Follooji nder hirnaange Afrik

0
1118
des-militaires-defilent-dans-les-rues-de-bamako-la-capitale-du-mali-le-18-aout-2020-apres-avoir-capture-le-president-ibrahim-boubacar-keita
des-militaires-defilent-dans-les-rues-de-bamako-la-capitale-du-mali-le-18-aout-2020-apres-avoir-capture-le-president-ibrahim-boubacar-keita

 E nder  duuɓi ɗiɗi tan, nayo he ardiiɓe hirnaange Afrik ngittaama he gannginorɗe mum en, e gooto daɗɗo he folleede.

To leydi Mali, ko folloji ɗiɗi  deggondirɗi  mbaɗii toon (follo e nder follo), he lewru ut 2020, e lewru  mee 2021 caggal nde Ibraahiima Buubakar Keyta ittaa he gannginorde mum, laamu sabbordu waɗaa he gardagol Bah Ndaw. Fawtii  heen ko lebbi jeenay, Bah Ndaw ittaa, tawi kadi ko ɓeen ittunooɓe IBK he laamu , ngitti mo kadi he gardagol Asimi Goyta. To Gine konaakiri, fawtii heen tan ko lewru, koninkooɓe ɓee ndergiti laamu Alfaa Konnde he mudda mum tataɓo, he gardagol Mammadi Dummbuyaa.

Ina reɓa haa e lewru Saawiyee, piyanɗe nanaa to wuro laamorgo  Burkina Faso he waktuuji juutɗi, rewi heen ko wiyeede Rok Marka kiristiyan Kaboree, gardiiɗo leydi ndii  ittaama he laamu mooftoyaama he nokku mo anndaaka  he gardagol Damiba. Joofaa heen ko caɗeele dawrugol e buuñaari suɓngooji e ɓeydagol  seɓɓitiiɓe  he bonanndeeji mum en, renndooji mbayli cabbi  bawɗi. To Gine Bisaaw, ko follo moccungo waɗii toon  e sahaa  nde hoyreejo leydi ndii e  jaagorgal mum garwaniiwal ngonnoo he batu jaagorɗe.

Leƴƴannde seeɗa e hello daartol

Ngam paamen  ɗiiɗoo follooji e nder Afrik Hirnaange, ko maa ndutto-ɗen  he hello daartol he jokkondire hakkunde  duunde Afrik  e adunaaru nduu. Ko adii  seeɗa keɓgol  leyɗeele Afrik  jeytaare mum en tuggi  1946 haa 1991 he pusgol Dental sowiyet, teskaama follooji limti- limtinɗi ɓaawo hare aduyankeere  ɗimmere. Ko caggal ɗuum mooɓondire leyɗeele pelpolɓondiri haa teeŋti  he Haɓɓere fuɗnaange (Bloc de l’Est ) e Haɓɓere hirnaange (Bloc de l’Ouest ).

Pooɗondiral ceŋɗe ɗee  won ko firata so ƴeewaama. Ko kaan ngonka jibinoyta  ceŋɗe ɗiɗi he ngardiigu duunde Afrik, hono senngo ɓadiingo leydi Ruusi e senngo woɗngo ruttitii yoga he leyɗeele tuubakooɓe jogiiɗe doole.

Follooji keewɗi  mbaɗii caggal pusgol Dental Sowiyet, kono kam deeƴre waɗiino haa 2010 he gartugol  noon leydi Ruusi he dingiral dawrugol Afrikiyankeewol, follooji ɗii koko  ngummiti.

Ŋakkere dawrugol renndooji ɗii

Puccitagol follooji ɗii walla laygol mum walla nii mbiyen dabbundere hirnaange Afrik, ina famminaa en  galɗugol duunde ndee. Kono eɗen paama won caɗeele keewɗe gooɗɗe haa teeŋti to bannge kisal maa mbiyen ndeenka, haa ɗuum wonanii follooji ɗii hujja. Ko ɓuri heen heewde he leyɗeele  ɓadtinooɗe  leyɗeele tuubakeeje jogiiɗe doole, yettiima he sahaa ɗeen leyɗeele nattii joganaade ɓe  kisal renndooji  majje, ko ɓuri heewde he majje ina ɗeɓi fooleede he hare mum en he  pelle seɓɓitiiɓe. Leydi Farayse  ko leydi ngarwaniiri he leyɗeele ballodiije  he nder Afrik hirnaange, ngam artirde kisal e deeƴre, kono alaa  golle maantinɗe memotooɗe  jiyaaɗe gila  ɓe ngaddi I koninkooɓe maɓɓe he nder ɗeen leyɗeele ko ina wonaa  jooni duuɓi 10.

E ooɗoo sahaa, renndo ngoo koko natti jogaade  njoorto he laamuuji ɗii, koninkooɓe teettii gannginorɗe ɗee he juuɗe siwil en fawaade he caɗeele ndeenka.

Ko goonga follo wonaa huunde yiɗaande, kono teskaama ɗiiɗoo  follooji renndooji  leyɗeele  ina jahdi heen, ko gulaali e luukaali e kuljinaali e araarayuuji ngam hollitde weltaare mum en.

Hol ko teskaa he follooji ɗii ?

• Ina teska yoga he leyɗeele baɗɗe follooji ɗii yiɗde ɗe jotondiral hakkunde majje e leydi Ruusi, sabu sikkude ko e ngaal jotondiral ɗe mbaawata  ñawndude caɗeele  guuraaɗe to bannge kisal. Teskaama he follooji ɗii, pooɗondiral leyɗeele tuubakeeje he nder duunde Afrik, teskaama kadi ŋakkere dawrugol renndooji ɗii, gila to bannge lanndaaji dawrugol haa e laamuuji ɗii.

Soklaaji renndooji ɗii

he golle memotooɗe

Jolal follooji ɗii he nder Afrik hirnaange, to Mali e Gine e Burkina Faso ina hollita ŋakkere suɓngooji hoyreleydaagu, sabu faawaade  he dow mbuuñaari e ardinde geɗe keeriiɗe ekn. Ɗiin soklaaji noon wonaa waɗde golle ngam heɓirde yimɓe he sahaa suɓngooji e gañamtumaagu. Leyɗeele Afrik hirnaange ganndiraaɗe follooji ina mbaawi mahteede ngonta leyɗeele  demokaraasi ɗooftaaɗe, tuugnorteeɗe no yoga he leyɗeele nii. Ina wayi no demokaraasi mo tuubakooɓe njogii oo ronkii safrude  saɗande  ndeenka he nokkuuji keewɗi. So en ƴeewi leyɗeele aduyankeeje jogiiɗe doole ɗee, woni leyɗeele dentuɗe e leydi Farayse e Angalteer mbaɗtindii ko ɓoortude paaɗe  mum en to Afganistaa. To leydi Siiri, ɗee ngoppidii heen leydi Ruusi e leyɗeele ballondiije ɗum. Ɗuum noon gartugol koninkooɓe he gannginorɗe foti wonde ko noddaango ngam huccitde he oon demokaraasi mo yahdaani he gonka leyɗeele Afrik, gadduɗo peccoor leƴƴi e leyɗeele.

Waɗde eɗen mbaawi wiyde ko mbaydi demokaraasi kesiri woni e hebleede, kadi maa taƴondire hakkunde leyɗeele aduyankeeje  goɗɗe mbaɗ.

Abuu Kan, Goomu kumpital FƁPM

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.