Hol ko jogori saabaade darnga ?

0
2161

Geɗe nay kewooje e nder weeyo, hakkunde tagopeeje, ina mbaawi saabaade ɗum, mbooma winndere nde, muumta nguurndam e leydi ndi haa laaɓa.

Ina waawi wonde pelɓondiral (cokkondiral) : woni leydi buɓɓondira (sokkondira) e tagofeere woɗnde. Ɗum meeɗii kewde : ɓarakke majjum ina tawee to Meksik, e nokku ina wiyee Yukatan. Ɗum waɗii ko ina wona 65 miliyoŋ hitaande. Ko e oon sahaa tagooje biyeteeɗe « dinosoor » majji. Ko tagofeere walla « hoodere laaci » walla haayre mawnde, nde njaajeendi mum tolnii e kiloomeeteruuji 10.

Ina waawi wonde « puccital » wolkaa (volcan) mawɗo, moolanooɗo : ɗum  wonaa daarol, ina waawi wonde, sibu ɗum meeɗii waɗde to rewo Inndo : haa hannde ndeelam kayam kaaƴe ina tawee ɗoon, ina huurii e wertallo tolniingo e njaajeendi leydi Farayse. Puccital ngal juutii, ko ɗum waɗi ina sikkaa e ɗum jeyaa e ko saabii majjugol « dinosoor en ».

  • Kalitgol hoodere mawnde

E wiyde annduɓe, so tawii hoodere nde mawnugol mum sowii laabi 8 mawnugol naange men nge, woɗɗunde en fotde 25 hitaande-annore (47 miliyaar kiloomeeteer) kalitii, ɗuum maa waɗ batte bonɗe e winndere men he : Sibu ma ɗum bonnu leppol osoon kuuringol e leydi men ndi, ɗum noon reftata heen ko maaygol puɗi e kullon diƴƴe, ɗum noon ko heege ronata ɗum. Ma a taw ko en malaaɓe, sibu e ndeeɗoo yolnde, hoodere fotnde nii woodaani.

  • Cumu ɓalli

Ɗumɗoo ko huunde jogornde kewde, anndaande, nde hay huunde waawaa falaade : ɓeydagol nguleeki naange. Ina anndaa naange ina ɓeydoo saasde : hannde nge ɓuri wulde e sahaa dinosoor en. Ɗoo e teemedde miliyoŋaaji hitaande, maa naange nge ɓeydo saasde no feewi, haa ndiyam geecuuji hora : rewata e ɗuum ko nattugol nguurndam aamnaade e winndere men nde.

Camille Sarret (Ƴoogirde : Sit RFI) / Firo : BAB

 

Kelmeendi

– cokkondiral :   collision

 

– Puccital :           éruption

 

– Leppol :             couche