Miijo maɓɓe he Fooyre Ɓamtaare

2
2159
seedtiiɓe fooyre ɓamtaare
seedtiiɓe fooyre ɓamtaare

Seedantaagal Usmaan yook (John Holmes)

“ Mboɗo heewi wiyde Fulɓe ɓe njokkondira-mi ɓee wonde Fooyre Ɓamtaare ɓuri heewde (e faayodinde) loowdi hay jaayɗe keewɗe tubaankooje. Kala nde naata-mi jeere Kayhayɗi, mi naamnoto Aadama Ba (cippoowo oo) hesere ndee. [Tesko : Mammadu Aadama Bah]

Muusi-mi tan ko jaaynde ndee saraaki no foti saroraade nih. Mboɗo yananaa hay bandiraaɓe men heewɓe wonɓe e bannge worgo ko woƴaabe hono mayre. Mboɗo andi ko on miijiiɓe ɗum laaɓi keewɗi kadi paam-mi wonde on mbaɗii fotde mooɗon. Jawɗeele e ngaluuji ngalaa.

Daartol fedde mon ko teeŋtinoowol ko taɓɓitde so tawii hatanteeɓe ndariima. Kersu-mi tan ko ŋakku-mi ko jogaade doole wallude fedde ndee mbele caragol jaaynde ndee ina ɓeyɗoo. Yo tonngoode mon temedde ɗiɗi taw jaayndeyaŋkooɓe tele Moritani ina tuugnoo e binndanɗe moɗon !”

Ñalnde 10 juillet 2012 at 18 h 18 min (pulaar.org)

Aamadu Muusaa Ngayde

Jaaynde men Fooyre Ɓamtaare nootiima tigi-rigi e innde mum. Nafii no feewi, haɗii Pulaar majjude walla saayde no duɗal ɗemɗe ngenndiije saayiri nii.

Fooyre Ɓamtaare daɗndii binndol Pulaar e jaaynirgol haa heɓnii ɗum hannde e tolno ɓurngo toowde ɗo jaayle mawɗe binndeteeɗe dowliyankooje njettii. Ɗoon ɗo ɗemngal ina jokki winndeede, ngaal ɗemngal majjataa, yoolotaako, leñol mum e pine mum mumtotaako. Fooyre Ɓamtaare ina darii ndeen darnde, nde sagataaɓe, soofaaji Pulaagu ceeraani e wammbude ɗum haa nde ɓeydoo doolnude no jaayɗe mawɗe adunayankooje keɓi ɗoo.

Yo Alla jogo, joganoo daraniiɓe ina ɗowa golle Fooyre Ɓamtaare e kala sahaa. Yo mo woni kala, mo ƴiiƴam kiram e giɗli hoore mum ndogata e mum, darodo e docotal mum, duñca fooyre ndee, nde lewlewta haa abada.

Umar Abdulaay Soh

Ko adii  fof ko manoore am fewde e  kala dariiɓe e daraniiɓe ɓamtude ɗemɗe ngenndiije. E teskuya am, jaayde ndee ene wuuri ngurndam nduumiɗam. E kala sahaa mboɗo heɓa tonngoode nde loowdi maantinndi, kabaruuji  jolɗi, pinal,  coñce kam e dawrugol ndadaani on. Mboɗo yetta ndee darnde maantinnde nde njogi-ɗon. Ko foti no ooɗo  dumunna e juutde, heewɓe ndoostiima (gila e am haa e woɗɓe) kono onon oɗon ndaranii leñol ngol on kaaɓataa. Yo Alla yoɓ. Sikke alaa ko ɓamtaare ɗemɗe ɗee e pine leƴƴi ɗii kala semmbita ngootaagu Muritani. Kala neɗɗo ene foti addude ballal mum e ndee darnde ngenndiyankoore, fawaade ɗo heedti e ɗo tolnii. Juuɗe maa cooɗondira nde laaɓa.

KAJJATA MAALIK JALLO

Tonngoode 200 FOOYRE ƁAMTAARE: Daawal taccaama, yo golle njokku !

Kala tawtoranooɓe jaltugol tonngooɗe gadane jaynde men FOOYRE ƁAMTAARE ina ciftora ɗiin ɗereeji bellelli puɗɗoriiɗi natal ŋaro, leɗɗe cukkondiraaɗe haa nanndi e duɗal jayngol. Won feññinooɓe heen nih ñiŋoore wonde ɗum wonaa fooyre kono ko duɗal, heddii noon ko so ƴeewaama tawde jaŋde aadanteere Ɓuraana, ko fooyre duɗal yomnortenoo alluuje haa almuɓɓe mbaawa dursitaade jamma, so duɗal wonaa fooyre ma a taw ko yumma mum.

