Jokkondiral e ‘Katante Leñol’

0
2415

 

Fooyre Bamtaare : hol to njeye-ɗaa e gure men Fuuta ?

Katante leñol (KLñ) : mi yettiima aan jooɗaniiɗo Fooyre Ɓamtaare (F.Ɓ.), dokkuɗo mi fartaŋŋe waawde jokkondirde e ndee jaaynde, tawi ko e yeeso jaaynde nde korsin-mi, e yettude ɓeen hatanteeɓe huɓɓooɓe ndee fooyre to rewo Afrik. Miin noon njeyaa-mi ko Aañam Yeroyaaɓe e nder Booseya kadi e dowla Senegaal.

F.Ɓ. : Hol no ndee innde « Kalante leñol » ardi e maa ?

KLñ : Inniri mi noon ko Njaay Saydu Aamadu, hono Gelongal Fuuta. Ko kayre noon ɓeydi darnde anm sabu so neɗɗo inniraama ndee innde, sañnjaama, fooftere alaanaa ɗum hankadi.

F.Ɓ. Hol nde naat-ɗaa e Pulaar ?

K.Lñ : Caggal nde njannginaa-mi Ɓuraana haa njoofnu-mi, to Aañam Siwol, to ceerno Maajakatee Kah, paytu-mi Cilon to Ceerno Abdul Qaadiri Lih, njanngini-mi toon sariya ko biyeteeɗo Aamadu Tijjani Jah, gila ndeen giɗli am e Pulaar ena ɓeydoo ñalnde kala, haa uddit-mi heen duɗe, njuɓɓin-mi heen jime, miɗo waɗa jeewte, mbinndu-mi heen defte … seeraani, mboɗo yiɗa Pulaar haa ngongɗin-mi so tawii tan neɗɗo daraniima leñol, tawi ko giɗgol goonga hay dara o jillinaani heen, so o maayii, ko aljanna o fayi.

F.Ɓ : heewɓe nanatnoo dille Katante ko e nder Senegal. Ko sakkitii ko, keedtu-ɗaa ko to duunde Orop, haa teeŋti e leydi Farayse, hol no mbaaw-ɗaa jokkirde toon darnde nde ndarino-ɗaa gaay nde ?

K.Lñ : Pulaar wiyi « wojere yiɗiri mbabba ko kam en nanndi noppi » kadi no neɗɗo hoɗiri ko noon yillortoo. Naat-mi Farayse ko maayirɗe 1990, leelaani e darorɗe 1991 tan naat-mi e Fedde Kawtal Janngooɓe pulaar fulfulde e nder winndere. Oon sahaa ko e naange e hoore nguurndam Kawtal. Leelaani ɓe kalfini mi heen geɗe keewɗe, ɗuum reɓi haa ngardinaa-mi Kawtal e daawal 2003-2005, ko e nder ngardiigu am Kawtal noon dille Tabital Pulaagu naati Farayse.

F.Ɓ. : ko e oon saanga mbiy-ɗaa miijo sosde Tabital Pulaagu winndere naati Farayse, kala leydi ndi fulɓe ngoni wonta catal e cate Tabital pulaagu. Ngoon miijo hol no jabboraa ?

K.Lñ : ngal naamnal ko doondingal haala njuutka. Ko e oon sahnga caɗeele e peccooru peeñi e Kawtal. Ko adii luural amen nii, hono ngaal luural feeñii to Senegaal hakkunde ARP waɗtude ɗum Tabital pulaagu walla ARP oo heddo tan ɗo wonnoo, haa Kaw tal neldi toon sete maslahaa. Ndeke deƴƴinatnooɗo woyooɓe yantii e woyooɓe, nde Tabital pulaagu naati Farayse, minen ne min keɓi ɗeen caɗeele hakkunde wiyɓe Kawtal yo heddo Kawtal tan, e wiyɓe yo innde ‘Kawtal’ nde waɗte ‘Tabital Pulaagu Farayse’ : ko hakkunde ɗee inɗe ɗiɗi luural waɗi, Kawtal wonti sengooji ɗiɗi pooɗondirooji.

F.Ɓ. : Yo wiye ‘Kawtal’ walla yo wiye ‘Tabital Pulaagu’, mbele wonaa ‘ittu ɓoggol, waɗ e ñale, walla ittu ñale, waɗ e ɓoggol’ ? Mbele wonaa « yo ñale hume tan » ? Ɓayri inɗe ɗiɗi ɗee kala ko fayndaare wootere, hol ko luurdi ɗum ?

K.Lñ : ellee ko daraa ko walla ko daranaa ko, won soomɓe goɗɗum ko wonaa ko yehetee ko. Ko e ɗii miijooji ɗiɗi yimɓe peccii, haa laaɓti, ɓee ngonani ko Kawtal, ɓee ngonani ko Tabital. Sikkeeji e tuumondiral, ŋuttu-ŋuttu naati ɓerɗe fof ñawi. Nde haala ka heewi, wiyaa yo woote waɗe.

