Hol ko saabii leydi ina heewi yerɓude to Yaabaan ?
Ngam dottude, eɗen mbaawi wiyde wonde Japoŋ tagiraa ko yerɓude. Japoŋ ko gorwoocol duuɗe hakkunde geec, pawiiɗe e nokku ɗo lare nay leydi mawɗe kawriti. laral Pasifik, laral Amerik-hirnaange, laral Oraasi (Orop-Asi), e laral Pilipiin.
Laral Pasifik ngo ina dirta no feewi feewde hirnaange (fotde 8 cm hitaande kala) ; kanngo heedi les keddiiɗe ɗee. Kala nokku pottital paɗe bayɗo noon ina heewi heewde dille (yerɓo), tee leydi ina heewi fuccitaade ɗoon (wolkaa). Japoŋ nii fawii ɗoon ko e nokku biyeteeɗo «dadol jaynge», sibu ko e dow 450 wolkaa taartiiɗi Pasifik, tuggude Pantagoni haa Alaskaa, tuggi Kamtesatkaa haa Nuwel Selannde.
Ganndal Kuule Asamaan walla “Astoronomii” (5) : naamne
Naanmnde ɗe, ko naamnde keewɗe faayiida, eɗe ɓeydana en kadi faamde ko haalaa ko e ko winndaa ko. Ɗee naamnde noon ko e jeewte men e nder Rajo Muritani e kitaale 1988-1989. Ɗum waɗi hettere heddiinde nde, tiitoraa ko «Naamndiiɗo jaabaa».
Hol ko woni tagofeere?
Tagofeere ko tagoodi no Leydi nih, tawa woniri e weeyo asamaan o (kammu o) ko no leydi e lewru e naange e koode ngoniri e weeyo nih.
Mobbooji battamboniiji
Wonaa ɓeydagol nguleeki weeyo, wonaa majjugol ñaaki, wonaa «apofis», wonaa hay gootal e ɗee geɗe jogori saabaade darnga. Jogori saabaade darnga ko mobbooji pattamboniiji jogorɗi ardude e beñcitagol gulli ngesa sulɗeewa. Ko ɗum firti ? Oɗon nganndi sulɗaande, oɗon nganndi ina fooɗa,haa arti noon e njamndi. Tee sulɗaande ko gulli ɗiɗi waɗi. Eɗen mbaawi hoolkisaade ɗum : so a helii sulɗaande (walla a ƴettii culɗaane ɗiɗi), ina waɗi heen banngeeji ɗiɗi so kuccondiraama, pooɗondirat, ina waɗi heen banngeeji so kuccondiraama,
Naange ko ko murliɗi
Jaalɗii, naange ko ko murliɗi : Eɗen njiya e ngalɗoo natal ngal NASA ƴetti ñalnde 2 feebariyee 2011, pecce ɗiɗi : ko pecce ɗiɗi laakon wiɗto STEREO ƴetti kon ndenndinaa ɗo : heen gootel kala foti tan ko bannge yiyata o ; ko ɗiin banngeeji ɗiɗi noon ndenndinaa ɗoo, ndokki en natal naange timmungal.
“Konngi Kaŋŋe » keɓaaɗi e Abdullaay Alhajji Umar Deh (1)
Jokkondiral ngal waɗnoo ko ñalnde Aset 6/06/1992, hitaande fawtii heen o hawri e lajal. Ena tawtoranoo jokkondiral ngal Jibiriiru Mammadu Kan.
Abuu Aamadu Joop (AAJ) : hol ko kaalantaa min e pulaar ?
Abdullay Alhajji Umar Deh (AAUD): kala ko firotaako e Pulaar wonaa Pulaar, yeru “hoyre woy ɗum hoyre ko kam woni hoyre”, pulaar wiyi ko “alaa hoyre fof yahata”, “ko woni yeeso fof wiyetee ko hoyre”. Yeru goɗɗo : becce : wiyi ɗum becce, ko kañum fecci balndu, wiyi reedu “reedu” ko kam reeni ko woni nder ekn…
AAJ : Ina wiyee “aduna ko seeɗa”, hol jaabawol maa e ngol konngol?
Cellal : ɓuuɓri (soofde ƴiiƴam)
Ñawu ngu ina sarii e winndere ndee fof. Mborosaaji gaddooji ñawu nguu ko nay :
- Mboros mo wofnde “schistosomiase haematobium”
- Mboros mo tektekol “schistosomiase mansoni”
- “schistosomiase Japonicum”
- “schistosomiase intercalatum”
Ɗiɗi gadani ɗi ina ngoodi e nder duunde Afrik ɓaleeɓe e raneeɓe. Ɗiɗi cakkitiiɗi ɗi ngoni ko e diiwanuuji Orop e fuɗnaange goɗɗuɗo, hono Asi (Japon ekn …).
