Gacce to pulaagu

0
637
Ndiftungu to Fulɓe
Ndiftungu to Fulɓe

Winndude e ndee toɓɓere, walla naatde e ngal damal, wonaa huunde weeɓnde nde alaa pergitte e giye, sabu ɓooygol, e wonde ɗum kadi geɗal renndoyankewal ngal pulaagu tan heertoraaki.

Nde tawnoo noon ko e renndo e renndooji ɓurɗi hokkude himme oo jikku biyeteeɗo gacce, toɗɗi-ɗen ɗoo ko pulaagu. Eto-ɗen yaajnaade seeɗa hakke baawɗe e ngoo renndo.

Pulaagu ko peerndam njaajɗam, cariɗam, caakiɗam e oo aduna gila ko ɓooyi fayi hannde, njahduɗam e sahaa, loowɗam pinal mawngal, jettingal kala to peerndam ɗam tawetenoo, teeŋti noon to bannge pinal ɗakkingal e to pinal catingal ; njɗ-ɗen wiyde e to pinal ɗakkingal ko ɗeen geɗe jeyaaɗe e pine tawa ko taweteeɗe e kala tergal ngal pinal mum askitinirtee pulaagu, gila to Geno e ɗemngal e cañu mum haa e sinko, moorol, tuppo, ɓoornungal, ñaamdu, pijirlooji e naalankaagal, to bannge pinal catingal ne, woni ɗeen geɗe keertiiɗe pinal ngal to bannge nguurdiigu, sato, taariindi, gila e yimɓe (hoɗdiiɓe enɗam, banndiraagal, koddigal cuuɗi, kinɗe, leñɗi e leyɗeele) haa e lekɗe, kuɗeeli, weeyo e diƴƴe, mbiyen tan ni kala ko jotondiri e Pullo to miijanteeri e memanteeri.

Gacce ne ko helmere Fulfulde mahiinde e keewal, to ngaddiin Fuuta Tooro, to ngaddiin Aadamaawa, wontoyta ko semteende, wona so neɗɗo wiyaama semtii, firta o dañii gacce. Ko ɗum waɗi eɗen mbiya, so neɗɗo fenii, o semtii sabu fende ne ina hersina, ina hoyna, usta teddungal e ina gacciɗina.

Gacce maa semteende ko yaɓɓude keerol gootol maa keeri renndo, gaddanooji joom mum ustaare to bannge neɗɗankaagal e renndo, ko wayi no rewde e ko renndo ngoo rewaani, haalde ko renndo ngoo nefata, weejnude ko renndo ngoo suuɗata, suurtude ko renndo ngoo suurata, waɗde ko renndo ngoo salii añi, wonaa noon kala ko saabotoo gacce to pulaagu, saaboo ɗum to renndo wonngo, renndo fof e keeri mum e gacce mum. Renndooji dowri noon ina nganndiraa heewde keeri caabotooɗi gacce  e nangtaade, ŋatde e tiiɗeede ɗi ko wayi no barnogol aarabeeɓe dowiyaŋkooɓe ɓiɓɓe mum rewɓe ko adinoo diine lislaamu e naatnude ɗi ni e dewgol Geno heen sahaaji so en ndokkii yeru to Pulaagu, ƴetten harameeji jeeɗiɗi pulaagu, ina jeyanoo kadi e palorɗi gacce to bannge ko memotoo ɓurtungal jombaajo, ina jeyaa e caaborɗe gacce ɗe pulaagu heerorii  Saali e Fonngere.

Gacce ko kuwgal hakkilantewal ngal renndo fawatnoo e aaƴaare ngonka haa baɗtina tawa umminaani fitina.

Wonde gacce kuwgal ngal renndo fawatnoo e gaaƴiiɗo, ngam artirde ɗum e laawol tawa fitina ummaaki, e haɗde jaɓɓugol keerol renndo gaddanoowol joom mum ustaare to bannge neɗɗankaagal e renndo mum, saabinooma hedditinde neɗɗo e renndo mum e hormaade keeri e waawde wuurdeede e reende pinal mum, haɗde nguyka, fenaande, taƴ-enɗamaagal e warhoyreeji nder galle, nder cuuɗi haa e nder leydi diwta nii keeri, jibinoya fitinaaji kittuɗi safrude.

Baylagol yonta, saabiima juljultondiral pine, ceertugol e hurumaaji, ñemmbondiral tawa ko waratnoo to ma ko faaro to pinal goɗɗo, adda ustaare e yawre hakkunde neɗɗo e goɗɗo, hakkunde leñol e godngol jibina caɗeele.

Neɗɗo baawɗo wonde fof e e ciirol ngol o jeyaa fof omo foti jogaade gacce  ballooje mo e waawde heddaade e ɗooftaare doosɗe mahɗe tammbii renndo e nguurndam e diine, so wonaa ɗuum baɗtane bonɗe ina ndooki joom mum e aduna e laakara

Mansuur haaruuna joob (Mansour Harouna Diop)

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.