Diine : laaɓal (2)

0
1803

Feccere ɗiɗmere ndee : Ko ndiyam kuutortee-ɗam : ɗum fawii ko e ndiyam kuutortee-ɗam e salligi, walla ɓuftagol, ñaawoore mum ko ndiyam laabɗam ŋeelitiiɗam, no ɗam wayi fof ɗam naggirtee ko no ɗam ardunoo e mbaydi majjam. Haadi alaa daliilu kollirɗo ɗam wayliima, e dow hadiis Rabiyyi ɓiy Moawaji e nder cifagol mum salligi nelaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum oo), wiyii : “nelaaɗo Alla moomirii hoore mum ndiyam keddinoo-ɗam e juuɗe mum”.

Kono Abii Hurayrata (Yo mbelemma Alla won e makko) wiyii : “nelaaɗo Alla mo jam e kisal ngoni e mum oo, hawriino e makko e boli Mediina tawa omo wondi e janaaba o woni e moɓaade hoto o memondirde e mum, caggal ɗuum kanko Abii Hurayrata, o yahi o ɓuftoyii caggal ɗum o arti, nelaaɗo wiyi mo : «hol to ngonno-ɗaa aan Abii Hurayrata ? » O wiyi « mbiɗo wondunoo e janaaba ngañ-mi jooɗodaade e maa tawi mi aldaa e laaɓal. » Nelaaɗo heɓɓitii wiyi « senaare woodanii Alla goongɗinɗo waɗataa soɓe. » Ɗum firti ko neɗɗo kulɗo Alla, soɓe maa janaaba mum battintaa e hay gooto, ko doondiiɗo ɗum o tan jeyi. Naniraa hadiis oo, ko Dental juulɓe. Caggal ɗuum kadi, naniraama annduɓe heewɓe, ko wayi no : Aliu Ibnu Umar, e Abii Amata, ɓeen ɗoon fof mbiyi so neɗɗo salliginiima, yejjitii moomde hoore mum ndiyam, so ndiyam ina heddii e waare mum, ina waawi huutoraade ɗaam ndiyam, o ƴetta junngo makko o mema ndiyam ngonɗam e waare makko ɗam, o moomira ɗum hoore makko.

Feccere tataɓere ndee

Ɗum ko ndiyam njilluɗam ko laaɓi ko wayi no saabunnde walla walla haako oolɗuko ummotooko e lekki nguurki ko wayno kiiri, na yooɗniree maaro defaako, walla kuskus, ɗum noon ummotooko e lekki puɗoowi e sara weendu walla caaɗngol so tawii beramlefi mum cammiima e dow ndiyam, walla conndi, ko ndi waawi wonde fof e ko nanndi e ɗuum, e geɗe ɗe ceerataa yande e ndiyam : ñaawoore ɗeen geɗe nanngirtee tan ko ina laaɓi, ɗoon ɗo ndiyam ɗam ina reeni mbaadi mum. So tawii noon ɗeeɗoo geɗe limtaaɗe, gootel e mumen waylii mbaadi ndiyam ɗam, ɗaam ndiyam waawaa hankadi huutoreede to bannge salli e ko nanndi e ɗuum.

Hono Ummi Aziiyataa wiyi : “nelaaɗo Alla (MJKMO), saanga nde ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Jeynaba sankii ndee, o wiyi : “lootee mo laabi tati walla joy walla ɓura ɗoon. So tawii on njiyii ndiyam e yaaɓo mbaɗon to wattannde too uurateeri (kaafura walla huunde e kaafura, so tawii on ngaynii tintinee kam). O wiyi, nde min ngayni, min tintini mo), o hokki min wudere”. Naniraa ɗum ko Dental.

Caggal ɗuum, maayɗo lootirtaake ndiyam so wonaa tawa e ɗam selli laɓɓinireede guurɗo, kala ko dagii laɓɓinireede guurɗo ina dagii laɓɓiɗinireede maayɗo. Hono Ibn Kusayma fawaade e hadiis ummihaani wiyi “annabi (MJKM) ɓuubtodiima e jom suudu mum Maymuuna e nokku gooto.”

Feccere nayaɓere : ndiyam mem ɗam soɓe: ɗaam ina jogii jeese ɗiiɗi :

Yeeso adanngo : ko nde soɓe waylata mbaadi mum walla henndu, ɗuum, e oon fiyaaku moƴƴaani laɓɓinereede ɗum so tawii ko ndiyam. so tawii ko ñaamde kadi, ndeen ñaametaake, to bannge keewal annduɓe, ƴettiti ɗum noon ko Ibnu Munsiru e Ibnu Mulaŋhana.

