Tabital Pulaagu Mali, Seeku Mammadu Bari suɓaama Hooreejo

0
22

Seeku Mammadu Bari suɓaama Hooreejo Tabital Pulaagu Mali. O lomtii e jappeere ko Ceerno Abubabkiri Soh (ɓeeɗnooɗo won’de Jaggal Laamu) mo ɗaɓɓaani jokkude hooreyaagal Tabital Pulaaku Catal Mali. Ɓe njooɗii he batu kuɓtidinngu to Galle Jeewte Bamako ko 19 haa 20 lewru Yarkoma (oktoobar) 2024. Ceerno Seeku Mammadu Bari jeyaa ko Birga nder tunndu Kooro. Batu ngu faɓɓitaama laabi keewɗi caggal nde Idiriisa Allaay Saŋkare jaggaa haa ronkaa anndeede to o moofta.

Suɓngo ngoo heewii dille, nde tawnoo wattan fof ko hoohooɓe ɗiɗo pooɗondirtunoo, kanko Seeku Mammadu Bari e Hasan Bari, kujjintooɗo ŋanaa nder leydi Mali. Ɗum waɗi ko caggal nde njoyo woɗɓe kaayti ƴamde lefol gardagol Tabital Pulaaku Mali. Nulaaɓe tawtoraaɓe batu nguu ko yimɓe 137, kono tawtoraa tigi-rigi ko terɗe 123. Nder heen, 66 ngonani Seeku Mammadu Bari, 57 njahdi e Hasan Bari. Kono oo ñiŋii no suɓngo ngoo yahri nii, o wiyi waɗii jinngere e nguyka, woodii he nulaaɓe ɓe tintinaaka nde foti, jinngere Laamu nde moofti Idiriisa Allaay Saŋkare. Suɓngo ngo juuti haa hedde feƴti-jamma.

Cifitinen Idiriisa Allaay Saŋkare meeɗii wonde Carɗoowo to Sarɗirdu Mali, kadi ko kanko wonnoo Cukko-Hooreejo 3ɓo Tabital Yiilirde yaltunde ndee. Kanko wonnoo ballo Hasan Bari, o “wujjaa” ñalnde 14 juko (ut) 2024, nder wuro Bamako. Ko ɗuum addannoo Batu Tabital potnoongu jooɗaade he silto (setaambar) 2024 faɓɓiteede. O woppitaama gila 10 silto 2024, caggal nde o mooftaa fotde balɗe 24.

Batu nguu yahrii no fotiri, nder deeƴere e nanondiral, ko luulndii nanallaaji ko adii batu nguu. Heewɓe e hawaaɓe njaɓii njeñtudi golle ɗee kala, fof ko he nafoore leñol Fulɓe no ngoorunoo.

Ko Seeku Mammadu Bari suɓaa Hooreejo keso Tabital Pulaaku Mali, o wiyi ko o neɗɗo dental e ngootaagu. He gardagol Seeku Mammadu Bari, maa Tabital Pulaaku daro darnde reende nafoore Fulɓe e tiiɗtinde jaggondiral e ngootaagu leñol ngol tawa kadi aɓe njaaɓana paandoole jowitiiɗe e pinal e renndo.

Udditi Batu Mooɓondiral 3ɓu Tabital Pulaagu Mali (walla Fedde Yiɗɓe Pinal Fulɓe) ko Jaagorgal Laamu toppitiingal Ñeeñal e Pinal e Mbaylaandi banngorɗe, Andoloji Ginndo. He nder konngol makko udditirgol, Jaggal ngal yettii Hooreejo jaltuɗo oo e terɗe Yiilirde ndee kala. O siftinii “fayndare pelle hono Tabital Pulaaku”, o teeŋtini “darnde maɓɓe he pinal ngam tafde jam e kisal e ɓamtude nguurdiigu”. Nde o jaabtotoo eeraango Abuubakiri Soh Horeejo jaltuɗo oo, Jaggal Andoloji Ginndo reentinii jilɓere yimɓe mbaɗata ko feewti e kareeli seɓɓitiiɓe ƴiiƴiiɓe nder leydi ndii. O hollitii pinal Fulɓe e yiɗde jam ina woɗɗondiri e ndoolndoolaagu dente seɓɓitiiɓe, ɓe Fulɓe poti woɗɗitaade. Nder kaa ngonka ceedtinirka kareeli hakkunde leƴƴi, e dille seɓɓitiiɓe nder Saahal e ngenndi Mali kala, Jaggal ngal siftinii “…pinal Fulɓe ina mari cakkudi ngam doolnude deeƴere, jaggondiral terɗe renndo e ngootaagu leƴƴi ngenndi”. O yettii kadi Tabital Pulaagu sabu darnde mum ngam ƴellitde jam e kisal e haɓde e seɓɓitaare jokolɓe, sara laamɓe Mali.

Tuggude nguu ñalngu 20 siilo, ko Seeku Mammadu Bari ardii Fedde Yiɗɓe Pinal Fulɓe, Tabital Pulaaku Mali. Caggal nde o fiilaa ngol lefol kesol, Seeku Mammadu Bari wiyi “Yo yimɓe fof paam Tabital Pulaaku wonaa fedde Fulɓe tan, ko dental yiɗɓe pinal Fulɓe”. He wiyde makko “Boobooɓe e Bamankooɓe e Maninka en, Malinaaɓe fof ina mbismaa nder mayre. Kala joɓɗo naatirɗe mum, wonii tergal Tabital Pulaaku”.

O teeŋtini kadi ko goonga Tabital Pulaaku daranii ko pinal Fulɓe, kala mo pinal Mali woƴi ina bismaa nder Tabital Pulaaku, ko “fedde yiɗɓe pinal Fulɓe, wonaa fedde dawrugol, wonaa fedde Fulɓe tan, yoo ɗum laaɓtu. Mi suɓaama, kono mawni am Hasan Bari hawaaka sabi ko mi miñiiko. So mi nawii raay, ko kanko heɓi raay, so Geno jaɓii maa mi waɗ doole am fof he liggodaade e makko, kanko e ɓadiiɓe mo”.

Aamadu Malal Gey

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur la façon dont les données de vos commentaires sont traitées.