Goomu losko Suudu sarɗi : to golle njahrata ?

0
961
Asiis yeeso Goomu losko Suudu Sarɗi
Asiis yeeso Goomu losko Suudu Sarɗi

Goomu losko suudu sarɗiyeeji, toɗɗanoongu gila e maayirɗe lewru saawiyee 2020, ina foti joofnɓude golle mum,  artira ɗum e nder ciimtol jahndugol e hawraande sifotoonde holi peeje potɗe ƴetteede e fawaade e geɗe peeñɗe e losko waɗaango ngoo. Goomu nguu heɓii heɗaade jagge laamu ɓooyɗe haa teeŋti e hooreeɓe hilifaaɓe laamu Abdel Asiis. Ko kanko e hoore makko wonnoo mo suwaano heɗteede, o noddaama kono o jaɓaani nootaade… E mudda cakkitiiɗo oo fof, ko haala cosgol walla coftingol Ñaawirde Toownde, nde nganndu-ɗaa ko kam jogii mbaawka ñaawde hooreeɓe leydi… Kono ellee kadi ɗuum wayi ko no huunde haaytunde nii, walla kam nde anndaaka so ine jogori laataade walla alaa. Ko waawnoo heen wonde kala, Goomu losko nguu saaktii naamne ɗe jogornoo naamnaade Abdel Asiis. Ko o yooɓtoraa koo ine heewi… Tee, suudu nduu, e joɗle mum cakkitiiɗe ɗee, yaajtinii mbaawka Goomu nguu e geɗe kese ɗe njoofanooka he golle mum gila adan.  Ine jeyaa he ɗeen geɗe loskugol ko wiyetee wonde Muhammed Abdel Asiis rokkii laamɗo Kataar duungel biyeteengel Tiidra, kam he toɓɓere woɗde faatunde he geɗe baawɗe siforeede no jaɓɓugol sariya kaɓtotooɗo borjingol jawdi leydi. Maa mbiyaa Goomu losko nguu woni ko e yiylaade toɓɓe baawɗe hiisoreede no “jamfa mawka” (haute trahison) ngam ɓilde Abdel Asiis tawa bone ɗee piltaani he ardiiɓe hannde ɓee, yahdiiɓe Abdel Asiis hanki ɓee.

Goomu losko suudu sarɗiyeeji, toɗɗanoongu gila e maayirɗe lewru saawiyee 2020, ina foti joofnude golle mum,  artira ɗum e nder ciimtol jahndugol e hawraande sifotoonde holi peeje potɗe ƴetteede e fawaade e geɗe peeñɗe e losko waɗaango ngoo.

Goomu nguu sosanoo ko e ɗaɓɓaande dipiteeji, dental sarɗiyankooɓe lanndaaji UFP e RFD, ɓeen kolliti dente sarɗiyankooɓe keddiiɗe ɗee, mbele feere ndee ina wona renndaande. Hawri noon e won he dipiteeji kañum en fof he jeyeede he senngo laamu, ina joginoo miijo ngoo. Dental sarɗiyankooɓe UPR njaɓaani siifde ɗaɓɓaande ndee. Ko ɗum waɗi, siifi ɗaɓɓaande ndee ko dipiteeji noogaas e jeetati (28), ko heen ɗiɗo tan njeyaa e senngo laamu, kono tawi wonaa e lannda UPR. Caggal nde ɗaɓɓaande ndee heblaa, siifaa, yettinaa ardorde suudu sarɗiyeeji, e fawaade he sarɗiyeeji ndernderi suudu nduu, dente sarɗiyankooɓe ɗee kala tintinaa. Caggal nde dente ɗee kala kumpitaa goodaangal ɗaɓɓaande ndee, hay gootal feññinaani luulndaare mum cosgol goomu nguu. Sinno won dental holliti luulndaare mum, miijo ngoo yettinte batu kuuɓtidinngu suudu nduu, e oon sahaa, woote waɗee, etee naamndetee ko holi he dipiteeji ɗii ɓe njahdaani e compugol goomu nguu. E nder ɗuum, ko maa 2/3 (tataɓe ɗiɗi) dipiteeji ɗii ngoota njaɓaani nde goomu nguu wasaa sompeede. Nde tawnoo hay dental gootal hollitaani salaare mum yo goomu nguu wood, e fawaade no sarɗiyeeji ndernderi njamiriri nii, hiisaa ko suudu nduu yamirii cosgol goomu nguu. Nii woni heen dental fof toɗɗii fotɓe jooɗanaade ɗum he goomu nguu e fawaade he limoore hawraande ndee. Terɗe ɗee ndottaa yo ngon dipiteeji jeenay  (9), ɗi peccitagol mum en fawotoo e semmbe dental kala. Ko nih woni UPR jogii heen dipiteeji jeegom  (6), dental Tawaasul, dental UFP-RFD kam e dental lanndaaji laamu ɗi ngonaa UPR, moni kala e mum en njogii heen tergal gootal. Goomu nguu yamiraa ko yo waɗ losko e fiyakuuji ɗiiɗoo :
– ko leydi ndii jogii e ngartam to bannge peteroŋ ;
– jeeygol boowe leydi e nder wuro Nuwaasoot ;
– golle sosiyetee awo siinnaajo biyeteeɗo Poly hong dong ;
– kuutaragol ngalu kees jokkere-enɗam  SNIM ;
– marse jowitiiɗo e kuuraa jaynotooɗo mbeddaaji tawi ittaa ko e semmbe naange ;
– marse jowitiiɗo e kuutaragol hawngo konteneeruuji jippotooɗi e poor Nuwaasoot ;
– pusgol sosiyetee SONIMEX.

