21 colte, ñalawma ɗemngal neeniwal

0
1045
Ñalawma ɗemngal neeniwal
Ñalawma ɗemngal neeniwal

 Pelle pinal ngenndiije, Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani (FƁPM-ARPRIM), Fedde Ɓamtaare Ɗemngal e Pinal Sooninke (AMPLCS) e Fedde Ɓamtaare Ɗemngal Wolof he Murtani (APROLAWO), mawninii, no keewnoo waɗde hitaande kala nii, Ñalawma Ɗemngal Neeniwal, ñalnde altine 21/2/22 e ñalnde 26/2/22 kala. Ñalnde 21 ndee, pelle ɗee caaktii bayyinaango ngam hollitde nafoore ñalawma oo e wasiyaade laamu Muritani nde siynata ko yaaccii nanondire ñalɗi diisnondiral paatuɗi he Tippudi nehdi e jaŋde juɓɓinanooɗi e lewru noowammbar e desaambar 2021. Ñalnde aset 26/2/22 ndee ɗe njuɓɓinii wejo defte Duɗal ɗemɗe ngenndiije kam e golle pelle ɗee, kam e gaafgol tappirɗe he kuutorɗe karallaagal kesal ɗee.   

Nelson Mandelaa wiyi : « so a haaldii e neɗɗo he nder ɗemngal faamata, kaaldu-ɗaa ko e hakkille mum ; so a haaldii e neɗɗo he nder ɗemngal mum neeniwal, kaaldu-ɗaa ko he ɓernde mum ».

Hikka jokkorde kadi pelle pinal tati ɗee mawninii ñalawma neeniwal. Ñalnde 21 ndee pelle ɗee njaltinii bayyinaango. Kono ko ñalnde 26 ɗe mawnini ñalawma oo rewrude e juɓɓingol wejo binndaaɗe Duɗal Ɗemɗe Ngenndiije kam e pelle pinal ɗee ngollii. 

Ñalawma ɗemngal neeniwal mawninteeɗo he nder winndere ndee ñalnde 21 colte (feebariyee) hitaande kala, ko ñalawma mo UNESCO dotti gila hitaande 2000. Paandaale mawningol ñalawma oo ko : a.  semmbinde keewal ɗemɗe e keewal pine, kam e jaŋde ɗemɗe keewɗe ; b. Semmbinde jaŋde he nder ɗemngal neeniwal, sibu, e miijo UNESCO, jaŋde tuugiinde he ɗemngal neeniwal ɓuri moƴƴude.

Pelle pinal ɗee ne, ine mawnina ñalawma oo hitaande kala, ngam semmbinde laamu Muritani nde lelnata TNJ tuugiinde e ɗemɗe men neeniije, ngenndiije ɗee kala.

Tiitoonde ñalawma oo hikka ko « kuutoragol karallaagal he nder jaŋde ɗemɗe keewɗe : dikkanɗe e fartaŋŋeeji », ngam teeŋtinde darnde karallaagal waawi daraade ngam wallitde jaŋde moƴƴere, he nder nuunɗal, wonande yimɓe fof. En njiyii nde ekkolaaji uddaa sabu Cowid-19, leyɗeele ɗee fof paati ko he karallaagal ngam jokkude jaŋde, walla gollaade, he nder galleeji mum en : he Tele, walla internet… Tee leyɗe keewɗe, yimɓe heewɓe, maa njokku gollaade walla janngude tawa ko he deestaare hay sinno Covid-19 yawtii, hay sinno noon caɗeele ine ngoodi tawo to oon bannge :

– wonaa jannginooɓe fof keblanii ɗum, walla kattani huutoraade jaŋde deestaare ;

– wonaa janngooɓe fof njogii kaɓirɗe e kuutorɗe katojinaaɗe, walla njogii internet, walla mbaawi heɓde binndanɗe jaŋde ɗe katojini ɗee, walla njogii yimɓe waawɓe wallitde ɗum en janngude he ceŋol walla he deestaare ;

– yanti heen, tuugnorɗe jaŋde ɗee, e loowdi jaŋde ndee wonaa kam en fof mbaawi waɗeede he nder ɗemɗe katojinaaɗe ɗee fof.

