Weeyo : Kalitannde moolanaande

2
4275

Ko kewata e weeyo ina woƴi aadee en feewi. Fotde maɓɓe, sibu hay ko ɓooyaani koo, e lewru desaambar ɓennundu nduu (desaambar 2018), haayre weeyo kalitii, kalito hulɓiniingo, tolnde maayo Bering.

Ɗumɗoo ko kabaaru ummoriiɗo e Nasa, mo jaayɗe caakti ñalnde 18 mars 2019 ɓennuɗo oo. Doole kalito ngoo ina sowoo laabi 10 kalito bommbo atomik mo Amerik werlinoo e wuro Hiroshima. Tee, e oon sahaa, ko 25,6 km fat wonnoo hakkunde mayre e Leydi. Alla ko moƴƴo, alaa ko ɗum bonni, kono annduɓe ɓeydiima faayde, sibu so tawiino ko haayre ɓurnde mawnude, ina waawnoo bonnude e waɗande aadee en tanaaji keewɗi.

NASA noon ina werti noppi mum haa njaaji, nde tawnoo parlemaan Amerik ko ko taƴanoo ɗum faandaare gila e hitaande 2005 : « jogaade kattanɗe yiytude ɗoon e hitaande 2020 fotde 90% kaaƴe weeyo ɗe njaajeendi mum en seɓi 140 meeteer. »

Maayo Bering ko maayo nder Geec pasifiijo wonngo hedde wuddu rewo, hakkunde duunde Amerik e Riisi.

Bommbo atomik Hiroshima e Nagasaki, ko bommbooji ɗi Dental Dowlaaji Amerik (Amerik) werlinoo e ɗeen gure Japon ñalnde 6 ut 1945 wonande Hiroshima e ñalnde 9 ut 1945 wonande Nagasaki. Oon sahaa, konu Riisi ina yaaɓani naatde Japon, tawi kadi Japon ina ŋati e jokkude wolde, ina ronkaa yo jebbilo. Gure keewɗe ina njeyanoo e doggol gure potɗe bommbeede, ngol « Target Committee » (Goomu cuɓotoongu Toɓɓanɗe), lelnunoo, ɓurɗe maantinde e pinal Japon, kono kadi jogiiɗe faayiida to bannge konu.
Hiroshima, ko wuro ganni, kono kadi ko tuddunde mawnde konu leydi ndii e sahaa wolde hakkunde Siin e Japon (1894-1895).

————————–

Eɓɓaande Manhattan
Peewnugol bommbo oo rewii daawe keewɗe e nder duuɓi keewɗi : ɗum woni ko anndiraa Eɓɓaande Manhattan (Projet Manhattan).
Ɗum fuɗɗii ko e hitaande 1939, nde Albert Eistein (e ganndo goɗɗo) mbinndi persidaa Roosvelt ɓataake ngam habrude ɗum wonde Almaañ woni ko e waɗde wiɗtooji ngam feewnude kaɓirgal nikleyeer. O ɗaɓɓiri oon nde Amerik ummantoo kam ne feewnude bommbo mum. Roosvelt jaɓi miijo ngoo : ɗuum woni Eɓɓaande Manhattan. Ɓe ngoni heen haa ñalnde 16 sulyee 1945, ɓe njarribii kalito bommbo maɓɓe gadano. Ɓe ɓuuɓtinaani, ɓe ngoni e ƴeewde hol to ɓe idotoo huutoraade mo. Ɓe lelni doggol nokkuuji ɗo o waawi werleede. Ɓe cuɓii tan ko gure ɗe bommbo fof meeɗaa memde, mbele ɓe mbaawa ɓetde no moƴƴi bonannde bommbo oo so werlaama. Ine e doggol hee 18 wuro Japon (e oon sahaa noon, ko ina tolnoo e 66 wuro e nder Japon ko bonnaaɗe haa mboni). Persidaa Roosvelt sankii ñalnde 12 abriil, biyeteeɗo Harry S. Truman lomtii ɗum. Oon ne jaɓi sompude goomu toppitiingu bommbo oo. Ñalnde 1 suwee, nguun goomu wasiyii kuutoragol bommbo oo ko ɓuri yaawde. Eɗen nganndi ɗo ɗum yuumti.
Angalteer e Kanadaa ina njeyanoo e eɓɓaande Manhattan, gollinnde ko ina wona 130 000 neɗɗo, ɗaɓɓunde ko ɓuri miliyaaruuji 2 dolaar (700 miliyaar ugiyya).

Bookara Aamadu Bah

2 JOWE

Répondre à Sow tchieyale Haaytu jaabaade

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.