Woote 5 ut : “artii ɗo wonnoo, alaa ɗo yahnoo !”

0
2302

E binndanɗe men ɓennuɗe en mberliima naamnal mbele oo referaandom maa waɗ walla waɗataa, fawaade e dikkondiral baɗɗongal hakkunde laamu wul Abdul Ajiiju e luulndo Moritani inniraango Goomu njeetato (G8), ndenndinngu FNDU e partiiji jeeɗiɗi goɗɗi.

Ko laaɓi en heen tan, ko oon ñalawma, e nder yoga e diwanuuji Moritani, maale woote peeñaani heen, teeŋti noon e nder Nuwaasoot, sabu ko Alla holli en heen, ko denndaangal leeɗe wuro ngoo ɗo birooji woote ngoni, ko neɗɗo neɗɗo yiyetee ina ari heen, tawi e aadaa, yimɓe keewnoo, e nder wooteeji, ko huudanaade subaka law woote, njanta e lasi juutɗi darotooɗi e yeeso birooji ɗii. Ngolɗoo laawol, alaa fof ɗo lasal yiyaa ina darii e yeeso biro etee, oon sifaa ko ko huuɓtodini e yoga e diwanuuji Moritani.

E binndanɗe men ɓennuɗe en mberliima naamnal mbele oo referaandom maa waɗ walla waɗataa, fawaade e dikkondiral baɗɗongal hakkunde laamu wul Abdul Ajiiju e luulndo Moritani inniraango Goomu njeetato (G8), ndenndinngu FNDU e partiiji jeeɗiɗi goɗɗi.

Hol no woote ɗee njahri

Ko laaɓi en heen tan, ko oon ñalawma, e nder yoga e diwanuuji Moritani, maale woote peeñaani heen, teeŋti noon e nder Nuwaasoot, sabu ko Alla holli en heen, ko denndaangal leeɗe wuro ngoo ɗo birooji woote ngoni, ko neɗɗo neɗɗo yiyetee ina ari heen, tawi e aadaa, yimɓe keewnoo, e nder wooteeji, ko huudanaade subaka law woote, njanta e lasi juutɗi darotooɗi e yeeso birooji ɗii. Ngolɗoo laawol, alaa fof ɗo lasal yiyaa ina darii e yeeso biro etee, oon sifaa ko ko huuɓtodini e yoga e diwanuuji Moritani. Ko teskini nii e nder wuro Nuwaasoot ngoo, ko yeeweende ñallunde e nder wuro hee : laabi ɗii ko ɓoli, otooji ko seeɗa njiyataa, ellee wuro ko eggaango. Yoga e yimɓe nootittooɓe e birooji hee, ko addaaɓe ina njolnaa e otooji, so ngooti njoltinee nawtee to umminoo.

Ina gasa tawa ko ɗum addani Dental Orop (U.E.) wiyde goongɗinaani ngoolɗoo baylugol Doosgal leydi etee jaɓaani arde jeyeede e ƴeewndotooɓe woote saka noon wallitde to bannge jawdi. Ko noon ne kadi Fedde Dowlaaji Dentuɗi (ONU) neldiri ɓataake feewde e laamu nguu ina waggina ɗum nde « hormotoo demokarasii, teddina kaaldigal e nder leydi mum, reentoo huccinde lepte e ɓesngu ». Ɗum ko haala dipolomaat en tan, kono ina soomi ko heewi ; kadi ɗiin ɓatakuuji ngonaa gaadoraaɗi e ONU, so a yiyii teewu noon won ko maayi. A.A. heɓii nii jaaɓtaade naamnal jaaynoowo gooto, o wiyi « U.E. wonaa ɓetirgal woote ». Ma a taw ɗum ko hannde !

« Labaƴ » e nder woote

Kono won wiyooɓe « woote kay waɗii » teeŋti noon e yimɓe nannganɓe A.A. junngo ɓee : foksineeruuji, jagge laamu toowɗe, lannda UPR, jom jawdi en daɗndooɓe kaake mum en, ɗaminiiɓe ekn… Hay so tawii yoga e maɓɓe ko waawnaaɓe ndeen darnde so ina njiɗi heddaade e postooji mum en walla mbaasa waasde ɓure keɓatnoo e laamu. Ko ɗuum addi, ko roŋkaa heɓeede e nootitagol wootooɓe, sukkiraa jilɓingol woote ɗee : ɓe ngaraano inɗe mum en ngootiraa, maayɓe ngootnaa, nde ɗum fof yonaani, keesuuji ɗii loowaa haa ɗo henanii ɓe ɗoo : « 53,4 % tawtoraama woote, 85 % njaɓii waylo Doosgal leydi ndii, ko sali diwaani yimɓe sappo ».

Kono ndiiɗoon njeñtudi leelii yaltude, jooɗiima fotde balɗe tati, ko wonaa aada, sabu hay nde dikkondirtunooɓe keewatnoo e nder woote ndee, njeñtudi feeñatnoo ko e nder ñalawma gooto, so heewii wona balɗe ɗiɗi, saka noon nde dikkondiral ngal wonti tan hakkunde A.A. e hoore mum, ɗum firti tan ko ɗeeɗoo limooje ko tafanooɗe ko adii.

Ko jooɗtoroyaa e Moritani

Woote ɗe A.A. yiɗnoo ɗee mbaɗii, so waylude Doosgal Moritani etee haaɗaani ɗoon tan. So tawii woote waɗirtenoo ko haa ñawnda walla kam usta caɗeele e nder leydi, ɗeeɗoo kam ɓeydi ko yaajtinde ngaska ngonka hakkunde ɓesngu Moritani e A.A., sabu keewal e luulndo ngoo njaɓaani woote ɗee, etee ɓesngu nguu e hoore mum roŋkii faamde faandaare e nafoore woote ɗee. No woote ɗee njahri nii, waasde ɗum laaɓtude e heewde nguyka, hollirii yimɓe tan A.A. ko wiynoo gila e diskuur mum Neema koo, laatiima ; jaɓde yimɓe e salaade ɗum en fof.

A.A. dañii “poolgu ngu aldaa e manoore” tawde wonii foolɓe e kaawgel keewnoo ko summbude, cajoo, kollita weltaare mum en, kono joomum en naattude, mbaya no ɓe gacce nanngi nii, firti ko won sokla ɓe ngondi.

Kaaldigal ɓennungal e hitaande 2006 ngal wonaano nanondirangal, kono hay yahnooɓe tawtoreede ngal sabu yaakoraade maa konngol mum en heɗte, ko mette tan ndañi toon. Ɗum firti tan, no jaaynoowo gooto wiyri ɗum nii : “alaa ɗo yahnoo artii ɗo wonnoo, iiñcuru politigi inan jokki walla nii ɓeydiima sabu mawu-mawu A.A., e tiiɗkoyaagu mum”.

Haa jooni dee, humpito addani en e aduna hee, kala ɗo kaaldigal addaani nanondiral to bannge politigi, ko fitina ronata ɗum, kadi jooɗiiɓe e jappeeje ɗee yoo paam alaa ko ari duumaade haa bada, ko ɗum waɗi feewnude battane mum ɓuri wiyde ina duumoo e canndallaagal, yeru Kaddaafi en, Ben Aali en, Loraa Bagboo en, Yaayaa Jaamee en… fotii wonande ɓe tinndol !

Gelaajo

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.