Goomu nguu, e nder golle mum heɗtiima yimɓe tato ardinooɓe jaagorɗe he laamu Muhammed Abdel Asiis, heɗtiima yoga e jaagorɗe gonɗe hannde e golle kam e iwɓe heen fof, e kala jogiiɗo ko ina foti naamneede he ɗee geɗe. Nde ɓe puɗɗii golle tan, feeñani ɓe wonde ina moti ɓe njaajtina losko ngoo he geɗe goɗɗe ɗe ɓe toɗɗananooki. Be ñaagii yamiroore suudu sarɗi, ɓe ndokkaa, ɓe njokki. Losko ngoo yettinii ɓe he laajaade yo gardinooɗo leydi ndii, hono Muhammed Abdel Asiis, yo nooto ɓe. Ɓe neldi mo ɓataake noddaango, kono o salii ko hay jaɓde ɓataake oo, alaa ko haali nootaade ɓe. Ɗuum heewii haala e nder dingiral dawrugol no feewi, feññinii  jiyanɗe ceertuɗe wonande fanniyankooɓe to bannge sariyaaji. Mbele gonnooɗo mawɗo leydi oo ina haannoo salaade nootaade ma alaa ? Mbele goomu losko noddunoongu mo nguu ina foti woppirde mo noon tan, ma foti ko addiroyde mo doole ekn ? Law-law kadi haala kaa wonti so omo foti ñaaweede so goomu nguu hollitii e losko mum ngoo won bonande o waɗi. So ɗuum yontii holi ñaawirde fotnde ñaawde mo. Ko ñaawirɗe gaadoraaɗe ɗee tan walla ko Ñaawirɗe Toownde  (haute cour de justice). Fanniyankooɓe ina njogii heen jiyanɗe ceertuɗe. Kaaɗoo haala kadi hawri ko suudu sarɗiyeeji ina huufi fewjannde sariya (tesko-ɗen so gofornama sakkitii miijo sariya wiyee eɓɓaande sariya, he Farayse “projet de loi” (eɓɓaande sariya),  so miijo ngoo ummorii ko he dipiteeji wiyee “fewjannde sariya” hono ko wiyetee he Farayse “proposition de loi”. Ndeen fewjannde sariya ko lomtotoonde sariya goodnooɗo gila 2008, tawi ko sariya juɓɓinoowo Ñaawirde Toownde. Dente sarɗiyankooɓe ɓee fof ina kawrunoo e fewjannde ndee,  nde rewi ɗo nde fotnoo rewde kala,  haa heddii ende yawtinee he batu kuuɓtidinngu Suudu nduu, potnoongu waɗde ñalnde 13 sulyee 2020. Dental UPR saltii yo batu nguu jooɗo nde wiyanoo ndee, farliniri doole keeweendi mum dirtingol batu nguu haa ñalnde 27 lewru nduu. Dental UPR dallinorii ko yo yahre jam-jam, sariya oo lelnee lelngo feewngo, etee ngalɗo daawal batuuji suudu nduu woni ko e joofde, ɗuum noon ina waawi fadeede haa dawal paangal puɗɗotongal e lewru oktoobar. Kono dente goɗɗe ɗee paami heen tan ko UPR ko ko yahtiri caggal. Lannda Tawaasul nih yaltinii heen bayyinaango ina ñiŋa heen ngool jahtirgol caggal.

Heddii noon ko ciimtol goomu losko ngol kam,  alaa e sago addee he yeeso dipiteeji ko adii uddugol daawal batuuji ngalɗoo, sabu lajal mum ɓurngal juutnde yawtataa lebbi jeegom. Yimɓe fof noon hakkillaaji mum en  inani keedti toon, hakkunde goongɗinɓe maa goomu nguu waɗ golle laaɓtude, e sikkitiiɓe mbaawka goomu nguu eɓe ngoongɗinaani ɗum fof.

Jooni kadi, e balɗe battindiiɗe he golle goomu losko nguu, gardiiɗo dental UPR noon huccitinii kadi  ɗaɓɓaande hesere, ina yiyloo yo suudu sarɗi yamir goomu nguu, yo ɓeydane toɓɓe ɗiɗi e golle mum. Heen toɓɓere yowitii ko e geɗe baawɗe siforeede “no ustude huunde he wertaango Ndenndaandi” ndii, sibu wiyaama goomu nguu heɓii ko ina seedtoo wonde gardinooɗo leydi ndii ƴettiino feere rokkude laamɗo leydi Katar duunde wiyeteende Tiidra. Toɓɓere woɗde ndee faati ko he geɗe baawɗe siforeede jaɓɓugol sariya kaɓtotooɗo borjingol jawdi leydi. Suudu nduu jaɓii ndeen ɗaɓɓaande, yo toɓɓe ɗee njantu he golle goomu nguu. Mudda gartirgol golle ɗee noon waylotaako, ko alaa e sago lajal lebbi jeegom ngal hormee.

Fooyre Ɓamtaare

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.