Jokkere yeewtere Njaay Saydu

0
2617

Lefol Almameeɓe

Miijo yo Fuuta ɓooro e kalfaandi, ndi wondi ndi, feewjaa ko to wiyetee Pir Sañakuru e nder diiwaan Kajoor Senegaal. Ko duɗal jaaɓi-haaɗtirde mawngal wonnoo toon. Fannuuji keewɗi, caggal ŋuraana ina njanngee e maggal. Jannginatnoo ngal, e oon sahaa, ko biyeteeɗo Amar Faal. Ɓiɓɓe Fuutankooɓe heewɓe njanngii e maggal:

– Ceerno Suleymaani Baal

– Saydu Usmaan Muktaar Taal (baaba mum Sayku Umarul Fuutiiyu)

– Abdul Kariimu Jaawanndo to Seeno Paalel

– Elimaan Buubakar Kan to Dimat

– Abdul Ŋaadiri Kan mo Koɓɓillo Jaawɓe

– Abdarahmaani Sal lollirɗo Daramaani-teenanta-janngooɓe to Jannjooli

– Baylaa Pereejo Soh ena jeyaa Haawre

– Alfaa Amar Siidi Yero Buso mo Hoyre Foonde Cile Bummuy Njaay

– Ceerno Haamiidu ena jeyaa Soorinngo

– Ceerno Moolle Lih to Cilon

– Ceerno Raasin ena jeyaa Cilon

– Elimaan Rinnjaw Ac to Rinnjaw Beeli Moodi

Feeñnini miijo yo Fuuta o ɓooro e kalfaandi ndi wondi ndi ko Ceerno Suleymaani Baal. Ndeen miijo ngo ɓenndii, o holliti ngo janngidiiɓe makko fuutankooɓe. Ɓe ngummii toon, ɓe ngarti e Fuuta e hitaande 1768, ɓe ndenndoyi Hoyre Foonde e galle Alfa Amar Siidi Yero Buso. E oon sahaa, gaagaa nii teddeendi lefol Deeniyankooɓe ngol, won e leƴƴi Safalɓe woɗeeɓe ena nanngatnoo Muudo Hormo e dow Fuutankooɓe. Won e maɓɓe kadi ina konatnoo jawɗeele walla ina ndahatnoo sukaaɓe Fuutankooɓe. Tuubakooɓe kadi, tawi mbaɗtiino somaade e dahde ɓaleeɓe ina njeeytoya to duunde Amerik.

Ñalnde heen Batu Hoyre Foonde ngu tonngi ko toɓɓe tati wonande ginol golle mum:

1- haɓde e kalfaandi safalɓe

2- liɓde lefol Deeniyankooɓe

3- dartinde njeeygu ɓiɓɓe fuutankooɓe

Nii woni ɓe ngummii e ɓuuɓri, ɓe ndarii e naange. Gooto udditi duɗal ŋuraana e galle baaba mum. Suleymaani Baal woni gardiiɗo geɗe ɗe, jogii jokkondiral hakkunde terɗe Batu ngu.

Ñalawma gooto, omo yahi jokkondirde e Elimaan Rinnjaw haa o hawri e arnooɓe sermitaade Muudo Hormo ina ngari, ina puɗɗii tampinde yimɓe nokku o. Luural ɓilii hakkunde makko e maɓɓe, o wari mawɗo o, heddiiɓe ɓe ndogi. Safalɓe ɓe ngoppiraani noon kono ɓe mbettaani fuutankooɓe. Wolde Muudo Hormo duumiima fotde duuɓi 7 haa 8. Ko heen o heddii kanko Ceerno Suleymaani Baal e hitaande 1775 to Jiinge Tummbere. Lomtii mo ko Abdul Ŋaadiri Kan mo Koɓɓillo Jaawɓe

  • Darnde e Maayde Abdul Ŋaadiri Kan

Abdul Ŋaadiri Kan jibinaa ko e heedde hitaande 1725 to diiwaan Sin e nokku ɗo wiyetee Pafweerma. Jinnaaɓe makko ndawi ko e nder Boosoya e wuro wiyeteengo Koɓɓillo Jaawɓe. Hade makko yahde to Pir Sañakuru, o janngii e Safalɓe to diiwaan Tararsa e hinnde Wulaad Deymaan en. O ɓurnoo tarbinaade ko e debbo gooto, ganndo daɗɗo, ena wiyee Ƴadijettu mintu Mohammed El Aaŋil.

Nde o ummii Tararsa, o fayi ko Pir Sañakuru. Nde o ɓaari e Pir, o jooɗoyii ko to wiyetee Appe Saakooɓe, funnaange Damga e cakkital Abdul Kariimu Jaawanndo. Ko toon o filaa Almaami Fuuta.