Yeeso woɗngo : ko nde ndiyam heddotoo e laaɓal mum, ɗum woni e ŋeelitagol mum e wiyde cer, ɗam ñaawirtee tan ko ina laaɓi, heewde ɗam e famɗude ɗam foti , yeru mum ko yeewtere Abii Hurayra (mo mbelemma Alla woni e mum oo wiyi : « hono aarabe gooto, laddiyanke soofiino e nder jamaa yimɓe ngummii mbiyi ina njana e makko. Nelaaɗo Alla (MJKM) wiyi : « ngooppee mo, ndufee e dow coofe hee ndiyam, waɗi noon neliraɗon kon e dow newaare, on neliraaka hiiɗaade ». Naniraa ko Dental so wonaa Muslim.

Hono yeewtere Abii Sayidi Al khudri (YJKM) wiyi “nelaaɗo Alla (MJKM) naamndaama mbele min calliginorto ndiyam woyndu Budaa-at ? O wiyi « ndiyam nduun ɗoon woyndu ina laaɓi hay huunde soɓnataa ɗum. Nduun woyndu noon ko ndu woyndu ɓooyndu jooɗaade ndu huutoraaka”. Naniraa ɗum ko Ahmadu e Saafiya.

Kedde

Kedde noon ko huunde heddotoonde e nokkuyel caggal nde ñaamaa walla yaraa, ɗum noon ko geɗe keewɗe :

Kedde neɗɗo : ɗum ina laaɓi to bannge juulɓe e heeferɓe fof haa heɓi wonduɓe e janaaba e fiiliiɓe ko ina laaɓi tan. Fawaade e konngol Alla toowɗo OO [kala musiriki ko soɓe. Ɗum woni ko to tawba : 28] to bannge annduɓe noon mbiyi “ɗum yahraani to memondirde gooto e ɓeen musiriki en, ɗum yahri ko to bannge ɓe tewaaki soɓe hay gooto. eɓe ñaama soɓeeji keewɗi e ɓe njara ɗum. Ɗum firtaani memde gooto e ɓeen walla ɓalli mum en ko soɓe, waɗi noon so laatinooma kamɓe musirikiina en ɓe, eɓe njillondiratnoo e Muslimiina en ɓee, fawtaade heen yonaaɓe maɓɓe ina ngaratnoo e nelaaɗo (mo jam e kisal woni e mum oo) (ɗum woni delegaasiyoŋaaji) maɓɓe ina naanatnoo e nder jamaa nelaaɗo kono o wiyata ɓe yo ɓe lootoyo nde ɓe puɗɗoo naatde, so ɗum ɓennii eɓe memondira e Muslimiina en ɓe, kono nelaaɗo wiyataa yo juulɓe ɓe ɓuɓtoyo walla yo ɓe cooɗoyo. Soɓaagal maɓɓe ngal fawii ko ɓe tewaaki soɓeeji. So ɗum ɓennii naniraama Aysata (Yo mbelemma Alla won e makko) : “miin miɗo yaratnoo ndiyam tawa ko mi jaltuɗo juulde, mi hedda, mi hokka nelaaɗo yara, tawa kadi o waɗi toni makko ko ɗo tonam ɗii ngonnoo ɗoo.” Naniraa ɗum ko Muslim.

Kedde ko teewu mum ñaametee

Ɗum ina laaɓi, waɗi noon ko geɗe putɗe e nguru teewu laaɓɗo, so a ƴettii ñaawoore mum. Hono Abuu Bakri bun Munjiru wiyi : “denndaangal jom gannde kawrii kedde ko teewu mum ñaametee ina laaɓi, aɗa waawi yarde ɗum so tawii ko ɗum ndiyam, so ñaamde ko noon.”

Kedde mbaam puccu, e mbabba e mbaroodi, ɗum woni rawaandu ladde e denndaangal ndiwri, ɗuum ina laaɓi, fawaade e hadiis Jaabira (YMAM) hono nelaaɗo Alla (MJKM) naamndaama mbele a min mbaawi salliginoraade ko mbabba huutorii ? O wiyi « eey, e ko raawaandu ladde heddi fof » Yaltini ɗum ko ko Safiyyu e daarqhuzni e Bayhaqhiyu

Hono Ibnu Umar (YMAM) « nelaaɗo Alla (MJKM) e nder yoga e ɗanle mum jamma ɓe mbirtii gorko gooto ina jooɗii e sara weendu mum, Umar (YMWM) naamndii joom weendu o wiyi “aan kam kori dawaaɗi ladde calɓaaki e weendu maa nduu ?” Nelaaɗo Alla (MJKM) wiyi “Joom weendu, woto jaabo mo, dawaaɗi ladde mbaɗii e deedi mum en ko mbaɗnoo, heddanii min ko yarde ina laaɓi” Naniraa ɗum ko Darr-qhuzni. Ko noon kadi Umar haɗirnoo Umar bun Aas naamnaade jom weendu so ndiyam mu mina moƴƴi.

Jibriil Muusaa Joop