Kaalden Goonga : Ko segene seeɓi fof waawaa taƴde ko jalo e jammbere ndonkani

0
61
Kaalden Goonga
Kaalden Goonga. Winndannde Malal Sammba Gise

Njaltu-ɗen ko e suɓngooji hooreejo leydi. No aadoraa e nder duunde men Afrik, joofi ko he luure. Gooto fof ene happitoo ko kañum nawi raay. Sikke alaa, ɗo lefol ƴametee ɗoo, waɗetenoo ko jeewte dingire. Gooto e fooɗondirooɓe ɓee fof nodda yimɓe ene haalana ɗumen ko jogori gollaade so fiilaama. Ko ɗoon ɓe mbaɗdata ɓuraa waawde renndinde mbeefeegu yimɓe. Tawaama noon, won e keewal yimɓe arɓe heɗaade, ko keewal buubi tan. Sabu ellee ɗuum yonaani e addande ƴamoowo lefol oo heɓde ko yiilotoo koo. Sabu won e leyɗeele, ene wooda e ƴamatnooɓe, so noddii, cikkataa ko leydi ndii fof nootitii ɗum. Nde yuurnitaa, tawaa ko ɓuri heewde e arooɓe he ɗeen dente, ngonaa wootooɓe :

  • • won heen, ko Sammba noddaaka, nootii en tan. Wullaande fof, ko jayiiɓe ;
  • • won heen ko yiɗde laaɓeede no yahri. Ɓeen njogii ko jikkuuji laaɓ-laaɓngel, hay dara daɗataa ɗum en ;
  • • won heen ngarata ko heɗaade naalankooɓe bismaaɓe ɓee, walla leewaade, so jirwii ,
  • • won heen ko yeenaaɓe mbele ngara ɓeyda ɓaleeri ;
  • • won heen nii, hay so nootiima ne, ngalaa kaayitaaji saka ndaña no ngootiri ;
  • • ene heen kadi yahɓe wootoyde mbiyaa « a wootiino ». Ndeke ɓeen ngoni ɓe won heen ndokkata kaalis, totta karte mumen dantitee.

Caɗeele goɗɗe ɗee, ko luulndo so wiyii ene hawa neɗɗo laamu, ene wona, so harwrii e weleede Alla. Kono so Alla yantaani heen, saɗtat. Ene e ko saabotoo ngool caɗtugol, waasde luulndo jogaade doole e ngalu.

Sabu ene naamnii kaɓirɓe keewɓe (ko wayi no otooji), ene naamnii yimɓe heewɓe (jooɗantooɓe ƴamoowo lefol oo he nder nokkuuji gootirɗi ɗii fof. Kono kadi ene naamnii kaalis keewɗo, sabu so yimɓe, so kaɓirɗe, alaa heen ko heɓotoo so kaalis tawaaka. So mi rokkii yeru, e dow wertaango leydi ndii fof, nokkuuji gootirɗi ngonnoo ko ujunnaaje nay e teemedde jeetati (4 800). Waɗde ƴamoowo lefol mo yiɗaa wujjaneede, foti ko jogaade neɗɗo mum he nokku gootir ɗo kala. Firti ko so tawii ko mi ƴamoowo lefol laamu, mboɗo fotnoo ƴeftude yimɓe ujunnaaje nayo e teemedde njeetato, ngam njooɗanoo kam he nokkuuji gootirɗi ɗii (biro woote).

E ngaan sahnga, kala ko waawi kewde toon, maa o neldu, rokka mi fartaŋŋe yerondirde njeñtudi wooteeji ɗii. Ɓeen ɓe cuɓii-mi yo njooɗano-mi he nokkuuji gootirɗi ɗii kala, gooto e maɓɓe kala, maa njoldi mum jahol e gartol woni ujunnaaje sappo ko famɗi fof. Waasataa ɓura ɗoon, fawaade e goɗɗugol won e gure. Kadi, alaa e sago joom mum ñaama, yara, huutoroo keredi telefon mum. Ene gasa ɗuum tolnoo, ko famɗi fof, he ujunnaaje sappo. Nii woni, jooɗantooɗo-mi e wootirde fof, mboɗo foti gaddanaade ɗum ujunnaaje noogaas. Ujunnaaje nay e teemedde jeetati wootirde ɗii, kawra cappanɗe jeenay e jeegom miliyoŋ (96 000 000) mbuuɗu. Mi wiyataa lanndaaji luulndo ɗii ngalaa ɗuum, kono ɗi keewaani. Waɗde so alaa jooɗaniiɗo-mi he wootirde, kala ko waawi kewde toon, mi waawaa yeddude.

Won dawriyankooɓe felɓe jaayndiyankooɓe, kolli ɓeen mbaɗaani golle mumen no potiri. Eɓe  e goonga maɓɓe, sabu ngonka mbayka nii, ɗo gooto fof yiilotoo rokkeede goonga, koye ene ngula. Weetii weetaani, won ko heddii e jamma.

Ene moƴƴi, anndunooɓe ciftinee, wonde darnde Jaayndiyankooɓe he suɓngooji, ko haalde ko woodi. Waasa haalde yenanaaka. Sabu jaayndiyanke ko kabroowo, walla kumpitoowo ko humpunoo. O humpitira kadi no laaɓiri. Firti tan ko, alaa e sago o heɓa ko laaɓi, tawa o nokki ɗum ko ɗo alaa guli.

Kamɓe felɓe jaayndiyankooɓe ɓee, so ɓe ndurniino miijo seeɗa, maa ɓe paamatno, caɗeele jaayndiyankooɓe ɓee ngoɗɗondiraani e ɗe dawriyankooɓe luulndo ɗee. Goomuuji jaayndeeji loritii ko e ndoolon mumen tokoson. Ngalu mumen rokkataa ɗumen hattan jokkondirde e ujunnaaje nay e teemedde jeetati (4 800) wootirde, ngam nebbisaade njeñtui suɓngooji ɗii. Dawriyankooɓe ngalaa kaalis ko ƴeftiri jooɗantooɓe ɗumen he nokkuuji gootirɗi, mi annda to jaayndiyanke dañata ko yoɓi ɓe fotatnoo nelde e diiwanuuji Muritani fof, haa teeŋti e gollotooɗo e gollordu jaaynde jaambureeru. Ɗum fof e wayde noon, e innde jaayndiyankooɓe fof, mboɗo wiya « yo ɓe ɗaccu hakke. Ko segene seeɓi fof waawaa taƴde ko jalo e jammbere ndonkani ».

Ko waawi heen wonde fof, kala ko yonti waɗde, newoo. Sabu tawata ko junngo Alla yantii hen. Yo Alla rokku en ardiiɓe yurmotooɓe ardaaɓe. Aamiini.

Malal Sammba Gise

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.