Miijtiyankaagal ñiŋowal, La philosophie critique

0
79
Jamal Soh
Jamal Soh

Sikki alaa boni e aadee tan, ko oon lowaaɗo hakkille mo haawetaake, mo naamndittaako, mo sikkittaako. Ngati seerndi aadee e jawdi, aadee e leɗɗe, aadee e ɗeen geɗe kala ɗe ndillataa, ndaalata, tan ko hakkille. Ɓural hakkille noon, ko naamnditaade, sikkitaade e ñiŋde ɗeen geɗe goodaaɗe, geɗe tawaaɗe, geɗe tafɗe en, geɗe nehɗe en, geɗe finaa-tawaa men, geɗe guuraaɗe hannde e jogorɗe wuureede janngo. Hakille ñiŋoowo (fɓ: hakkille njeerteejo) ina foti yirbitirde naamnde e losko kala njuɓɓudi toɗɗiindi pinal, faggudu, aadaaji, e kala ko ɓadii walla ko woɗɗi golle, jikkuji, e kala ɗeen tuuknorɗe ɗe renndo ngoo faawii ɗee.

Hol sabaabu ɗuum ?

Sabaabu ɗuum, ko he oon coodmaa-mi-coodtumaa-mi hakkunde hakille e taariinde mum jaajndi, ko laaɓi yaltata, ko selli ƴerata. Ko he ɗeen dille hakille ñiŋoowo, goonga e ganndal mbawata ɓulneede. Ko hakkille ñiŋoowo waɗata kelle taarik e mbaylaandi mum, ɓosnata ɗiin renndooji e ɗiin miijooji penndiiɗi. Kala e nder ngoon renndo, hakkille ñiŋoowo na dammbaa, na sappitaa, na milsitaa, ko majjere waɗata toon yiilo-banngoo, ko lorla fiyata toon na aƴƴa, ko ndool-ndoolaagu laamotoo toon. Renndo so saliima hakkille ñiŋoowo, heewi goonɗinde koko fotaani goonɗinde, gollaade ko fotaani gollaade, mawnina ko famɗi, famɗina ko mawni. So hakkille ñiŋoowo dergitaama, loƴaama, ko nguurdam bonɗam e goodal tekmungal dookata leñol ngol. Ko ƴiiwoonde nusko, e firtaare ƴerata e kammu ngool leñol. Ngati koko ɓuri faayodinde e aadee ittaa, lokñitaa. Ko hakkille ñiŋoore feñini siruuji e ngaluuji cuɗiiɗi to nder maaje, to nder leydi, to dow lewru e to dow ɗeen koode. Ko hakkille ñiŋoore jannginta, finndinta, safrata, fagginta. Ko kanko sañata ɗiin renndooji ɓurɗi dowlude to bannge potal, to wellitaare, to ndimaagu e toon to deengol hakkeeji aadee. So dillere renndoyankoore (la revolution sociale), dillere pinalyankoore (la revolution culturelle), dillere dawruyankoore (la révolution politique), dillere fagguduyankoore (révolution économique), waawi waɗde, yuumta he to leyɗeele hannde jahruuɗi yeeso, ko ƴerde ko ɓooyi e maɓɓe hakkillaaji peertuɗi, peɗɗitiiɗi, caliiɗi ko woowanoo, ko jaɓanoo. Ɗiin hakkillaaji jahruɗi to bannge siyaas (science) e to miijtiyankaagal (philosophie), ñiŋi aadaaji, ñiŋi dineeji, ñiŋi gowaaɗi, ñiŋi bidaaji, ñiŋi laamuuji, e raɓɓikinaade, ɗi ñiŋi huunde kala. Miijtiyankooɓe (philosophes) waayɓe no Socrates en, Platon en, Aristote en, ƴeewi rimɗinde hakkille e donngal ɗiin miijoyeeje e aadayeeje ɓooyɗe cuddunooɗe hakkille aadee gila dawaa-dawi. Ko gila oon sahtu hakkille waawi naatande njiilawu goonga, njiilawu ganndal.