Hikka kadi ñalawma oo ari ko caggal juɓɓingol ñalɗi diisnondiral paatuɗi he mbayliigu Tippudi Nehdi e Jaŋde leydi ndii. To oon bannge oɗon nganndi pelle pinal ɗee, gila cosaa, keptinaa (FƁPM 1976, AMPLCS 1978, APROLAWO 1980), ndaranii ko yo ɗemɗe ɗee ɓamte, e sahaa mo yoga e pelle politik (gollotonooɗe he suuɗaare) ndaraninoo ɗemngal Farayse. Ɗe ndariima haa duɗal ɗemɗe sosaa, ɗemɗe ngenndiije njarribaa e duɗe laamu. Ko DƊNG fusaa koo, ɗe teeŋtinii darnde majje he ɗuum, gila 2008. Ɗe mbinndii dallinannde ngam ɗuum. FƁPM e sifaa keeriiɗo, woni paandaale mum ɗiɗi dowrowe gila joɗnde mum mooɓondiral e maayirɗe 2019, darorɗe 2020, ko laawɗingol ɗemɗe leydi ndii fof, kam e naattingol mum en nder TNJ leydi ndii.

Ko ɗuum waɗi gila feebariyee 2020, pelle ɗee ine ndarii e sarde dallinannde ndee : waɗde jokkondire, e waɗde jeeyngal ngal dartaaki. He nder ɗuum, laamu jokkondiraama, partiiji politik njokkondiraama, jooɗaniiɓe leyɗe mum en njokkondiraama, jaayɗe njokkondiraama, pelle gure njokkondiraama, hoohooɓe renndo (ardiiɓe diine e yontaaɓe) njokkondiraama… E jokkondiral majje ñalnde 13/8/2021, kalfinaaɗo jaŋde habrii ɗe maa bismo ɗe he ñalɗi diisnondiral jogirɗi yuɓɓineede ko neeɓaani. Nii woni ɗe njamiraa tawtoreede e ñalɗi diisnondiral diiwaniyankooji ɗii tuggi 21 haa 24 oktoobar 2021, kadi e Diisnondiral ngenndiwal ngal tuggi 16 haa 21 noowammbar 2021.

He gollorɗi diiwanuuji ɗii, hujjaaji men paatuɗi e laawɗingol ɗemɗe ɗee, kam e naattingol mum en nder TNJ leydi ndii, paamaama, ɓenninaama kadi nder nanondiral tawaaɓe ɓee he nder gollorɗi 10 nder 15 ɗii. Eɗen teskoo nii ko caggal ɗeen joɗle miijooji ardiiɓe jaagordu jaŋde ɓosii, sibu ko tuggi ndeen ɓe tawti miijo men.

He ñalɗi diisnondiral ngenndiiji ɗii, miijooji men mbaawii jaɓeede he nder gollorɗi 8 nder 12 ɗii.

Ciimtol ñalɗi ɗii kadi yaltinii ɗee geɗe teeŋtuɗe :

- dikkannde adannde wonande TNJ leydi ndii (faandaare adannde mbayliigu jaŋde kesu nguu) faati ko he « jojjugol siynude e nder lajal ɓurngal ɓadaade, e sifaa ɓurɗo moƴƴude jaŋde he nder ɗemɗe men ngenndiije ɗee, e nder denndaangal tolnooji jaŋde ndee, jaŋde wonande yimɓe fof, jaŋde yuumtunde, he nder potal e nuunɗal » ;

– « he nder tolnooji jaŋde hee fof, sukaaɓe muritaninaaɓe maa njannginire he nder ɗemɗe men ngenndiije arab, pulaar, sooninke e wolof » ;

– « cosgol njuɓɓudi kalfinaandi ɓamtugol ɗemɗe ngenndiije », ɗowgol hoolkiso jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗee kam e keblugol kuɓtingol majje.

He ooɗoo ñalawma 21 colte (feebariyee) 2022, wonanii pelle ɗee hesɗitina noddaango mum feewde e laamu nguu, nde siynata, ko ɓuri yaawde nanondire ñalɗi diisnondiral ɗii. Ɗe ngeeriima terɗe pelle ɗee nde ɓeydata coftal mum en, yimɓe fof nde noototoo pelle ɗee, haa teeŋti noon e jannguɓe e jannginooɓe nde tawtata pelle ɗee mbele ko sooynaa koo ine laatoroo no ɓuri feewde e yuɓɓude.

