Hol ko firti « mbayliigu alteret » ?

0
585
Reforme-des-retraites-C-est-culturel-en-France-les-seniors-on-n-en-veut-pas.

Ɗii lebbi fof ko haala mbayliigu fooftere (mbayliigu alateret) haaletee to leydi Farayse. Ɗee balɗe boom, haala kaa wontii luural mawngal, so gerewaaji, fitina e nder mbeddaaji e seppooji ɗi njoofataa. Ɗuum fof addi ɗum ko haala fooftere (alateret)

Ko idii fof, gollotooɗo kala ine jogii hakke (mo laawol heɓtini) yahde fooftere (yahde alateret). Oon hakke ine woodi gila e maayirɗe teeminannde 19ɓiire, kono won leyɗeele keɓtinaani hakke oo haa e ñalngu hannde nguu, walla ciynaani mo.

Hakke oo ko firti ? Hakke oo firti ko fooftaade caggal nde waɗi nguurndam mum fof e golle, golle belɗe walla muusɗe fof. Ko hakke wuurde nder ndimaagu caggal nde natti jogaade doole walla semmbe gollaade.

Ɗum firti waɗde, ko woppude golle mum tawa ine heɓa njoɓdi, hono ko anndiraa paasiyoŋ alateret, haa nde maayi fof. Ɗum ɗoon noon ine waawi juutde, ine waawi raɓɓiɗde, fawii tan ko he cellal joomum. Rewɓe e worɓe yahratnooɓe e duuɓi 65 (to Farayse) e hitaande 2022 ndee, ine mbaawi wuurde haa duuɓi 89 (wonande rewɓe) walla 86 (wonande worɓe), kono ko jaasi ɗoon no feewi tawa ine celli : 77 hitaande (rewɓe) e 75 hitaande (worɓe).

To Farayse, ko gollotooɓe ɓee e gollinooɓe ɗum en ɓee (ɓe njahaani alateret ɓee) ittata e njoɓɗeele mum piye, mbersa ɗum en he kees gooto, piye ummiiɗe e njoɓdi. Ko he oon kees (walla ɗiin keesuuji) njoɓdi paasiyoŋaaji ittetee.

Ndeke, ko gollotooɓe ɓee njoɓata lewru kala paasiyoŋaaji nattuɓe gollaade ɓee, hono yahɓe alateret ɓee. Ko ɗuum woni ballondiral hakkunde yontaaji, hakkunde gollotooɓe e yahɓe fooftere (doole ndonkii yo doole keɓɓo). Ɗum noon piye ɗe gollotooɓe ɓee piyata ɗee wonaa ngowaari maɓɓe, kono ko ballal maɓɓe faade e nattuɓe gollaade ɓee, ko baabondiral yontaaji. Gollotooɓe yontidiiɓe ɓee fof, ine piya ngam yoɓde, lewru kala, alteret ɓurɓe duuɓi nattuɓe gollaade ɓee. 

Kono, jahgol alateret ine waɗi sarɗiiji : hannde, maa neɗɗo daña ko famɗi fof duuɓi 62, golloo ko famɗi fof duuɓi 42, nde waawa ɗaɓɓude fooftere. Paasiyoŋ hiisetee ko fawaade e duuɓi joomum gollii e njoɓdi heɓatnoo. So tawii piy-ɗaa ko duuɓi 10 tan, tee a yettiima duuɓi 62, paasiyoŋ maa famɗat no feewi. So tawii aɗa huuɓni won ɗiin sarɗiiji, aɗa waawi gollaade haa duuɓi 67 walla keɓaa paasiyoŋ ɓurɗo famɗude ngam faddanaade ma baasal.

Jooni noon, laamu Farayse yiɗi ko waylude doosɗe goowanooɗe ɗee. Ngu yiɗi ko gollotooɓe ɓee ɓeyda piye mum en, ngolloo duuɓi 43, njaha haa ndaña duuɓi 64 ngam yahde alateret. Ɗuum fof ko ngam haa piye maɓɓe tolnondira e sokla yahɓe alateret ɓee, nde tawnoo fooftere mum en ɓeydiima juutde sibu jooni ɓe ɓuri waawde juutde balɗe. Kono senndikaaji gollotooɓe ɓee njaɓaani ɗuum, tee ñalnde kala ko yahɓe gerew (gila saawiyee haa e ñalawma hannde oo, ñalnde 17 marse 2023). So yimɓe fof ine nanondiri e potndugol jerondiral hakkunde piye gollotooɓe ɓee e njoɓdi yahde alateret ɓee, peeje ngam yettaade ngaal jerondiral ine keewi, ine ceerti : ɓeydude duuɓi jahgol alateret e ɓeydude piye gollotooɓe ɓee, walla, ustude paasiyoŋaaji ɓurɓe alɗude ɓee, e yeru.

Bookara Aamadu Bah

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.