Loppito laamu to Burkina-faso : Hooreejo  ɗekkii maa ɗekkinaama ?

0
788
Loppito laamu Burkinaa
Loppito laamu Burkinaa

Ko adii nde M.R.C. Kaboore siifata ngal ɓatakal, tawi koninkooɓe njaltinii nder tele Burkina bayyinaango holliroowo ɓe loppitii laamu he juuɗe Rock Kaboore. Ɗum naatni Burkina nder iiñturu hesuru caggal njanguuji seɓɓitiiɓe. Koninkooɓe mbaɗi ɗee golle ko he innde ko ɓe inniri Dillere Ngenndiire ngam Kisal e Hesɗitino (Mouvement patriotique pour la sauvegarde et la restauration –MPSR – ). Nelaa yo janngoy bayyinaango ngoo ko Kapiteen Kadeer Wedarawgo. Ɓe kabri M.R.C. Kaboore jaggaama, inan reenaa ɗo hisi. Ardii dillere MPSR nde ko Liytinaa-Kolonel Paul-Henri Sandawgo Damibaa, jiilatnooɗo diiwal konu3ɓal (woni diiwal Wagadugu). Ɓe kolliti, nder bayyinaango ngoo Jaagorɗe fof ittaama, Suudu Sarɗiyeeji e Doosɗe leydi ndii njowaama. Keeri burkina uddaama, haɗde lelnaama.

Loppito ngoo fuɗɗii ko gila alet 23 siilo (saawiyee), jokki haa subaka altine 24. Jaayndiyankooɓe mbiyi njiyii otooji sara Hoorerdu ina mbaɗi batte kure, hay ƴiiƴam yiyaama ina moddi he majji. Ɗum firtata ko won gaañiiɓe heen. M.R.C. Kaboore hollitii ñalnde kikiiɗe altine ndee, nder hello mum Twitter kala «ƴettunooɓe kaɓirɗe ngam faabaade mo yo njoɗɗin sabi Nafoore ngenndi», o ñaagii kadi nde ɓe kuutortoo « keɗondiral e kaaldigal ». He nder bayyinaango maɓɓe, koninkooɓe MPSR kuniima maa “ngartir laamu ngu he juuɗe siwil’en nder mudda laaɓtuɗo mo juutaani, maa ɓe lelnu Tuugnorgal gartirowol doosɗe ngal yimɓe njaɓi”. Ɓe noddi ngenndiyankooɓe Burkinaaɓe e Afirikinaaɓe goongɗuɓe e musiɗɓe Burkina nde mballitta ɓe he ngal daawal kimmanngal daartol leydi maɓɓe.

Nde bayyinaango ngoo jangtaa he tele Burkinaa, cente-cente yimɓe, mawɓe e sukaaɓe, rewɓe e worɓe, njalti haa keewi nder mbeddaaji Wagadugu e gure keddiiɗe leydi ndii fof. Ɓe kolliti weltaare maɓɓe, ɓe ñiŋi laamu Kaboore.

Kaboore ine he laamu gila 2015

M.R.C. Kaboore jooɗii e jappeere laamu ko 2015 nde o fiilaa gadanol. O fiilaa ɗiɗmol he 2020. O huninooma maa o haɓ e seɓɓitiiɓe haa poolgu, ko ɗuum woni gollal makko ɓurngal heñoreede ngal yimɓe fof padi. Kono ɗum laataaki ngati njanguuji e warkoye e ndufu ƴiiƴam ɓeydii ko yaajde. Yimɓe ɓeydii haaɓande e sekande mo ko nde seɓɓitiiɓe kirsi sanndarmeeɓe 53,  koninkooɓe murti laabi keewɗe sabi ronkude hay ko ñaami, ngalaa hay njogitaaje ko kaɓtorii seɓɓitiiɓe ƴiiƴiiɓe.

Tawaama kadi mbuuñaari ina yaaji nder laamu makko, gila e jaagorɗe laamu haa heɓi mawɓe konunkooɓe – wiya jaagorgal ndeenka mahii nder wuro mum galle mo hono mum alaa he leydi hee fof. Ndeke Burkinaaɓe ko añtuɓe fes M.R.C. Kaboore e laamu fof.

Ɗum fof e wayde noon, haɗaani leyɗeele hollirde salaare mum en ko kewi Burkina koo. Adii felde fof ko Ngenndiiji Dentuɗi (UN), o waggini koninkooɓe Burkina nde “ njoɗɗinta njogitaaje mum en ”, ɓe kisna “ nguurndam M.R.C. Kaboore ”. USA e Dental Orop mbiyi ko yo “ Kaboore woppite e ko yaawi ”. Leydi Farayse mo Macron yamiri yimɓe mum wonɓe Burkina nde “ ndeentotoo, mbaasa yaltude e yahde hakkunde gure ”. Macron waɗti heen wiyi “ no ñalnde kala, min ngondi ko e yuɓɓo renndo faggudu dowlaaji Afirik Hirnaange (CEDEAO), salaade loppito laamu koninkooɓe mbaɗi Burkina-Faso ngo ”. O jokki o wiyi “ Ngoo loppito laamu joli ko he sahaa ɗo leyɗe Saahal njerɓi sabi seɓɓitiiɓe, yanooɓe kadi e Mali e Niijeer heerondirɗe e Burkina. Mali wuurii loppite laamu ɗiɗi nder lebbi ɗiɗi ”.

Tesko-ɗen, seppooji keewii he dumunnaaji jawtiɗi ɗii nder gure Burkina-Faso haa nih ɗii ñalɗi altinee e talaata jawtuɗi. Seppooɓe kolliri mette mum en, ɗoon ɗo laamu Burkina ronkani seɓɓitiiɓe, yanooɓe e jaambureeɓe ñalnde kala, kirsa yimɓe, nduppa gure e gese. Kono ko alkateeɓe njerƴaa e ɓee seppooɓe. Ñalnde talaata ndee, ko ujune-ujune seppooɓe kawri “ Place de l’Indépandance ” (Dingiral Jeytaare) to Wagadugu ngam semmbinde koninkooɓe loppitɓe laamu M.R.C. Kaboore.

Gila 2015 e fuɗɗoode daawal gadanal fiilngo M.R.C. Kaboore, juɓɓe seɓɓitiiɓe noototooɓe e innde Al-Qaida e Dowla Islaam, ndufii ƴiiƴam fotde ujune ɗiɗi neɗɗo (2 000), pernii ko ina tolnoo e miliyoŋ neɗɗo, feccere miliyoŋ e teemedde joy ujunere neɗɗo, njalti leydi e gure mum en, mooloyii banngeeji goɗɗi. Pulaar noon ina wiya “ mo waawaa yo woppu, waawɓe maɗa ”.

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.