Ñaawoore doosiyee sappinannde taƴii

0
146
Ñaawoore Abdel Asiis
Ñaawoore Abdel Asiis

Ko ine abboo jooni e duuɓi nay kiɓɓi ko ñaawoore Wul Abdel Ajiiju fuɗɗaa kono nde taƴaa koo jooni ko ina abboo e yontere : o taƴanaama duuɓi 15 e dummbirdu tawi e ñawoore makko adiinde ndee (tolno gadano), o taƴananoo tan ko duuɓi 5, ko hillooɓe makko (awokaaji) njaɓaano ; ɗaɓatnoo ko yo o woppite walla sariya oo hoybinee, kono ma a taw ko ko wiyetee koo tan « ndañaani taɓɓe, ndañi yoolayru ».

Kono ina moƴƴa tawo anndee ɗum fof hol to ummorii, e hol ko saabii ɗum sabu ñaawoore hooreejo leydi wonaa huunde aadoraande e ndii ɗoo leydi, heewaani nii e leyɗeele goɗɗe, kono nde wonde A.J. fagginooma e sappinaande laamu mum, añɓe yonɓe, ko ɗuum ɓeydi ɗum. Won e partiiji luulndo, sabu guutuuji njoganinoo laamu A.J. nde follata laamu Siidi wul Sheek Abdallaahi, teeŋti noon e UFP, parti mo dipiteeji mum ɗaɓɓirnoo suudu sarɗiiji Muritani nde udditta losko e jiilgol laamu makko e sappinaande mum, so tawii goonga haalaama, keewal partiiji ɗii njaɓii ɗum hay “ Insaaf ” (parti laamu nguu). Ko ɗuum addani miijo ngoo nii jaɓeede, kono ɓuri sakkaade ɗum, no heewɓe mbiyiri nii, ko luural feeñii hankadi hakkunde sehilaaɓe ɗiɗo ɓee (laamɗo gadano oo e lomtiiɗo oo), gadano oo jooɗtorinoo ko luɓnooɗo mo laamu nguu tan, kono ɓooyataa o artana ɗum (Haalpulaar en noon mbiyi « laamu luɓortaake »), ɗum ina feeñira yiɗnoode mo arditaade parti UPR (ɓeen njaɓaani sabu hollitde kañum en ngondi tan ko e laamiiɗo). Won tuumɓe mo nii, e oon sahaa, e juulde maanditaare Muritani e hitaande 2018 to Aksuus, o yiɗiino follude laamu nguu rewrude e BASEP (koyngal konu ngal o tafnoo yo reen gardiiɗo leydi e sahaa makko) itteede ɓeen, woɗɓe lomtinaa e oon sahaa, ina waawi hiisoreede no seedanfaagal majjum. Ɗeen geɗe ɗiɗi ina jooɗtoraa ko kañum en caabii bongol cehilaagal maɓɓe ngal cikku-ɗen feewtataa sabu « cehilaagal bonataa ɗo jamfa tawaaka », en nganndaa noon hol heen jamfiiɗo goɗɗo oo.

Yoga e rewindinooɓe haala kaa, njooɗtorinoo ko maa ka yettoya sariya, maa feere dañee, haa haala kaa ubbee, kono ellee darnde laamu nguu ɓeydii ko saɗtinde ɗum, kanko tuumaaɗo oo ne, o seeraani e waɗde bayyinaali ɓilooji mo e ñaawoore hee, ɓuri ko nafooji mo, yeru « ko mi galo sabu hay njoɓdi am laamɗo mi huutortaako » hol to ndiin jawdi ummorii mo, e jaabawuuji makko, o hollii wonde ko gooto e laamɓe « golf » (leydeele aarabeeɓe alɗuɓe) rokki mo, o ronkaa noon yo o haal moni oon ! Jiidaani e jawdi keewndi ndi o tawraa (kaalisaaji ɓurtuɗi e nder bankeeji, galleeji, leyɗeele ɗe mahaaka tawo. O heɓii nii wiyde nii wonde gardiiɗo leydi ndii addanii mo kaalisaaji keewɗi gila e dolaruuji haa e orooji e otooji kedde kampaañ 2019, kono ronkaa yo o rokku dalilaaji mum etc). Won he reewendere ina addana heen sahaaji joomum  puuyndam, joomum wiya ina tuufoo bile kañum e hoore mum rullinee heen, sabu ɗii ɗoo haalaluuji kala e yeeso ñaawoowo waɗboniyaagal, hiisortee ko no jaɓde ko tuumaa koo. En ngannda awokaaji makko hol to keedannoo mo sabu ɓeen ina potnoo reentinde mo e yoga e geɗe to bannge ko sariya yamiri e ko haɗi, e reende ɗemngal mum, annda ko foti haalde e ɗo foti deƴƴude, kono won wiyooɓe o heɗantaako ɓeen nii. O jiggoyinooma awokaaji caggal leydi (Farayse, Senegaal e Libaa) yaakoraade ɓeen ɓurata waawde daɗndude mo, kono ɓeen kootii ko mbaynaaki. Ina sikkaa nawti ɓeen ko waasde weytaade e ñaawirde hee, sabu pirtantaake haalaluuji ɗii e binndaaɗe baɗiraaɗe e arab, tawi kañum en mbaawi ko Farayse. Won e maɓɓe nii woytiiɓe wonde njoɓaaka fawaade e ko kaaldanoo koo. Jooni wonti ko mbele ñaawoore Ajiiju ina rewi laawol walla alaa ? Wonande awokaaji killantunooɗi dowla oo, ñaawoore ndee ina « rewi laawol » e miijo maɓɓe e tolnooji ɗii kala, hay tolno tataɓo - Cour Suprême- (ñaawirdu haaɗtirdu) ɓe paayaani, tawde wonii ndeen ñaawataa baɗe tuumaaɗo oo, kono ñaawata tan ko mbele sariyaaji ina ndewaa walla ndewaaka. Heddii kay ko hol nde ñaawoore A.J. joofoyta. Mbar ñaawoore makko tataɓere ndee liiltataa haa yettoyoo joofnirde manndaa gardiiɗo leydi jooni oo ? So tawii goonga haalaama, hono ndee ñaawoore meeɗaa waɗde e leydi hee (hooreejo leydi tuumeede forlii jawdi laamu), weeɓaani nii e nder aduna oo. Ko ɗum waɗi e ɗum foti wonanoyde kala desndaaɗo jawdi ɓesngu, wonaa tan hooreeɓe leydi, winndannde wonde kala ko mbaawi resndeede « ina waawi naamnitoyeede ». Ñaawoore A.J. ndee ko won wiyɓe ko « ñaawoore politigi », hay so ɗum ɗoon waawaa itteede heen haa laaɓa, waɗboniyaagal ngal fooltiima ɗum fawaade e ɓurtugol jawdi ndi o tuumaa o dirtini ndii. Alla dee ina waawi tawa ndeeɗoo ñaawoore udditanii leydi ndii damal ɗo rewri e forlooɓe jawdi ɓesngu.

Maamuudu Haaruuna Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur la façon dont les données de vos commentaires sont traitées.