Fooyre Ɓamtaare


Bayyinaango pelle pinal

No winndere ndee he kuuɓal mum nii, 21 feebariyee kala, pelle pinal ngenndiije, hono FƁPM, AMPLCS, APROLAWO, he gardagol UNESCO, kam enne ine mawnina Ñalawma winndereejo ɗemngal neeniwal, ngam semmbinde kuutoragol ɗemɗe neeniije he nder ekkol, ngam semmbinde keewal ɗemɗe e pine, ngam kadi tiiɗtinde ngootaagu ngenndi ndii.

Tiitoonde 21 feebariyee hikka oo ko « Kuutoragol karallaagal nder jaŋde ɗemɗe keewɗe : dikkanɗe e fartaŋŋeeji » ; ko fartaŋŋe ngam teeŋtinde kattanɗe karallaagal jogii ngam wallitde moƴƴinde jaŋde, nder potal e nuunɗal, wonande yimɓe fof. Ko tiitoonde yahdunde e yonta hannde kaa, sibu, nde ekkolaaji uddaa sabu ñawu Covid-19, leyɗeele keewɗe paati ko e peeje karallaagal ngam jokkude jaŋde he nder galleeji. Ɗumɗoon noon haɗaani ɓeydagol ɗawre e joñgol dente renndo keewɗe, haa teeŋti e sukaaɓe, ɓe yoga e mum en ko ɗawaaɓe kuutoragol ɗemɗe mum en ɗe muuyni he nder jaŋde ekkol.

Hikka noon ñalngu 21 feebariyee nguu ari ko caggal juɓɓingol ñalɗi diisnondiral diiwaniyankooji e kuuɓtodinɗi, jowitiiɗi e mbayliigu Tippudi Nehdi e Jaŋde Muritani, ñalɗi joofirɗi lelnugol ciimtol kuuɓtodinngol, peeñinngol huunde e geɗe kollitooje wonde :

– Dikkal gadanal paatungal e Tippudi Nehdi e Jaŋde ngenndi (faandaare adannde mbayliigu kesu nguu) « faati ko jojjugol siynude e nder mudda daɓɓo, tawi ko e mbaadi ɓurndi yuumtude janngingol ɗemɗe  men ngenndiije ɗee he denndaangal tolnooji tippudi nehdi e jaŋde, ngam jannginde yimɓe ɓe, jaŋde moƴƴere, he nder nuunɗal, tawi hay gooto woppaaka » ;

– « sukaaɓe muritaninaaɓe ɓee njannginirtee he tolnooji jaŋde hee kala ko he nder ɗemɗe ngenndiije arab, pulaar, sooninke e wolof » ;

-« cosgol njuɓɓudi kalfinaandi ɓamtude ɗemɗe ngenndiije ɗee », kalfinaandi ɗowde hoolkiso jaŋde ɗemɗe ngenndiije ɗee kam e keblugol kuuɓtodingol mum en he nder jaŋde hee fof.

Pelle pinal ngenndiije ɗee :

– sabu mum en yenaneede kimmugol ɗeeɗoo peeje ƴettaaɗe, kawritɗe e miijooji teeŋtuɗi gonɗi e dallinannde ɗi pelle pinal ɗee ndoododii ko ine ɓura duuɓi sappo hannde ;

– sabu mum en faamde jojjugol lelnude tippudi nehdi e jaŋde tuugiindi he ɗemɗe neeniije ngam moƴƴinde jaŋde ndee, e fotndude yimɓe to bannge keɓgol ganndal, e wallitde kadi ngootaagu ngenndi ndii ;

– ine cemmbina laamu nguu nde siynata ko ɓuri yaawde wasiyaaji ñalɗi diisndondiral ɗii, e tuugnaade e sariya kuccam laaɓtuɗo, nanondiraaɗo.

Nuwaasoot 21 colte 2022

Jokkorde pelle pinal

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.