Kaddaafi, neɗɗo ƴiiƴiiwo
Duuɓi 42 ko Kaddaafi ardii Libi : yimɓe fof teskorii mo ko wonde neɗɗo kaawtiiɗo hoore mum, mo alaa mo renndi laamu, ƴiiƴiiwo, mo kesi mum kaɗi kiiɗɗi mum haaleede. Hannde yimɓe fof ina teskii nde o yalti e oo oto, omo waɗi parayseewal iirɗungal, omo waaktoo e nder tele, o woondi joofnirde laamu makko jumpugol e maaje ƴiiƴameeje Libinaaɓe.
Jooni ɗemɗe natta wonde heɗɗaawo hakkunde yimɓe
Miijo-ɗaa tan ɗo pullo ummiiɗo ladde jooni jooni, mo alaa ɗemngal nanata so wonaa Pulaar, fotta e Sinwaa mo meeɗaa yiyde pullo e gite mum, meeɗaa nande Pulaar, ɓe potta, ɓe ngona e yeewtidde, tawa alaa fof nantinoowo ɓilii hakkunde maɓɓe !!! Ɗumɗoo, ina gasa tawa kala kaalanaaɗo ɗum, wiyata ko huunde nde aamnotaako !!!
Waawaa wonde ! Kono noon, so en tuugiima e ɗo gannde njahrata hannde ɗo, haa arti noon ko anndiraa Karallaagal kesal kumpital, eɗen mbaawi wiyde ɗum nattii woɗɗude.
Lamol laamɓe yiytaama : Henndu ndimaagu wontii mobbooru laamɓe
Ñalnde 17 feebariyee 2011, waɗnoo lebbi ɗiɗi ko Muhammed Buwasiisi duppunoo hoore mum to wuro ina wiyee Siidi Busiid to Tuunus. Jonte ɗiɗi caggal ɗuum, o sankii. Addaannoo mo wartaade, ko añde koyeera e saltaade fenaande. Caggal makko finnirii caabinooɗo mette makko e koyeera pawanooɗo e ɓesngu Tuunus, hono Seyn el Abidiin Ben Aali, sibu laamu muuɗum yiƴƴidii heen. Ben Aali e jom suudu mum Leylaa e galle esiraaɓe makko hono galle Tarabelsiinaaɓe, kam en fof hannde kulol ina hoɗii ɗum en.
Sirruuji 7 ‘bikarbonaat’
Ina newii, ina weeɓi to coggu, ina newii huutoraade, ina heewi nafooje haa arti noon wonande yiɗɓe suɗaade. Min limtana on heen geɗe jeeɗiɗi
Hol ko woni bikarbonaat ?
Bikarbonaat ko puudaar daneejo, keewɗo faayiida sanne, keewɗo nafoore : oma huutoree e nguura, omo huutoree ngam suɗaade walla yooɗnaade, omo safra … Omo weeɓi to bannge coodgu (kiloo mum ko hedde 2 000 ugiyya jarata) ; yanti heen so a yiytii ɗum, maa ɗum lomtano ma geɗe keewɗe
Muritani : Dartagol naatgol kolonyaal (1)
Jibinannde Afrik, Asii, Amerik latin, nde imperiyaal feeñi, naatani jiimde aduna oo kala, dartiima, haɓaa, haɓtii haa nde poolgu añɓe darni koloñaal e ɗeen leyɗeele. Jibinannde Muritani wonaani sara e ɗiin kareeli. Kono ndeen, nde tawnoo leydi men wonaa leydi ndentundi, ndi laamu ngootu, njiimaandi ngootiri, Muritaninaaɓe kaɓtorii ko ina ceerti, moni fof bannge mum e diiwaan mo wonnoo oo, no wonirnoo oon dumunna. E oon sahaa noon dowlaaji ɓurnooɗi yiytinaade ko ɗiiɗoo : Fuuta Tooro, Gooy, Emiraa Tararsa, Emiraa Barakna e Saahil.
24 marsa, ñalngu adunaaru ɗoyru
Ɗoyru ko ñawu mbonngu, ndaaɓoowu, mbaroowu so tawii gonduɗo heen yaawaani safraade, maa walla so rewaani safaara mum no fotiri. Ñawu nguu heɓrotoo ko e weeyo. Ko yimɓe ɓe jofe mum en ndaaɓaa, ñawi, carata ñawu nguu. So ɓe ɗojjii, walla ɓe kaaktiima, ɓe carat mboros gaddoowo ñawu ngu e weeyo ; kala poofɗo ɗum, maa walla kala mo ɗum naati, so yiɗii wona e ndiyam maa walla e ñaamde, oon raaɓee. Mboros oo wiyatee ko «basil mo Koch».