e ɓamtude ɗe, he innde yimɓe fof. »

• Ngam guurdigal moƴƴal, alaa e sago gagga heɓtinirde Muritani ñawndee. Laawɗingol ɗemɗe ngenndiije ɗee kala, kam e kuutoragol mum en he denndaangal fannuuji nguurndam maa addan yimɓe tinde ko kam en poti hakkeeji e baɗɗiiɗe, wallita mahngo ɓiyleydaagu Muritaninaawu ngu teskaaki nguru ɓalndu, maa leñol walla tirbii.

•Keewgol muritaninaaɓe ɗemɗe maa addan ɗum en ɓeydaade anndondirde e horsondirde, natta waade no wayi jooni nii, ɗo yimɓe ɗuurnondirta, tawi ɓuri saabaade ɗum ko peccooru ngonngu nder jaŋde leydi ndii gila kitaale 1980, mo mbayliigu jaŋde 1999 potnoongu wootiɗinde jaŋde ndee, teeŋtini.

Caggal ɗuum Alasan Jah hollitii ɓeto jarribo Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije mo Breida (Biro Unesco gonnooɗo to Ndakaaru) kam e ɓeto Ministeer jaŋde ndee mbaɗnoo. Ɓetooji ceedtiiɗi juumtugol ngoon jarribo.

O holliti kadi humpitooji nannduɗi heen ɓaɗɗi e nder leydɗe goɗɗe, ko wayi no Maruk (wonande ɗemngal Tamasig), to Tansani (wonande ɗemngal Swahili), to Afrik worgo (12 ɗemngal) e to Senegaal, Mali, Beneŋ, Burkinaa, e Niiseer, gonɗe e laawol laawɗingol ɗemɗe mum en ngenndiije.

Fooyre Ɓamtaare

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.