Ñawu suukara : Jabet

0
1625

Ngardiindi

Mi yettii joomiraaɗo jom baɗe e baawɗe nde resndi mi wefƴannde e maayo mum yaajngo ganndal. O waɗdani mi heen katantaagal e yarlitaare feccude e mon oon seeɗa mo mi yawaani mo o anndini mi.

E nder ndee deftere ndook-mi e windude, mboɗo jogii faandaare siftinde ɓeen andunooɓe, ma walla famminde ɓeen ɓe paamaano tawo, ko feewti e ñawu mbiyeteengu jabet (diabète). 

Ngardiindi

Mi yettii joomiraaɗo jom baɗe e baawɗe nde resndi mi wefƴannde e maayo mum yaajngo ganndal. O waɗdani mi heen katantaagal e yarlitaare feccude e mon oon seeɗa mo mi yawaani mo o anndini mi.

E nder ndee deftere ndook-mi e windude, mboɗo jogii faandaare siftinde ɓeen andunooɓe, ma walla famminde ɓeen ɓe paamaano tawo, ko feewti e ñawu mbiyeteengu jabet (diabète). 

Mi feccaani sikke wonnde waasataa e jogorɓe tiimde e ndee deftere, tawa won ɓurɓe mi heen ganndal. Waasataa kadi wooda yiyɓe e mayre pergitte.

E oon sahaa mboɗo ñaagii yaafuya, kadi e saggiteede. Mdoɗo ɗamini kadi kala kuutoriiɗo ndee deftere maa taw heen nafoore nde omo waawa feccude e kala taariiɓe mo.

Hannde, jabet ko ñawu kuptidinngu aduna oo fof. Ummoraade e konngol Fedde Adunaare Feewtunnde e Jabet (Fédération Internationale du Diabète), ina limaa ko ina tolno e teemedde ɗiɗi e capanɗe jeetati e joy miliyoŋ (285 millions) yimɓe wonnduɓe e ñawu nguu e nder duunde adunaare hee kala, e nder hitaande 2010. Ɗuum firti, ko e nder kala teemedere yimɓe wuurɓe, ko ina abboo heen e njeeɗiɗo (7) ina coomi ñawu nguu, hay sinno noon ina kumpaa ɗum.

Ina moƴƴi kadi paamen wonnde, caɗeele ñawu jabet pamɗaani. Mboɗo siforoo ñawu nguu no Pulaar wiyata nii, hono no «mooytoo suma wuro». Nde wonnoo ngu naatirta e ɓanndu ko seeɗa seeɗa. Nde joomum tintata, tawata ko heɓaama tigi-rigi.

Paamen kadi hono ñawu nguu nana reɓa e jaawgol kulɓiniingol. Hannde ina saɗi galle mo naatataa tawa a tawaani toon ngonduɗo e jabet. Hitaande kala ñawɓe  hesɓe ina peeña e diiwanuuji kala e nder aduna oo. Fedde Adunaare Cellal (Organisation Mondiale de la Santé) ina tonngi e nder duuɓi sappo e joy (15) garooji, maa limtoje ko ina tolnoyoo e teemedde nayo e capanɗe tati e njeetato miliyoŋaaji (438 miliyoŋ millions) yimɓe rafoyteeɓe rafi jabet.

E hitaande 2010 wootere ndee tan, ñawu nguu boomii miliyoŋaaji nay (4 millions) neɗɗo e nder adunaare ndee kala. Ɗum firti ko e nder teemedere (100) ñawɓe  jabet kala, heen njeeɗiɗo (7) mboomiina e nder hitaande 2010 ndee tan wootere.

Ɗoo ɗo njooɗi-ɗen tan, kala leƴƴanɗe jeetati, jabet ina yooɓoo fittaandu e nder aduna hee. Waɗde ndeke, boomotooɓe e ñawu jabet, ɓuri heewde e boomotooɓe e ñawu jontinooje (pludisme) e boomotooɓe e ñawu SIDA so ndentiindinaama.

