Batu kuuɓtodinngu Dental yaakaare ndema e ngaynaaka

Ɓoggee : GIE-DYNN huccanii daawal kesal

Fedde Nafoore Faggudu (GIE) Dental Yaakaare Ndema e Ngaynaaka (DYNN), renndinnde 18 koppe ndema kolongal Saye (Casier Pilote de Boghé – CPB), yuɓɓinii batu mum Kuuɓtodinngu 9ɓu ñalnde 20 abril 2025 to...
Eɓɓaande mahngo joɗnde FƁPM

FƁPM, seedantaagal lebbi tati (3)

Caggal joɗnde Mooɓondiral jeetaɓal ñalnde 29/12/2024, yiilirde toɗɗaande ndee daraniima humpitde no ngal yahri, e hol ko ngal yeñtini. Caggal ɗuum, eɗen mbaawi  tonngirde nii golle YNG e nder ɗii lebbi tati...

Siin yiytii ko ine wayla ganndal men he Mbaañ

Ñalnde 25/2/2025 won winndannde yalti he jaaynde wiyeteende PNAS, ɗo annduɓe siinnaaɓe kolliti teskiima geɗe kese, ummoriiɗe ɗum en e deegowel Zhurong lappol Tianwen-1 juurinoongol he Mbaañ (Mars) gila 14/5/2021.

Ɗemɗe 20 paayaaɗe nder winndere ndee

Nder winndere ndee, ujune ɗemngal ine kulanaa majjude menndeŋ. Julyultondiral aduna oo, kam e teerunkaagu e dawruɗi ɗemɗe, ine jeyaa e ko yaawni ndee huundeere, jogornde yooɓaade keewal pine e gannde gaadanteeje...

Bah Bookara Muusaa Nguurndam darnde

Ñalnde 12 colte 2025, jeytaama e ñalɗi baasal wonande kala Muritaninaajo kooɗaaɗo ngootaagu, e nuuɗal nder renndo. Ko ñalnde heen Bah Bookara Muusaa Kaaliidu yalti aduna, oo mo nganndu-ɗaa alaa ɗo rewdaaka...
wurwere yaawuur

Yaawuur ine haɗa nguɗu tektekol mawngol

Ko woni yaawuur Yaawuur ko kosam penndaɗam, woni Fedannde. Fenndata ɗam ko bajje (bakteriiji) kocce. Ɗi mbaylata ko suukara gonoowo he kosam hee, ganndiraaɗo “lactose”, ɗi mbaɗta ɗum ndijjam...

Kawral sakiraaɓe ko ngoƴa men

Haala Bookara Hamidun: « Mi weltike no feewi he jokkondiral e Fooyre Ɓamtaare. Ko Bookara Aamadu Faranaa. Wuro baaba am ko Faranaa. Faranaa ko leydi Hawusa Tatawal. Gah noon wiyata mi ko maasinanke....

Hol ko Nasa yiylortoo ndiyam to Lewru ?

Ñalnde 27/2/2025 lappol Nasa inniraangol IM-2 diwii faade wuddu worgo lewru, ngam hoolkisaade goodaangal toon ndiyam njookiɗam nder galaas, e ƴettude natal ngaluuji goodɗi toon. Wuddo worgo lewru ine anndiraa mooftude ngaluuji...

Eɓɓaande moolanaande leeltinoore tallagol Ngaawe

E wiyde NASA, mahaaɗe aadee ine mbaawi waylude cetta kunal tallagol Ngawe (Leydi). Ko noon kadi, baylagol ngonka weeyo battinirta e heen, nde tawnoo ɗum jotondiri ko e baylagol peccitagol moɓe henndu...

Ko njuumri tan woni nguura ka waylotaako muk !

Njuumri ine jogii geɗal ngal heerorii kañum tan : ndi waylotaako hay so ndi jooɗiima duuɓi ujunere, endi ñaamoo. Annduɓe ganniwal njiytii potuuji njuumri ndi waylaaki hay huunde, ñaamotoondi, nder genaale ɓooyɗe...
Bakteri (bajji) beñi

Bajji (bakteriiji) beñciti

Capanɗe tati e jeetati (38) ganndo, ine heen ɗiɗo meeɗnooɓe heɓde njeenaari Nobel, njeertinii ko faati e kataa baawɗo soomaade he “bajji beñciti” (bactéries miroirs), ɗi cuwaa woodde tawo, kono baawoyooji tageede...

Ɓe mbiyi : “Uujo ngo rewaani laawol”

E ooɗoo mudda kala, leydi Muritani ina ummanii riiwtudetumarankooɓe arooɓe ɗoo e leydi hee, teeŋti noon e ummortooɓe leyɗeele keedtuɗe worgo saharaa : Mali, Senegaal, Gine, Gammbi ekn. E ko aadoranoo, hakkunde Muritani...