Ngaynaaka e ngaynaandi

 

Ngaynaaka ko ndeenka. Gaynaako ko deenoowo. Ndeenka so wontii nduumiika jamma e ñalawma, kaan nattii ndeenka, wontii ngaynaaka. Gaynaako ko deenoowo jawdi ndariindi, njahoori, njaaroori koyɗe. Kono no pulfule mbaydi, so tawii ko to Gelgooji, gaynaako ko duroowo, ngaynaaka ko durde...

Konngi kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh (2)

Konngi kaŋŋe keɓaaɗi e Abdullaay Al Hajji Umar Deh, yo yurmeende Alla won e mum, wona e maayɓe juulɓe kala, konngi ɗi o ronti e jinnaaɓe makko. Al Hajji Umar Deh oo ne yo yurmeende Alla won e mum. O wiyi : «neɗɗo yo jogo meccal, o wiyi so neɗɗo alaa meccal, meccat diine muuɗum, walla ndimaagu mum».

Mbasu Ñaŋ wayniima !

Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e denndaangal juɓɓule mum, gila e Yiilirde mum ngenndiire, haa e cate mum, e denndaangal terɗe mum, ina nelda denndaangal fulɓe ɗo mbaawi wonde kala, haa arti noon e ɓesngu Senegaal, e ɓesngu makko kaŋko cankiiɗo oo, duwaawu sabu cankagol Usmaan Ñaŋ lollirɗo Mbasu Ñaŋ. Mbasu ruttii e joom mum ko jamma alet 26/06/2011, waktu 22ɓo. Ko noon kadi Fedde ndee renndirta duwaawu e Baaba Maal e Mansuur Sek e Daande leñol sabu birnagol jaadigel mum en.

Fijirde mawɗo refata heen ko ….

 

Ñalnde alkamiisa 23 suwee 2011, ɓesngu Senegaal hollitii ko kam tami fiyaaku mum. Waɗi ɗum ko Wad haaɗnii lamɗam. Ñalnde fof kesum, ñalnde fof feere, maa wood nde joofi. Hankadi eɗen mbaawi wiyde joofii, joofanii Wad. E seppooji baɗɗi ɗii, yiyaama heen « Wad dégage ! ».

Fafiiri ngaanndi (Menenjiit)

Fafiiri ngaandiiji (méningite cérébro-spinale) ko tati. Holi ɗiin ? - Fafiiri tiiɗnde (dure-mère e Farayse). E wiyde Gerek en, ko dendron (dendrites, arbres, arborisation) : ɗum firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe wayata ko no annama cate lekɗe nii. - Fafiiri Njamala (e Farayse Arachnoide) : firti ko so ƴeewaama e lonngorɗe nanndi ko e geese njamala. - Fafiiri mimri (e Farayse Pie-mère).

Daartol Muritani : Naatgol halfooɓe

En mbiyiino, e winndnnde yawtunde ndee, wonde Waalo Barak jeyanoo ko njiimaandi kaananke Jolof.  Nde tuubakooɓe ngari tawi ko Waalo ina woni e jiiɓru mawndu : - Jiiɓru nder ngalu Waalo : maccuɓe ko murtuɓe, na caltii kalifaandi  - Jiiɓru politik hakkunde laamu lorloowu ngu e ɓiɗtaaɓe ɓee; - Jiiɓru nder kinɗe tamɗe laamu nguu. Yanti e nduu iiñcuru, wolde mawnde na joli rewo, hakkunde safalɓe 

HISTORIQUE DU TERRAIN DE L’ARPRIM

 

 

Dès son installation en 1976, le bureau national de l’Association pour la Renaissance Pulaar en République Islamique de Mauritanie (ARPRIM) s’est attelé à l’obtention d’un terrain pour son siège à Nouakchott. A sa demande, l’association a été attributaire par lettre n° 02401/MF du 31 Août 1979 du lot sans numéro sis au sud ouest du 5ème arrondissement (actuellement dénommé Sebkha) pour une superficie de 3600 mètres carrés.

Doggol fuɗɗiiɓe wallitde galle fedde

Innde

 rokki

Naamngal jowitiingal e binnditagol, feewde e kalifu geɗe nder leydi

Naamnal jaŋtangal ngal depitee Kajjata Maalik Jallo huccitini e kalifu Geɗe nder leydi kam e bellitgol, jowitiingal e binnditagol njuɓɓudi laamu 2011 

Lelngo naamnal ngal

Kalifu tedduɗo, Ñalnde alkamiisa 5 mee 2011, hooreejo leydi ndi udditii golle inniraaɗe «gangisgol ɓiɗɓe leydi», walla mbiyen binnditagol kabranoongol ko ɓuri hitaande jooni. 

Jimol ngam mawninde Baydi Kacce Paam : Gumbalaa hartiima

 

Ɓernde am dilli haamtii nde arti e nduu fiɗtaandu

Jam finaani nde wordu hofii e nduu rawaandu
Gulaali ngulli oljo-oljo heewtii Haayre Laaw
Cente-cente yimɓe tiindii tuddunde subaka law
Oolel huɓtodini rewo e worgo fuɗnaange e hirnaange
Kala ɗo njahru-ɗaa daande ko wootere ko woy heege !