Ɓooyiino sikkeede wonnde jabet ko ñawu alɗuɓe, kono tan oon sikke hannde firtiima. Sabu ñawu jabet ɓuri heewde limteede hannde ko e nder famarɓe ngalu. Hannde, ko e nder leyɗeele ɓurde famɗude jogogal, ñawu nguu ɓuri duumaade. Haa teeŋti noon en nder leyɗeele Afrik.

Sikke alaa jabet ina heewi hannde e nder men. Saabii ɗuum, ko mbayliigu sifaaji e fannuuji nguurndam men. Nguun mbayliigu ko gila e ñameele men, haa e ngonka men. E jamanuuji ɓooyɗi, nguurno-ɗen ko e ndema e ngaynaaka. Ko heen paggotono-ɗen nguura men. Ñameele men ko sifaa no Pulaar wiyrata «ittaaka waɗtaaka» cifortenoo; waɗde ko ñameele cellunooɗe. Hannde ko heewi e ñameele men ko jiggaaɗe to leyɗeele mawɗe. Yoga e ɗeen ñameele ko baylaaɗe, jillondiraaɗe e geɗe goɗɗe, ko wayino suukaraaji, maa walla lamɗameeje, ma walla kadi goobuuji. Ɗuum fof ko mbele eɗe mbela yeeyde. Keewɗe e ɗeen ñameele ko ñawnooje so ɓanndu duumiima e majje.

Refti heen kadi, haŋki ɓalli men ko dillatnooɗi, gila e ndema haa e feƴƴere. Hannde gure men tokoose pusii, yimɓe ngabbitiima e nokkuuji teeru. Liggeyaaji ngoowno-ɗen tawa ko dillinnooji ɓalli ngopaama. Ɓalli nehaama e ɓuuɓiri, e footere, ngaameela hoɗiima en.

Yanti heen kadi, to leyɗeele galɗuɗe too, ñawɓe  jabet ina mbeeɓnanaa safaruji. Kono e leyɗeele pamarɗe doole, ɓeen ñawɓe  jabet ko welsindaaɓe to batte safaruuji. Waɗde ko kamɓe ñawu nguu ɓuri waawde boomde.

Jabet ina majjinaa yoga e yimɓe, haa teeŋti noon e jeyaaɓe e leyɗeele Afrik. Ko ɗuum addani Fedde Adunaare (Organisation des Nations Unies) suɓii ñalawma sappo e nay nowammbar (14 novembre) kala hitaande, yo won ñalawma aduneejo peewtuɗo e ñawu jabet (Journée Mondiale du Diabète des Nations Unies).

Jabet ko ñawu ngu sellataa. Kono tan kadi, ngu wona mbaroowu so tawi kay ñawuɗo oo nehii hoore mum e won e fannu nguurndam. Alaa e sago noon ko maa ñawɗo oo wayla fannuuji nguurdam mum, mbele waawa wuurdude e maggu nguurndam moƴƴam, njuutɗam, tawa ngu tampinaani mo.

Faandaare am e nde winndaande ko finndinde ko feewti e ñawu jabet. Mbele oon ñawuɗo ngu annda no fotata eeltirde ñawu nguu, wuurda e maggu duuɓi kewɗi tawa ngu foolaani ɗum. Mbele kadi oon celluɗo oo faama no haɓortoo ñawu nguu, mbele e ballal Geno,  o riiwta ngu, ngu waasa mo yettaade.

Tesko-ɗen

• E nder kala 100 yimɓe wuurɓe, heen 7 ina coomi ñawu jabet hay sinno maale mum peeñaani.

• E nder duuɓi 15 garooji ɗii, ma limtoye ko ina tolnoyoo e 438 miliyoŋ yimɓe wondoyooɓe e jabet.

• E hitaande 2010, jabet boomii miliyoŋaaji 4 neɗɗo e nder aduna oo. E nder kala 100 ñawuɓe  jabet, 7 mboomiima e ndeen hitaande.

• E kala hojomaaji 8, jabet ina yooɓoo fittaandu e nder aduna oo.

• Jabet faltaaki galo e baasɗo, suka e mawɗo, debbo e gorko.

• Jabet sellataa, kono so tawi ñawuɗo o nehiima e won fannu nguurndam, omo wuurda e maggu duuɓi keewɗi tawa ngu tampinaani.

