Ñalɗi pinal Taaga, 3 haa 5 siilo (saawiyee) 2022

0
1330
Ñalɗi pinal Taaga - Tabalde
Ñalɗi pinal Taaga - Tabalde

Darorɗe hitaande hesere ndee, 2022, ñalɗi 3, 4 e  5 lewru Siilo (saawiyee), wonnoo ñalɗi pinal wuro Taaga-e-Lemtuuna. Wuro Taaga lommbii ko hakkunde Dawu e Magaama, hedde 90 kiloomeeteer wuro Kayhayɗi, nder diiwal Gorgol, fuɗɗaange worgo leydi Moritani. Ngo woni ko he Damga to diiwe Fuuta-Tooro. Gure koɗdiiɗe ɗee fof tawtaraaama he mbaydi ŋarɗundi. Ina heen gila Garli e Yuman-Yire e Tiggere e Doolol e Kundel e Dawu bannge Hiranaange ; bannge Fuɗnaange ko Kumballi (Magaama) e Wiinnde-Ciluɗe haa Bey-Lugge ɗiɗi, mo Umar wul Eli e mo Liitaama e Kow. Gila Jiinge e Likseyba bannge Woyla (Rewo) eewniima bannge Worgo nootii: Fimmbo e Ɓoggel haa Waali e Saŋe e Haayre Ɓowdi e Ari-Haara. So en taƴtii Maayo oya bannge ko Barmacca e Bappalel e Guuriiki e Kanel e Horndolde e Cempeŋ e Horkaƴere e Ƴella e Maatam, nootiima no yooɗiri. Ɗee gure fof ina moofti Taagankooɓe sara Yaalalɓe e Uuruurɓe, Termesankooɓe e Moodi-Nallankooɓe e Deeniyankooɓe. Hay nih Mboonnaaɓe e woɗɗude ngenndi inan ɗoon, ngontii e jaatti Taagankooɓe.

Ñalɗi ɗii udditiraa ko jaŋto deftere Quraana toownde ndee. Ɓaawo ɗuum, ko bismaango halifaaɓe nokku oo, gila e “meer” Ngalluure ndee, e hooreeɓe pelle, ekn. Ñalawma gadano oo gasiri ko jime e jimɗi finaa-tawaa, wejo, kollirgol cacci e kettuki nder finaa-tawaa e donaaɗi e goowaaɗi Taagankooɓe.

Ñalnde ɗiɗmere ndee huccanaa ko kollirgol Tabalde Taaga, fiyngo mum, cabbi mum, ngamiri mum, maana mum, darnde mum nder pinal Taaga. Kono paamataa ko suuɗii tigi he pinal Taaga ko he jaysi Tabalde ndee, ko ɗoon teskoto-ɗaa ñootondiral pine leƴƴi ceertuɗi, haa teeŋti noon hakkunde capataagu e pulaagu. Eɗen teskoo he Taagankooɓe ko pulaagu nguu fooltii hannde. Taagankooɓe paarnotoo ko ɗemngal pulaar e pinal pulaagu.

Pinal Taagankooɓe fof soomii ko he cewle pine leƴƴi goɗɗi. Ko noon Taagankooɓe ngooborii he Safalɓe Lemtuuna (Sanhajja’en) e Fulɓe e Soninkooɓe. Kono ɗo Taaga ɗoo, ngalu pinal mum soomii pine leƴƴi koɗdaaɗi fof haa ɗuum rokki ngal semmbe e ñamri e teddungal baŋ-yoo-baŋ. Ɗo Taaga ɗoo, yaama tawo, ko ɓurde feeñde e maɓɓe ngaal ceerundiral pine haa hannde he oo ñalawma, jeyi alɗeende pinal Taagankooɓe e Taaganaaɓe.

Facciro mum ina artoya ɗoon e ɗoon he yeewtere daartol Aamadu Malal Gey mo Saare Ndoogu, nde tiitoonde mum wonnoo Laam-Taaga e Cañu renndo Taaga. Jiñtannooɓe yeewtere ndee ko Njaay Saydu Aamadu mo Jiinge e Dooro Gey Boobo Loonde, he ɗowngo jaayndiyankooɓe feelelɓe, Mbooc Abuu Maariyata mo Rajo Moritani e Saalif Taal mo Golal Media.