Wootewaɗee, so gasii hollitoyee mooɓondiral potnongal jooɗaade e 2005. Woote waɗaa miijo Tabital ngo fooli. Wananɓe Kawtal ɓe mbiyi woote ɗe ndeewaani laawol, sabu yiytaama won wootɓe ngalaa karte. Hankadi sabbaa e mooɓondiral haa yettoo.

Nde mooɓondiral ari 2005 ɓennini miijo yo waɗte Tabital. Luural ngal mawni, batu fusi yimɓe carondiri tawi kawraani. Nde ɓooyi woodi dañɓe miijo saroraade nii ena hersinii e leñol no woorunoo. Goomu njoyo sosaa yo yuurnito golle ɗe, njoyo ɓe njuurnitii, mbaɗi woote, heen tato ngonani ko Tabital, ko ɗo geɗe ɗe mbuɗi, ɗekki.

F.Ɓ. : Nde miijo Tabital ngo fooltii, ɗekki, hol ko jibinaa caggal ɗuum ?

K.Lñ : caggal ɗiin ɗekki, hoyreejo kiiɗɗo Kawtal (haade mooɓondiral sarinooma) winndi cate Kawtal fof, no kaaldigal ngal jokkiri hankadi ko Tabital tan woodi. Batuuji keewɗi mbaɗi haa batu jooɗii, yiilirde Tabital Pulaagu Farayse (TPF) darnaa, wonti kala jiɗnooɗo Tabital sosee, abbii heen, kala gonanɗo Kawtal diri dow. Wonti hare hakkunde pelle ɗiɗi … hankadi haala bonnaa tan haa boni, ñawannde waɗi ronkaa cafroowo.

F.Ɓ : caggal cosgal TPF, aan gardinooɗo Kawtal o, hol no nguurdu-ɗaa hakkunnde ɗe pelle ɗiɗi ?

K.Lñ : caggal cosgol nde TPF, hankadi wonti Kawtal ena haɓoo Tabital, Tabitalnaaɓe ndarni goomu yo yimɓe naattu e Tabital ; ko ɓeen noon ɓuri yaajde jeeyngal, naatni e hakkillaaji yoga yimɓe, wonde saliiɓe tabital pulaagu ɓe, calorii ɗum ko njiɗaa innde ‘pulaagu’ nde, heewɓe nootorii heen hare e cekedele. Ko ɗo Kawtal dañi caɗeele, miin e hoyre am ngabbitii-mi e Tabital pulaagu sabu keewal ko toon yahri, kadi, to Kawtal to, ko ñalnde hare dawi tan njiyataa yimɓe, so hare ɓennii, alaa mo njiyataa… Mbinndu-mi Kawtal ɓataake jaltugol sibu mi waawaa jeyeede e Fedde hare tan nde alaa golle, alaa e sago yimɓe njoɗodoo, wooda ko pewjidi.

F.Ɓ : Caggal ɓataake ma o, hol jaabawol Kawtal ?

K.Lñ : Mi dañii caɗeele e ñiŋooje ɗe ngalaa ɗo kaaɗi, mi wiyaama ko mi taƴoowo enɗam. Ko e oon sahnga deftere am « giɗgol goonga » yalti, heen fedde wootere hay gooto soodaani nde, sabu wiyeede ko mi jamfiiɗo leñol.

F.Ɓ : E kuuɓal, hol no nguurdam Kawtal e Tabital Pulaagu Farayse ngoori hannde ?

K.Lñ : hannde o, so miin haalantu maa alaa heen Fedde tiiɗnde to bannge golle, ko batu waɗat tan, haalee ko tiiɗi, tawi golle ngalaa.

F.Ɓ : hol wasiyaaji ma ?

KLñ : Alaa e sago hoyreejo Tabital Pulaagu Winndere (TPW) faama so TPW arnoo ko naftude fulɓe, hannde, naftaani, lorlu, sabu alaa fof leydi e leyɗeele fulɓe ɗo peccoor alaa, tee ko adii Tabital Pulaagu, yimɓe ena ndeeƴnoo. Sabu wonde mi hannde tergal TPF alaa e sago miijo heso ƴettee, naamnal kesal naamnee, hol ɓeto golle TPW, tawa geɗe moƴƴe walla bonɗe nde fedde nde addi e leyɗeele fulɓe ina kaalee.

F.Ɓ : A jaaraama Katante Leñol

Waɗi jokkondiral ngal ko

Abuu Aamadu Joop to Likseyba Gorgol (Muritani)

ñalnde 9/08/2010