Nde o fiilaa, o toɗɗii, kanko ne, jaagorɗe jeegom ngam wallude mo e hakkilantaagal. Ko ɗeen ngoni jaagorɗe Fuuta toɗɗotooɗe Almaami:

– Aali Dunndu Kan to Daabiya Oodeeji

– Aali Maamuudu Lih to Ciloñ

– Aali Siidi Bah to Mboolo Aali

– Ndoondi Sammba Nayyel Bah to Baalaaje

– Amar Belal Raasin Aan to Pete

– Elimaan Rinnjaw Ac to Rinnjaw

  • Abdul Ŋaadiri Kan laamiima duuɓi 30.

Abdul Ŋaadiri Kan haɓiima njeeygu Ɓaleeɓe teeŋti noon e Ɓaleeɓe juulɓe. O winndii ɓatakeeje ɗiɗi laaɓtuɗi feewde e Goforneer Ndar ina wiyee Blanchot. Heen gooto ko e hitaande 1785. Ɗimmo o ko e hitaande 1789. O lewanii Diine lislaam gila e Waalo Barak haa to diiwaan Kayoor walla Kajoor. Ko ɗuum jibinoyta wolde Bunngoowi e hitaande 1799. O wuuri ko duuɓi 81. O follaa e Almamaagal ko e hitaande 1805. E hitaande 1806 koreeji makko Booseyaaɓe njamfii mo, mbari mo e Guuriiki Sammba Joom e nder Damga. Tuggude e makko haa e Almami cakkitiiɗo ko ɓe 33 toɗɗaaɓe.

Lefol Almameeɓe duumiima tuggude e hitaande 1776 haa e e hitaande 1881, sahaa mo njiimaandi Tuubakooɓe fuɗɗii tabitde e nder reedu Fuuta.

  • Njiimaandi Tuubakooɓe

Gila e laamu Deeniyankooɓe, jotondiral ena woodnoo hakkunde Fuutankooɓe e Tuubakooɓe. Ngaal jotondiral noon tuugninoo ko e maslahaa Tuubakooɓe. Tuggude e ciiltirɗi lefol Almameeɓe, jotondiral ngal wayli mbaydi. Tuubakooɓe pooɗanii goɗɗum, so siynude njiimaandi mumen e dow Fuutankooɓe. Waɗii e yontaaɓe e oon sahaa wonduɓe e maɓɓe kono kadi woodii hoccanɓe ɓe kaɓirɗe, kaɓtiiɓe haa muusi. Ko ɗuum jibinoyta warngo Lam-toor Sidiki Sal e Baydi Kacce Paam e Mammmadu Yero sal, ñalnde 10 lewru siilto 1890. Ko nii ɗum yahrunoo:

Nde Tuubakooɓe wonnooɓe Ndar ndonki siynude miijo mumen e Daande-maayo, neldi ko Abel Sanndee, yo wonoy kumaandaŋ Falnde Podoor. Abel Sanndee ko gannduɗo ɓaleeɓe, kadi ko o ɓooyde e nder leydi Senegaal. O waɗii duuɓi 12 e nder leydi ndi. O joginooma geɗe dawrugol to Ndar. O woniino kadi kumaandaŋ Luga. O jooɗinooma kadi e Tiwaawoon. Ko ɗoon o ummorii ngam faytude Podoor e lewru morso 1890.

Nde o ari, o adorii fof ko etaade feccude diiwaan o e seerndude yimɓe mum. Ndeen o gasnii siynude ngoon miijo, o ummanii ko tafde konu ngam haɓoyde e luutndiiɓe miijo Tuubakooɓe wayɓe no Abdul Bookar Kan to Daabiya Oodeeji. Nii woni e maayirɗe juko tawi o dañii konu ngu heedde 400 sagata. Ena jeyaa e mooɓaaɓe e nguun konu, Lam Toor Sidiki Sal e Baydi Kacce Paam. Ardii konu ko Arɗo Gede ena wiyee Aali Buubu.

Wuro fof ɓe ngari, Tuubaak o wona e waɗde eeraango nde yimɓe koccata kaɓirɗe ngam haɓde e ɓeen sanndolinɓe. Ñalnde 2 lewru siilto( septembre) hitaande 1890 ko e Haayre Laaw e leegal biyeteengal Barooɓe, batu waɗanoo. Tuubaak o kadi waɗi eeraango, hoohooɓe e moƴƴuɓe sahre nootii. O woni e haalde kadi ko o haalatnoo, hawri e ƴiiwoonde fusii batu ngu. Ndeen gooto fof deeƴtii e nokku mum, Baydi Kacce Paam hocci paɗe mum, naati e galleeji ena wiya yo yimɓe calo miijo tuubaak, yo calo haɓde e ngenndiyankooɓe Fuuta. Abdul Bookar e wondiiɓe mum ndaranii ko ndimaagu Fuuta no diidorinoo.