Yeewtiyanke oo holltii iwdi Taagankooɓe gila nde wolde Maraabat en (Muraabiɗuun) suggi, Jah-Oogo en carii jibini Laam-Toñnjoŋ hokkuɓe Tekuruur Farbaaji mum haa yettoyii Fuuta-Tooro ɗo Koli Teŋella waylaani. Laam-Toñnjoŋ ronni Laam-Termes, hokki Laam-Taaga haa heɓi ndonu maɓɓe Laam-Tooro. Ndeke daartol e pinal Laam-Taaga soomodii ko he daarti e pine leƴƴi keddiiɗi diiwal ngal keborɗe wonoyde Fuuta-Tooro. Eɗen teskoo ɗoo tan, Taaga wonaa wuro tan, Taaga ko dental yimɓe jiyduɓe ɗemɗe (wonaa ɗemngal gootal), nodditortooɓe iwdi ngootiri, pinal gootal. So Laam-Taaga Lommbaat fartiŋaniima gooto fiileede lefol, ko Um-el Yanza, mo Tabalde Taaga reeni pinal maɓɓe. Ngamiri e jeysi e jimɗi Um-el Yanza kollitii haɓɓere wonnde hakkunde Taagankooɓe ñalnde wootere e ñalɗi Geno Tabalde tellii, tellodii e cabbi fiyngo e Deftere Quraana e sarɗiyeeji ndeenka. Tabalde Taaga jooɗii nder Taagankooɓe ko joɗnde Bawɗi-Alamari darii nder Seɗɓe, Jam-Gunndabi ɗo leydi huɓɓi kammu heɓotaako, bawɗi tunngooji ƴiiƴam. Tabalde Taaga kadi weltaare ñalnde locital afo gorko Taaganke maa yaŋnge mum, ekn.

Naamndal : Taagankooɓe ko leñol maa ko hinnde ?

Jaabawol : Alaa heen fof ko woni, alaa heen fof ko wonaani. So tawii leñol ko denndaangal yumre yimɓe jiiduɓe ɗemngal e daartol e leydi e pinal, sikke alaa ɓe ngonta ɗoon ko leñol. Kono so ɓe njeytoraama he leñol Fulɓe/Haalpulaar en e Safalɓe, gasataa ɓe ngona leñol nder leñol. So tawii noon hinnde ko kala jiiduɓe ɗemngal e pinal e iwdi ngootiri (nodditaade) e asko wooto e gollal gootal, ɓe ngonataa hinnde sibu maɓɓe renndinde kinɗe keewɗe : Fulɓe Aynaaɓe, waañooɓe, awooɓe (Subalɓe), sehooɓe (Lawɓe), awlooɓe yimɓe (Awluɓe)… Ndeke ko ɓe fof. Ɗuum addani A. M. Gey wiyde “ Taagankooɓe ngonaa leñol ngonaa hinnde, seeɗa noon ɓe ngona fof ”. Ɓe njeyaa ko he Leñol Fulɓe nokkuɓe he Sanhajja en ɓe Lemtuuna (Berbeer en) e Fulɓe e Soninkooɓe.

Yeewtiyankooɓe ɓee kaaɗaani e hollitde tan finaa-tawaa, kono kay, teeŋtinii no potirten dolirde ñootondiral alaa-e-sago, baɗɗingal, hakkunde kinɗe e leƴƴi guurdaaɗi. Ndeke daartol araani tonngude en he ko ngonno-ɗen, darnde daartol ko daartoraade e dartoraade hannde guuraaɗo oo, heblonoraade janngo garoowo oo. Ndeke daartol ko kam soomi binndanɗe potɗe ɓurde wonde jogitaari nguurndam ƴellitoojam, yeesoyankeejam.

He ko arata, maa en ɗaɓɓir yeewtiyanke oo nde toonganta en daartol Taaga e batte mum nder nguurndam hannde Taagankooɓe, ƴellito maa deestagol pinal renndo maɓɓe e jokkondiral maɓɓe e dente Fuuta-Tooro keddiiɗe ɗee.

Dooro Gey – Boobo Loonde

Kalfinaaɗo Kumpital FƁPM

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.