Darapoo keso e darapoo ɓooyɗo : Ñaawoore araaraay

0
2083
Araaraay keso e kiiɗɗo Muritani
Darapoo keso e kiiɗɗo mo Muritani

E seppo partiiji luulndo njuɓɓinnoo ñalnde aset 16 desaambar 2017, polis jaggii heen sukaaɓe njeeɗiɗo, sabu, e wiyde maɓɓe, mbeeynii darapoo Muritani adan. Ndeen ɓe nanngii ɓe, ɓe nawi ɓe janngo mum to ñaawoowo potɗo toppitaade ɗuum oo. Oon wiyi ɓe « alaa doosgal sariya woodi ko faati e ɗuum ». Hawrunoo ko e ñalɗi fooftere, ɓe nduttini ɓe polis, ɓe uddi ɓe, haa ñalnde altine 18, ɓe ngartiri ɓe to ñaawoowo oo, oon wiyi ɓe alaa ko sariya Muritani haali e beeynugol darapoo ɓooyɗo, waawaa nanngude ɓe.

Ɓe ngartiri ɓe e ñaawoowo oo ñalnde talaata 19/12/2017 subaka (ine sikkaa tawi oon heɓii yamiroore…), kono ko maa kikiiɗe nde ɓe kaali ko ɓe njooɓtorii ɓe koo, « so waɗde dille e luulndaade laamu », ɓe ngoppi oya hujaa, sibu hay dara firtaani.

Ɗuum addani Alasan Jah, mawɗo Tuuspaa (Touche pas à ma nationalité) wiyde : « baylugol haala ngol ina hollita wonde ɓe njaggiraa ko wonde ɓe terɗe pelle renndo, kono wonaa sabu won ko ɓe mbaɗi ».

Ɗo yahanoo artaa fof, ɓe ñaawaama ñalnde alkamiisa 21 desaambar, ɓe pawaa kuugal yowre kasoo lebbi tati (so ɓe mbaɗtii hono ko ɓe njooɓtoraa koo ɗoo e lebbi tati, ɓe cokee). Nii woni ɓe ngoppitaa. Kono ɓe kaɗaama wellitaare balɗe joy e dow daliilu mo rewaani laawol. Ko ɗuum woni miijo Gurmo Loh, karallo ko faati e sariya. E hello makko Facebook, o winndii heen :

“ Mbele jaggirde yimɓe sabu darapoo ina rewi laawol ? ”

Ina yaakoranoo leydi ndii fayi ko e hareyel darapooji, hakkunde ‘’kiiɗɗo’’ oo e ‘’keso’’ oo : feccude ɓesngu e huunde fof e banngeeji fof, ellee jeyaa ko tuugnorgal dowrowal ardiiɓe en ɓee. Jaggugol sukaaɓe njeeɗiɗo e seppo sakkitiingo ngoo, moolanaango ngo luulndo demokarasiiwo yuɓɓinnoo, jeyaa ko cokoraagal laamu nguu adorii waɗde ngal. Ko jaɓɓugol muukingol laawol sariya, sibu gaa-gaa anndude mbele “ darapoo keso ” oo (oolo-haako ñebbe- boɗeejo) ina dagii walla alaa, adii tawo ko anndude mbele ƴettugol makko ina addana “ ɓooyde oo ” (haako ñebbe e oolo) harmude. Ina wayi no ko noon sarwisaaji toppitiiɗi kisal (polis…) paamiri ɗuum sabu mum en jaggude seppatnooɓe, nder seppo mum en, sabu tan mbeeynii araaraay haako-ñebbe e oolo. Ɗumɗoo ko juumre bonnde sibu ko mahateeje buur tan waɗɗii ɗisde darapoo leydi walla ndeen gollooɓe laamu salminooɓe ɗum.

So ɓennii ɓeen, ɓiɗɗo leydi kala, yo won e dental walla teelal, ina jogii wellitaare e hakke weeynude e ɗisde araaraay belɗo ɗum. Aɓe njogii hay hakke ñiŋde darapoo laawɗinaaɗo oo e sakkitde darapoo goɗɗo. Haa teeŋti noon e partiiji politik, sibu eɗi njogii hakke jogaade araaraayuuji majji keeriiɗi e weeynude ɗi so eɗi cokli. Ko ɗum waɗi ko ɓee sukaaɓe nanngiraa koo rewaani laawol. So wonaa tawa noon sariya cuuɗiiɗo ina woodi karminoowo darapoo ɓooyɗo oo. ”

Wonande keedoowo ñawaaɓe ɓee, hono Muhammed Mahmuud wul Lemmaat, “ ɗumɗoo ko huunde nde jaɓotaako, sibu ñaawoore ndee alaa hakke waylude ko ɓe takkiranoo koo, e takkude ɓe huunde nde woodaani. ” E wiyde makko “laamu nguu yiɗi ko hulɓinde luulndo ngoo, kono ngu waawaa “.

Ɗum noon banndiraaɓe, so tawii polis ina waawi takkude yimɓe ko welaa fof, nganndee hay gooto koy hisaani e tooñnnge. Yo Alla heed hakkunde men e fepindtooɓe.

Bookara Aamadu Bah

 

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.