Haalooɓe Pulaar mbiyi: so ɗaɗi ngontii buruuti, joom maayat sellaani. Nii woni, woodi molƴitiiɗo, yahi tawi tuubaak o e nder suudu ɗo wonnoo, wiyi ɗum:

Aan dey fergitere nana darii e dow laawol ma, so tawii a ittaani nde, nde meeɗat liɓde donngal ma !

Abel Sanndee rutti e makko naamndal: Hol ndeen fergitere jogornde liɓde donngal am?

Kuucuucu ngu wiyi mo: ndeen fergitere wiyetee ko Baydi Kacce Paam,ena jeyaa to wiyetee Giyaa e nder falnde Podoor.

Baydi Kacce paam noddoyaa, ari, reftii ɗo rewatnoo ñalnde kala. Tuubaak wiyi maa ittu darajuuji makko fof e nder konu he, nuska mo kaaɗtudi. Baydi Kacce Paam ena wondunoo e fetel, felli tuubaak o, ɗoon e nder suudu ndu. Alaa tawaaɗo warngo ngo so wonaa Elimaan Abuu. Ko oon wonnooo nantinatnooɗo hakkunde maɓɓe. Baydi Kacce Paam yalti, toɓo ena toɓa dartaaki, tiindii wuro Daakaa ngam mooloyaade to Arɗo Daakaa, hono Sammba Baanoo Bah. Caggal ɗum jamfa waɗi hakkunde makko e njaatigi makko e cakkital Arɗo Bantu. Nii woni Baydi Kacce Paam nanngaa, haɓɓaa haa ɓiici, roondaa, faynaa Podoor. Ñalnde o addaa e Podoor, ena hawriti e garal seto ena ummorii Ndiyam Mawɗam maa mbiyen Ndar ngam ƴeewde ko woni sabaabu warngo Abel Sanndee e anndude warɓe mo. Ɗowi seto ngo ko biyeteeɗo Obri LeCompte, meeɗnooɗo wonde kumaandaŋ serkal Podoor e goɗɗo ena wiyee kapiteen Pinoo. Ndeen goomu ngarnoongu ngu jooɗiima ngu hawri wonde Baydi Kacce Paam waawaa kañum tan jogaade pellital warde Tuubaak o. Sikke alaa won ɓe o wondi. Ɓeen wondiiɓe Baydi Kacce Paam, seto ngo waɗi ko e hoohooɓe Tooro, luutndiiɓe tuubakooɓe. Laam-toor Sidiiki Sal e Mammadu Yero Sal e Elimaan Abuu nanngaa cokoyaa Podoor. Ñalnde 10 lewru siilto warngo ñaawaa e dow maɓɓe. Elimaan Abuu noon ɗaccitaa, caggal nde o ñaaganaa. Ñaaganii mo ko banndiiko ena jeyaa Siiyumma ena wiyee Mammadu Raasin Sih.

Ɗo ɓe ngaddaa e dingiral wuro Podoor, eɓe njogori wareede haa ɓataake ari ena ummorii Ndiyam Mawɗam e kalfinaaɗo geɗe dawrugol, ena wiyee Tautin( Toteŋ). Ɓataake o ko ɗum woni ko o jaŋtii: oto mbaɗee ɓe takko. Oto mbaɗee ɓe yarga. Kono taƴee koye maɓɓe, mbaɗon ɗe e leɗɗe, ñiɓon e dingiral hakkunde wuro hakke balɗe haa ɓe ngannda warde Tuubaak moƴƴaani, ɓalli maɓɓe mbeddoɗon e maayo, noodi ñaama ɓe, ɓe kaayta naatde aljanna.

Adii hirseede ko Baydi Kacce Paam, fettii haa ɓuuɓi, hoyre mum taƴaa, liggaa e tugawal, Fuutankooɓe ena kucciti heen, alaa cuusɗo ñirɓinaade. Lam toor Sal rewnaa heen, hay mbuubu wommbaani. Mammadu yero Sal rewnaa heen, jam arti roni.

