Sankaare Hamed Bakayoko

0
800
Hamed Bakayoko
Hamed Bakayoko

Hamed Bakayoko, lollirɗo Hambak wonnoo Jaagogal Garwanal e sabbordu sankiima ñalnde 10 Mbooy (marse) (marsa) 2021 to wuro Almaañ Fribourg, to o yahnoo safroyaade. Wiyaa noon nawti mo « fekkuru ɓernde » kono won wiyɓe kadi ko Koronaa yooɓii mo.

O jibinaa ko 8 Mbooy (marse) 1965 to laamorgo faggudu Kodduwaar.

Ciftoren ko o tergal heerto RDR-RHDP ngo Alsan Darmaan Wattara ardii. Nde o sankii nde, kanko wonnoo Jaagorgal garwaniiwal, o woni kadi jaagorgal ndeenka, o laatii « meer » wuro Abobo.

Caggal jaŋde leslesere, Hamed Bakayoko naatoyi he 1984 duɗal toowngal Wagadugu, biyeteengal hannde « Université Thomas Sankare”. Ko nde o janngata Wagadugu o naati e dawrugol, o toɗɗaa hooreejo sanɗaaji Kodduwaarnaaɓe wonɓe Burkinaa he hitaande 1986.

Nde o hooti Kodduwaar, o naati he fedde sukaaɓe daraniiɓe heerto PDCI-RDA, o fiilaa hooreejo sukaaɓe janngooɓe (MEECI). Hawri e dille udditaare demokarasi nder leyɗe men. Caggal sankaare Félix Houphouët-Boigny, o jeytoraa e saɗere naatannde sanɗaaji Kodduwaarnaaɓe, kanko e Guillaume Soro e Ble Goudet en.

O janngi haa dursi ko fayti e Jaayniyankaagal, o sosi jaaynde ñalwmare « Le Patriote » he hitaande 1993. Ko sabu darnde makko addani jaaynde nde wontude jaaynde PDCI-RDA haa yettii RDR nde Jeeni Kobinaa. Nde rajo keeriiɗo « Radio Nostalgie Côte d’Ivoire » sosaa, o waɗaa hooreejo mum he hitaande 2000.

To dawrugol, Hamed Bakayoko waɗii jokkondire keeriiɗe, haa arti noon e kaananke Maruk, Muhamed 6ɓo, o seholondiri e hooreejo Burkina, Roch Marc Christian Kaboré. Nde hare renndoyankoore fuƴtitii nder Kodduwaar, o salii naatde heen, o jokkondiri e senngooji ɗii kala : Alsan Wattara’en, Laurent Gbagbo’en, Guillaume Soro’en e Ble Gudee’en.

Ko o korsinɗo pinal e coftal-ɓalli. Ɗuum waɗi gaaciyahkooɓe heewɓe ko sehilaaɓe makko, ko wayi no DJ Arafat, Asalfoo (Saalif Tarawele) mo Magic System, Tiken Jah Fakoly. Omo yiɗi kadi ngamiri Makosaa mo Manu Dibango, ndommbolo. Haralleeɓe “fuku” koyngel hono Didier Drogba ko musiɗɓe makko.

Ɓadtini mi laamu Alsan Wattara ko sabi makko wonde sehil jom-suudu mum. Ɗuum addani mo waɗeede Jagogal Nderndri e gardagol Jaagorgal garwaniwal Jeannot Ahoussou-Kouadio haa yettii Daniel Kablan Duncan e d’Amadou Gon Coulibaly.

O waɗaa Jaagorgal Ndeenka ko 2017 gila ndeen o yaltaani laamu. O nawdi e ɗum fof “meeryaagal” wuro Abobo.

He maayirɗe hitaande 2020, o waɗti sahaa kala yande jontinooje haa Korona yanti heen. Tawi o tampii nde o nawaa Farayse ñalnde 18 Colte (Faabiriyee) 2021. Wiyaa noon o wondunoo ko « janngara-kajoor » (cancer), ɓe payri mo to wuro Almaa^ina wiyee Fribourg. Ko haralleeɓe ngu ñawu ko ɗaccataa guuroowo, teeŋti e « cancer » nannguɗo heeñere. O fotnoo naweede ko Turkiya, o ñootanee heeñere woɗnde. Nde o lelii o sellaani, o fiilaa kadi sarɗiyanke to Suudu Sarɗiyeeji Koduuwaar, kono o sankii ɗoon he wuro Friburg. O artiraa leydi makko, o wirnoyaa wuro makko Abobo, hirnaange-rewo Kodduwwar. Yoo Geno ɓuuɓan mo.

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.