Paawngal dengue ko jontinooje walla ko girip ?

0
1521

Paawngal Dennge (Dengue) ko pawngal jontinooje ne walla ko girip? Doktoor Alhuseyni Sal jaabtiima ngaal naamnal : Paawngal Dennge ina yettii fotde ko ina tolnoo e miliyoŋaaji sappo aadee, ina yooɓoo hitaande kala fotde ujunaaje noogaas fittaandu. Ñabbu nguu tawetee, e ko ɓuri teeŋtude, ko e duunde Asii fuɗnaange worgo e nder geec Pasifik, maa Amerik worgo, kam e nder won ɗiin diwanuuji e nder Afirik ko wayi no Muritani.

Fawaade e julyultondiral aduna oo, ñawu nguu fuɗɗiima naatde nokkuuji goɗɗi tawi ɗum ɓuri heewde ko nokkuuji teeru, haa ɗum saabii ñawu ndaaɓoowu mawngu.

Hol no ñawu nguu raaɓirta ?

Saabotoo ñawu dennge ko mboros jeyaaɗo e leñol “flaviviridae”. Ngu raaɓirta aadee e ko teeŋti ko rewrude e ɓowɗi, maa wonii ko “Aedes aegypti” walla “aedes albopictus”. Ɗiin ɓowɗi doondiiɗi mboros oo keewi fiɗde ko ñalawma, teeŋti noon subaka law, walla mutal naange. Ɗi keewi taweede ko e gure teeru walla cahe mawɗe to ɗi mbewata e nder diƴƴe diƴɗe.

Hol maale paawngal ngal ?

Maale paawngal ngal peeñata ko caggal jonte ɗiɗi haa tati naatgol mboros oo e ɓalndu, ɗum feeñirta ko no maale girip nii : paawngal hoore muusoore muuso teeŋtungo, muuseeki terɗe (semmbe, jokkorɗe, gite …) e puttugol puƴe (puƴe e dow nguru ɓalndu). Paawngal ngal heewi wonde ko balɗe tati maa joy, kono heewaani diwde yontere. Eɗen poti teskaade wonaa ɓe mboros oo heɓindii fof peeñninta maale ñawu nguu. Heewi nii ko won ɓe ñawu nguu heɓtotoo, cella e nder balɗe daɓɓe.

Ina waɗa, kono heewaani, ɓe paawngal dengue muusngal heɓtii walla dennge jahduɗo e tuƴƴam tawa feeñirta ko ustagol paawngal, kelgol ñaamɗe, ɓernde jeeɓtoore, muuseeki reedu doolnuki, tuƴƴam kine e ɗakkudi walla nguru.

Ɗeen maale keewi feeñde ko e nder balɗe tati maa jeeɗiɗi dewɗi e peeñgol ñawu nguu. Heen sahaaji paawngal dennge gardungal e tuƴƴam ina waawi warde.

Mbele ñaw ngu ina safroo ?

Safaara keeriiɗo wonande paawngal dennge woodaani. Kono won safaruuji doktoor ina mbaawi ustude won ɗeen maale ñawu nguu. Nafata ko safaara keñoraaɗo waɗee ngam falaade bonande ñawu nguu.

Hol no reentortee?

Tawde wonii feso yiytaaka tawo, tawa ko yeeyeteengo, haɓotoongo mboros pawngal dennge, peeje ɓurɗe yuumtude ngam reentaade ko reenaade ɓowɗi caabiiɗi daaɓgol mboros oo e neɗɗo, reenaade piɗgol ɓowɗi.

Ɗii wasiyaaji ɗi ngonaa kuuftidinɗi ina mbaawi hebbinde deentagol :

1. ɓoornaade comci timmuɗi, tawa ina sudda cammeeje juuɗe, kolɓuli e daande ;

2. ɓornaade comci jaajɗi naatnooji henndu ko ɓuri yiɗeede tawa ko puri ;

3. suuraade e nokkuuji tawa palanteeje mum e baafe mum uddiraa ko giriyaasuuji walla tawa ko nokkuuji uddiiɗi baɗɗi kilimatiseeruuji ;

4. laaɓeede wonde alaa diƴƴe ndeŋi e saraaji galleeji ɗii ;

5. feewnude robinaaji cebooji, hippa suturaaji ;

6. fertaade leɗɗe, hesa kuɗooli cukkuɗi (copoƴƴi baɗiraaɗi galleeji, kuɗooli toowɗi ekn…)

Dr Alhuseyni SAL, Ganndo cellal jowitiingal e mborosaaji koɗɗo to Kanadaa

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.