Caggal warngo maɓɓe, Obri Lecompte winndi ɓataake feewde e gardiiɗo geɗe dawrugol to Ndar, hono Tautin ngam habrude mo no geɗe ɗe njahrunoo: Jamirooje ma fof ciynaama. Laawol goonga rewnaama e dow Baydi Kacce Paam e dow Lam-toor Sidiki Sal e dow Mammadu Yero. Faam kadi rewam mettuɗam jogoraani waɗde sabu hay hoɗɓe e nder wuro Podoor maa e saraaji mum kul hay yaltude ngam arde tawtoreede, keddii ko ena ciñña no mboyyon, Alla e kulol.

Ñalnde 13 siilto, Tautin neldi Obri kadi ooɗoo telegaraam: Gure ɗo ɓe njeyaa ɗo walla catiiɗe ɗe mbeltaaki e warngo maɓɓe, yo pawe iddiya haa ñeeba daaɗe.

Nii woni Gede, Njum e Giyaa pawaa 400 kokka-yoora-hoyre e 1000 fetel e pucci dimi 20. E nder heen, hay ndimaangu Lam-Toor Sidiiki Sal rokkaa ko Arɗo Mbantu ngam weltinde ɗum sabu darnde mawnde nde o darii e sara tuubakooɓe.

Banndiraaɓe, fayndaare men e ndeeɗoo yeewtere ko fiɗɗitde ɓernde nde wuɗaani, buuñaani ngam anndude hoyre mum e yiɗde hoyre mum. Nde tawnoo, mbiy-ɗen:

Yiɗde hoyre mum haa tabita ko e timmal

Fasnaade ngenndi mum haa sella ko e neɗɗaagal

Reende ganni mum haa hisna ko e cagataagal.

Neɗɗo waawataa yiɗde hoyre mum haa tabita, fasnoo ngenndi mum haa sella, reena kadi ganni mum haa hisna so anndaa hoyre mum.

Neɗɗo mo anndaa hoyre mum

Neɗɗo mo anndaa iwdi mum

Neɗɗo mo reenaa Pinal mum

Ko lekki ki wuuraani ɗaɗi mum.

Neɗɗo waawataa wonde maa dañde teddungal, horsinee, hormee, toownee e nder wondiiɓe mum maa e nder satiiɓe ɗum, so wonaa nde ƴelliti neɗɗaagal mum haa tabiti, ruttitii e ko jeynoo, teddini, reeni haa hisni. Ɗuum ne kadi aaɓnotaako, ɗoon ɗo neɗɗo o ruttitaaki e nehaande mum yummaare, teddini ngenndi mum, reeni finaa-tawaa mum, fasnii ko wonnoo e dow mbaydi ɓamtoori:

Jannginde ɓiɓɓe mum ɗemngal mum

Haalande ɓesngu mum hanki mum

Hollude mbootu mum aadaaji mum.

Fayndaare men ko eewnaade sagataaɓe yarlitiiɓe, alɗuɓe wakkiliiɓe e annduɓe sirŋiniiɓe mbele ena njeeƴtitoo e jeyi mumen sabu hoɗantenooɓe hanki koɗli ɓe fof ko moƴƴinnooɓe sahaaji mumen.

* Ibraahiima Saar wiyi: Aduna ko jamanuuji e sahaaji. Jamaanu ko maa feewnee kono sahaa ko maa reenee. Ko waɗi hanki haaltetee hannde. Ko waɗi hannde daartoytee janngo.

* Kodda Elimaan Sammbooru Barka wiyi: Yonta fof garɗo e yontaaɓe mum. Yonta fof garɗo Leñol e payndaale mum. Njettinta Leñol payndaale ɗe toɓɓunoo ko yontaaɓe hawruɓe e oon yonta.

* Abuu Aamadu Joop mo Lugge Saybooɓe wiyi: Mo waawi fof yo waɗ jam, daartol alaa ko woppi.

No kikiɗeeji ɗi ngoniri donngal Njaay Saydu Aamadu nii, jammaaji ɗiɗi ɗii ne fof jirwini ɗi ko Sala Faal. Sala Faal jeyaa ko ɗo wiyetee Madiina Njaacɓe kono asli makko dawi ko Aram Sahre, wuro Gellaay Aali Faal. Sala ko naalanke keewɗo nehdi, newiiɗo haa ɗeɓi diwtude aada, belɗo daande kaaɗtudi. Ko o debbo ñaantortooɗo gaaɓdi, laaɓɗo, timmuɗo sormatuuji. No o wayi heewde nehdi nii fof e nder dingiral ko o neɗɗo jañɗuɗo saɗne. So o naatii dingiral maa wonii a juurii mo, a foɓɓanii mo walla a jolii ngam jummbude mo. Sala ko naalanke Fuutankooɓe hanki mo waylaani mbaydi, ngaddiin e loowdi, ƴoogoowo e nehaande ganni nde salɓitaaki. No o wayi ñaantaade e yooɗde e nder dingiral nii, ko noon kadi amooɓe ɓe mbayi regaade. Eɓe koyi e leydi, eɓe paamondiri e dillanɗe nawdaaɗe kadi sormatuuji ɗi ena kawrani hellifaaɓe. Sala, tufnde fof nde nanngi ena joganii ɗum sormaat keeriiɗo. Amooɓe ɓee ne, baar fof garɗo, ena njoganii ɗum koltu e kaɓirɗe jahdooje heen. Ko ɗum waɗi kala tufnde jolaande ayaawo mum e ñamri mum peeñat heen haa laaɓta cer.

