Suwoyraat, 4 desaambar, Juulde oogooɓe Muritani

0
919
4 desaambar ñalawma juulde oogooɓe
4 desaambar ñalawma juulde oogooɓe

Ngenndi Muritani ina jogii oogirɗe keewɗe, tawi kadi ko mawɗe, golleteeɗe gila 1963. E kala hitaande, sosiyetee SNIM ina mawnina nguun ñalngu. Hikka noon senngo toppitiingo coftal kam e pinal udditii damal  Kawgel yimiyankaagal kam e tinndinooje (njalniika ). Ko nii woni Catal Suwoyraat  Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani winnditii heen.

Hol ko addi 04 desaambar (bowte) ?

E tonngol wiyaama ko suka debbo gooto ina wiyee “Sainte Barbe” (walla BARBARA) mawɗo oogooɓe, jiɗaaɗo haa ko alaa ko foti. Waɗi sahaa gooto baaba makko yiɗi resnude mo. Kanko noon o yiɗaa gorko mo baabiraaɗo oo suɓanii mo oo. O salii. Ndeen o saliima, jarani mo yahde egliis (église) o wonta toon dewoowo e deenoowo. Nii woni baaba oo mettini no feewi, yamiri yo o jagge o dummbee, o leeptee kadi leepte caɗtuɗe, tawi o sumirtee ko jeyngol, haa nde o jaɓti fof. Ɓe ngonii e kaan ngonaaka ko juuti o artaani e miijo baabiraaɗo oo.  Ñalnde 4 bowte (décembre) 1946, baaba makko yamiri yo o ware, o silee, o waɗee tale. Ko ngoon warngo addani liggotooɓe e oogirɗe ɓee, mawninde oon ñalwama ngam korsa maɓɓe e makko.

Juulde oogooɓe Muritani (Fête des mineurs)

Ngenndi Muritani ina jogii oogirɗe keewɗe, tawi kadi ko mawɗe, golleteeɗe gila 1963. E kala hitaande, sosiyetee SNIM ina mawnina nguun ñalngu. Hikka noon senngo toppitiingo coftal kam e pinal udditii damal  Kawgel yimiyankaagal kam e tinndinooje (njalniika ). Ko nii woni Catal Suwoyraat  Fedde Ɓamtaare Pulaar he Muritani winnditii heen.

To bannge yimiyankaagal ko Muusaa Lih kam e Aamadu Kan nootanii catal ngal. To bannge tinndinoore maa mbiyen njalniika, ko goomu pinal catal ngal nootitii . Allah hoddiri keɓ-ɗen njeenaaje ɗiɗi pattamlame : Aamadu Kan to bannge yimiyankaagal e goomu pinal to bannge tinndinoore.

Fedde ndee heɓii heen manoore mawnde sabu  hollirde darnde mayre e ɓamtugol ɗemngal Pulaar.

En njejjitaa kadi to bannge coftal ɓalli hono Sippiro, leñol ngol waɗii heen faayiida mawɗo, ɗoon ɗo ɓe mbaawi ittude mbiruuji Nuwaasoot ngam mbaɗda kawgel hakkunde mumem. Ɗoo kadi leƴƴi keeriiɗi koɗdaaɗi nootitiima heen no feewi, haa wiyaa ko lammba kaa nawi araaraay pijirlooji ɗii kala. Ko yettere Allah no feewi, Fedde men dañii wune, leñol men kadi dañii wune.

Njettor keeriiɗo feewde e terɗe men jaɓɗe nootitaade e kawgel yimiyankaagal hono (Muusaa Lih kam e Aamadu Kan ) ko hono noon kadi nduttirten teddungal goomu pinal e gardagol Muusaa Lih. Wuro Suwoyraat jaaraama, fulɓe Suwoyraat njaaraama, nde tawnoo e kala fannu kawgel ɓe nootitiima heen ngam softinde e suusnude.

Eɗen mbasiyoo leñol men nde salotoo ɗaweede e kala eɓɓaaɗe nokkuuji men eɓɓi, yaawde ɓe tinde e waasde yaawde tinnde fof. Kadi eɗen mbiya yo ngol heblu ko heewi ngol moofta, mbele ngol waasa betteede ma jamfeede.

On njaaraama.

Haamiidu Mammadu Bah Catal suwoyraat.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.