Doktoor Al Huseyni Sal

Ina jokki.

 

Hol doktoor Al Huseyni Sal ?

Holi Alhuseynu SAL?  Alhuseynu SAL waɗi jangde mum leslesre ko hakkunde kolees Baabaaɓe, “collège de garçons” to Nuwaasoot, “lycée National”  ɗo o heɓi bakkaa e hitaannde 1991. O janngoyi janngirde toownde wiyeteende ISS (Institut Supérieur Scientifique) ɗoo e Nuwaasoot, ko anndiraa hannde “Faculté des Sciences et Techniques”. Ɗoon o keɓi seedantaagal biyeteengal “Maitrise e Biologie-Géologie” e hitaande 1995. Nde tawnoo ko kanko heednoo yeeso e kitaale tati deggondirde hono 1993, 1994 e 1995, o hokkaa bursi e hitaande 1995, ngam ɓeydoyde jaŋde caggal leydi. O rewii e Iniwersiteeji keewɗi : Iniwersitee Tunis gila 1995 ha 1999. O heɓi toon Seedantaagal jaŋde luggiɗinaande ko fayti e “Microbiologie” (Diplôme d’Etudes Approfondies e Microbiologie” e lewru abriil 1998. O fayi Farayse, to Iniwersitee “Paul Sabatier to Tuuluus ɗo o heɓi dipolomaaji ɗiɗi : “Diplôme d’Etudes Approfondies en Microbiologie, Physiologie et Génétique Moléculaire” e hitaande 2000, kam  “Diplôme d’Etudes Scientifiques d’Université e Science Naturelles” e hitaande 2001. O golliima e ɗiin duuɓi ɗiɗi nder laboratuwaaruuji (laboratoires) tati. Gadano oo ko e ko fayti e bakteriiji , walla mbiyen mboros biyeteedo Shigella flexneri, mboros gaddoowo deedi dogooji bonɗi, caggal ɗum e bakteri goɗɗo biyeteeɗo  Lactococcus lactis jiyteteeɗo e kocce. O wattindorii ko gollaade e sifaa mbuubu mbiyeteengu Drosphila Melanogaster. Ko kanko yiytunoo mo e laboratuwaar batindiiɗo o; ɗum yaltinanooma e jaaynde wiyeteende “Molecular and  Cellular  Biology” e hitaande 2002, (Tongoode mayre ko Mol Cell Biol. 2002 Feb;22(4):1218-32.) Caggal ɗum, laboratuwaar goɗɗo to Farayse to “Faculté de Médecine Lyon” jaɓani mo yo o ar toon ngam jokkitde jaŋde makko. O golliima toon duuɓi tati ko feewti e wiris biyeteeɗo “virus d’Epstein-Barr”. E ngoon wiɗto, ɓe keɓii yiytude ko meeɗaano yiyeede, won ko ummotoo e oon  wiris ina waawi jeyeede e sabaabuuji  ñawu nguɗu (kanseer) goddol. Ngoon wiɗto heɓiino saakteede e jaaynde wiyeteende “Oncogene” e hitaande 2004 (Tongoode mayre ko “Oncogene 2004, vol. 23, no28, pp. 4938-4944). Ndeeɗoon jaaynde huptodini almudaagal makko o fiilaa doktor ko faati e “virologie Moléculaire”  ñalnde 7 oktoobar 2004. Caggal ɗum o noddanooma e nokkuuji keewɗi : to Farayse e to Siin, kono tan o felliti nootaade ko e noddaadu Opitaal Sherbrooke to Canada. O liggiima e oon opitaal ko ina tolnoo e lebbi sappo e nder “Laboratoire Génétique Médical”. Liggeey makko feewtunoo ko e kanseer nguru ɓalndu.  Caggal ɗum gila e lewu saawiyee 2005, o woni ko opitaal “Saint Paul’s” e wuro wiyeteengo Vancouver. Liggeey makko feewtunoo ko e mboros biyeteedo “Coxsackievirus” ngam etaade faamnde hol no oon mboros addirta ñabbuuli ɓernde.