Njiilawu hol ko woni neɗɗo ?

 Njiilawu hol faayiida e waɗtan nguurndam e goodal ? Njiilawu hol no renndo, pinal e ɓamtaare foti yuɓɓirde e ƴellitoraade ?

Ko Socrate wiyatno: « kala ko nganndu-mi, ko mi anndaa hay dara » ”tout ce que je sais, c’est que je ne sais rien” Faayndaare makko ko hollitde nafoore hakkille ñiŋoowo. E miijo makko, neɗɗo foti e kala sahaa ko naamnditaade, sikkitaade e geɗe kala. Ko he ɗuum, aadee heɓata ganndal cellungal ngal aldaa e luure. Platon e Aristote kaali, ñiŋi no feewi renndooji e laamuuji ɗi nguurnoo ɗii. Ko he ɗiin dukooli, naamne keewɗe njalti, paaytuɗe he : Hol ko woni potal ? Hol ko woni nuunɗal ? Hol ko woni ndimaagu ?

Jaabawuuji maɓɓe he nder ɗeen lowe ganndal mbaawi wonde ƴoogiirɗe mawɗe wonande yontaaji garnooɗi caggal maɓɓe. Ko miijooji maɓɓe ngaddani yalmitannde (la Renaissance) waɗoynde he teemedannde 16 (16e siecle). Ko oon wooku-waaka to bannge miijooji toɗɗiiɗi ñeeñal, toɗɗiiɗi coñce, toɗɗiiɗi miijtiyankaagal, toɗɗiiɗi hiisa (fɓ: hiisiwal) e ganndal fisik (fɓ: ɓalliwal), daɗɗi, walliti mbaylaandi ngaroyndi he teemedannde 17, 18, 19 (les 17, 18 et 19e siècles). He nder heen waaɓe no Léonard de Vinci, no Raphael ƴellitii to fannu ñeeñal. Rabelais, Harot, Ronsard, Montaigne e fedde ɓeen wonɓe e ”plèade” ɓamti ɗemngal Farayse to coñce e jime. To ganndal kesal waaɓe no Nicolas de Cues kollirii kammu oo, walla mbiyen winndere ndee alaa ɗoo haaɗi (c’est un monde infini). Copernic feññini ko naange woni hakkunde tagofeere ndee (le soleil est centre du monde). Galilé baywini leydi na waɗa yiilo-banngo (la terre tourne). Christophe Colomb naatani njiilawu yiitoyde doŋre Amerik. Woɗɓe waaɓe no Hobbs en, John lock en, Hume en, Machiavel en, Voltair en, Pascal en, Descartes en, mbinndi ko faati e dawrugol, njuɓɓudi renndo, jikkuuji neɗɗo, sirruuji fittaandu e geɗe allayankooje. Ko sahaaji ɗi hakkille na waɗda ngarmi-ngara e hoore mum, e renndo mum, e taaraandi mum. Ngam yiɗde feñinde loowdi, maana e nafoore geɗe ɗee. Ko ɗiin dumunaaji e sabu oon hakkille njiilawu, sikkitaare e losko, pilñitanɗe mawɗe e renndo tuubaakri mbaɗi, hono filñitannde farayse (la révolution française), filñitannde engale (révolution anglaise), e filñitannde waɗnoode to Amerik. Kono ngoon waraango mbaylaandi yaajiino, toɗɗinooma fannuji nguurndam aadee fof gila to jaŋde, to cellal, to fotdeeji e to hakkeeji aadee, e kala ɗeen gannde caabiiɗe jahrugol yeeso leyɗeele Orop, Amerik, e Asi.To waɗtan, njiɗ-mi hollirde tan, ko nafoore hakkille ñiŋoowo e nder ɓamtaare neɗɗo, ɓamtaare renndo, ɓamtaare ganndal cellungal, nafowal, ngal aldaa e luural.

JAMAL SOW PARIS /FRANCE

Ƴoogaa ko he hello makko facebook

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.