Ɗemɗe neeniije : Ŋabbirgal faade he ganndiwal e ƴellitaare
Nder renndo yiylotoonde ɓamtaade, jaŋde ganndiwe nder ɗemngal neeniwal sukaaɓe, ko daawal gorworal. Ɗum tuugii ko he wiɗtooji luggi ganndiwe nehdi e jaŋde. Ndee yiyannde ina wallita koonagol janngooɓe, tawi ine kuutorii...
Ƴoyre ñeñaande : hol ko ñeñi nde ?
Nguur-ɗen hannde oo ko sahaa teskinɗo nder daartol aadee. Sahaa filñitaare mawnde, waawnde yerondireede e pilñitaaje gadinooɗe, bayɗe no margol caasam elektiram (yakawere elektiweere). Ndeen filñitaare jibinaniino aadee en geɗe keewɗe bayluɗe...
Muritani : Jiiɓru jaŋde e caɗeele ngardiigu
Gila ekkol udditi hikka, iiñcuru jaŋde leydi ndii ɓeydiima fuŋŋinaade. Ine wiyee wonde galleeji Muritani keewɗi perii, ɓeen heen payii Maruk, ɓee heen Senegaal, ngam yiylanaade sukaaɓe mum en jaŋde moƴƴere. Hakkunde saliiɓe...
Maayde Umaar Huseyni Buubu, lekki mawki yanii
Umaar Huseyni Buubu jibinaa ko hedde hitaande 1930 to Ganki Dumbooji (kilometruuji jeeɗiɗi hakkunde mum e Kayhayɗi, he nder komiin Jowol, hakkunde Giray e Arifunnda). Baaba makko wiyetee ko Huseyni Buubu Soh, yumma...
Teddungal wonanii Njawaar Kan
Fulo winndannde Caam Muhammadul Kariim ƴoogaande e jaaynde « Calame toŋ.1408 ñande 06 nov. 2024 » e ceettagol Ahmed Mahmuud lollirɗo Jemaal desndaaɗo defterdu , ko yowitii e golle Njawaar to bannge...
Ɓittugol weeyo ɓadiingo : Feere dañaama
Beeywe (satelitaaji) lesɗuɗe ko kañum en ngoni hannde calɗi jokkondire nder aduna hee; ko kañje keɓnata nokkuuji joñiiɗi ɗii enternet, ɗi mballita kadi newnata golle GPS*, ɗi ɓeyda kattanɗe ndeenka. Kono kañje...
Jaŋde mawɓe ngam deeƴre e keewal eddaaji
8 silto ko ñalawma jaŋde mawɓe hakkunde leyɗe. Hikka, Unesco suɓii ko teeŋtinde jaŋde nder ɗemɗe keewɗe e semmbinde jaŋde mawɓe ngam ɓeydude paamondiral e jam.
Ko huunde haannde...
Wolde Ikren ine wirni hare woɗnde to wuddu-rewo leydi
Ɓeydagol nguleeki weeyo nana saayna kaaƴe galaas gonɗe to Wuddu-rewo leydi, ine uddita laabi, ine ubbita ngaluuji ubbinooɗi gila ko ɓooyi. Ko ɗuum waɗi heewɓe ine meeranoo toon, maajo konuuji nana toon...
Ndiyam he kaaƴe Lewru
Annduɓe Siinnaaɓe peewnii ndiyam haa heewi, tawi kuutorii ko leydi ittanoondi he lewru he hitaande 2020.
Taaɓal mawngal wonande ɗanle faade lewru garooje : annduɓe Siinaaɓe peewnii ndiyam keewɗam...
Senegaal lottii njowita mum ngadana
Tuggi aljumaa 16 juko 2024, eɗen mbaawi wiyde Senegaal taccii daawal ceedtinngal nder daartol mum, sibu jeyaama he leyɗe jogiiɗe goodal nder weeyo, caggal nde lotti ñalnde heen njowita (satellite) mum ngadana,...
Kaalden Goonga : pewjanen jeyi men
Ñanndeen, mboɗo yahnoo wuro Durmam Daƴƴel, laamorgo komin Baari, tawtoraa mi batu gure taariiɗe ɗum. E nguun batu, ko gure sappo e ɗiɗi neldi nelaaɓe mumen ngam ɓe njeewtida e holi no...
Reentaade Mpox, Bade waandu
He ɗii duuɓi cakkitiiɗi, sahaa e sahaa fof nguu ñawu mbiyeteendu Mpox (Monkeypox), hono bade waandu, ine feeña he Afrik hakkundeejo e hirnaange. Aduna oo ine waɗtunoo heen hakkille haa ngu waɗti...