E ɗiiɗoo jammaaji ɗiɗi Sala yimii heen baaruuji keewɗi, paayondinɗi, ɗi en mbaawaa limtidde ɗo, kono tan ɗiiɗoo njeyaa ko e ɗi teski-ɗen:

– Sukki Hammee nana yooloo

– Jenngude hiraande haɗataa hirtaade

– Njullee, njaree

– Fulɓe ngaree haa ndenten

No Sala Faal wayi welde daande e moƴƴude njimri e soobaade e finaa-tawaa fulɓe, no amooɓe ɓe mbayi yooɗde golle e himmirande weltinde jamaanu ngarngu ngu maa mbiyaa ko Abuu Demmba Gay woni timmoode maɓɓe, timmitini geɗe ɗe fof. Abuu Demmba Gay ko mikoroo santaraal Sala Faal. Omo waawi haalde, omo weli haala kadi omo nehii. Omo anndi naalankaagal nde tawnoo o ɓooyii e naalankaagal. Omo anndi e jaati darnde naalanke e nder renndo.

Heewii ɗo naalanke wullaa e welde daande tawa anndaa ko yimata. Heewii ɗo ngabbiɗaa e dille naalanke, ngaraa tawaa alaa fof ko o joganii renndo hay batte. E Sala Faal noon, so Alla juutnii nguurndam makko, fulɓe ndañii ɗo naŋtii.

Ñalnde 25 nde, hoɗɓe arnooɓe ɓe ndañaani dawtude hakke tampere e ŋoŋɗi. Mo njiyɗaa fof, gite ena ngojji ellee rawaandu yarnaandu lekki. Ndawti tan ko Sala Faal e diɗɗal mum. Heddiiɓe ɓe ñalloyi les manngooje, daande maayo. Waɗii kadi taƴtuɓe maayo, njahi Paate Galo, juuroyaade Ceerno Saydu Nuuru Bah. Ñalnde heen noon faayre waɗii sabu sooyre mawnde waɗii. Kono Aadama Demmba Sih wonaa pekaan tan waawi…

Nde yahi haa hiiri, kanko Aadma Demmba, o bismii denndaangal hoɗɓe heddinooɓe ɗoon ɓe, teeŋti e ummorinooɓe Nuwaasot ɓe. E oon jamma, ndenndi ɗoon ko capanɗe njeegomo pawɗo hakkunde koɗo e jibinannde wuro ngo. Defooɓe seniiɓe ndotti hiraande heewnde faayiida, ɓadtini. Ataaye rewi heen, jeewte peŋi. No hiraande nde fof wayi heewde faayiida nii, maa mbiyaa ko jeewte jeewtaaɗe heen ɗe ɓuri faayodinde. En keɓii yeewtidde e ardorde sukaaɓe ɓe e almuɓɓe janngatnooɓe to Nuwaasot. En njooɗodiima kadi haa yimɓe teskinɓe teelɗuɓe. Jamma o alɗinii ñalɗi no feewi. Ñalnde 26 mbayni-ɗen Silɓe, paytu-ɗen Nuwaasot.

Ñalɗi Pinal Silɓe keewii nafoore saɗne. Ɗi nguurtinii enɗam sabu heewɓe heen ngaddondiraano walla njahondirtaano, hannde kumpa iwii hakkunde mumen, geɗe keewɗe laaɓtii. Ñalɗi ɗi ndaɗndii ko ɗeɓnoo yoolaade e ladde sabu won yahɓe haa ndesi walla ndesaa, njibini tawi meeɗaani artude e cuuɗi mumen hay laawol gootol. Hannde artiri ɗumen tan ko sabu ñalɗi ɗi. Ɗi tiiɗtinii giɗgol sabu won yiyondirɓe heen, nganndiri heen tawi adan meeɗaano yiydude. Ñalɗi ɗi ngoni ɓamtaare kadi ganndal naftowal dañaama heen.

 

  Gelongal Fuuta lollirɗo

  Njaay Saydu Aamadu