Tonngooɗe gadane tappetenoo ko e masiŋ ina wiyee « Olivetti » he dow patereeji ina mbiyee stencils haa waawa hebbitineede. So ɗereeji ɗii kebbitinaama, won heen ina ngara binndi mumen ina junnitii, won heen ngara tawa binndol mumen laaɓaani. Ko goomu jooɗotoo renndina, suɓtoo haa yaltina heen tummbitte.

Fuɗɗinooɓe ɗeen golle hay gooto he mum en wonaano jaayndiyanke, alaa ko ɓe nganndi e karallaagal jaaynde, kono jogaade yiɗde e pellital ndeke ina yona e won sahaa e won yonta. Coggu jaaynde ndee he oon tuuma ko buuɗi noogaas. Jaaynde saree e jookli leydi kala. Ɗum hawri ko he darnde tiiɗnde sagataaɓe leñol ngol, tawi won heen ko jannguɓe ɗemɗe goɗɗe, won heen njanngi tan ko Pulaar.

Ko ndeen darnde jokki haa he sahaa hannde mo njaltinten tonngoode 200. Eɗen njetta Allah, sahaaji mbayliima, karalle kese ndañaama, humpitooji ndañaama. FOOYRE ƁAMTAARE wontii jaaynde yahdunde he yonta mum, gila e mbaadi haa e loowdi. Etee he ko kumpiti-ɗen alaa ko jaayndeeji ɗemɗe keddiiɗe ɗee ɓuri nde, mi anndaa nih hay to bannge njeeygu so tawii jayndeeji goɗɗi ɗii ina ɓuri FOOYRE men jarde.

To loowdi FOOYRE ƁAMTAARE, moni kala e tolno mum ina jogii heen geɗal. So a ganndo mawɗo, maa taw heen binndanɗe kaaɗtudi gannde winndere ndee, so a puɗɗotooɗo hijjo e limto, alkule nani ɗoon. Heddii ko jaaynde ndee ina sokli wallitooɓe, gila he jom ngaluuji haa he janngooɓe haa e yeeynooɓe. Njettoor keeriiɗo ina haani huccitineede he wiɗtooɓe he winndooɓe jaaynde ndee, haa teeŋti noon e ɓurɗo roonndaade golle ɗee, hono hooreejo jaaynde ndee, hooreejo FEDDE ƁAMTAARE PULAAR MURITANI, ceerno Bookara Aamadu Bah. So yimɓe ngolli ko tiiɗi yo kaalane gila ina nguuri. Yo Allah wallu winndooɓe, yeeyooɓe he soodooɓe FOOYRE ƁAMTAARE kala.

Usmaan Ñaan

Caggal Yettude Alla, ko weltaare mawnde ngam  waɗde mi seedantaagal e ndeeɗoo tonngoode 200. Mi yettii gardiiɗo jaaynde ndee e denndaangal goomu winndooɓe ɓee, njettoor teeŋtuɗo feewde e janngooɓe maa soodooɓe jaaynde ndee: Ko ɓeeɗoo fof nguurni jaaynde men fooyre. Fooyre Ɓamtaare ko jaaynde timmunde yuɓɓunde, heewnde ñamri, nde ina tawa e mum fannuuji ɗii kala, ina tawee e mayre kabaruuji keewɗi paayodinɗi. Eɗen mbiya yo Alla sellin doole, yo Alla ɓooynu jaaynde ndee. Ndaro-ɗen enen fof ngam ɓeydude sarde ndeeɗoo jaaynde winndeteende e ɗemngal men pulaar, kirjinen jaŋde pulaar, ko ɗum ɓeydata tigi-rigi janngooɓe jaaynde ndee, kono hoto njejjiten Fedde Ɓamtaare Pulaar  e Muritani, ko ndee fedde tammbii Jaaynde Fooyre Ɓamtaare, naaten e ndee fedde, taƴen karte mayre, ko ɗum woni jinngande ɗemngal mum, ɗum firti addude ballal mum. Yo wuur Fedde Ɓamtaare Pulaar  e Muritani

Usmaan Ñaan, hooreejo Catal Kayhayɗi

Khalilou Diagana,

Rédacteur en Chef du Quotidien National Horizons 

Le 200e numéro de Fooyre Ɓamtaare, c’est le fruit d’un immense effort.

Les journalistes de cet organe de presse, pour la promotion de nos langues nationales, sont allés au-delà du discours. Dans un environnement difficile, avec des moyens modestes, ils sont arrivés à donner un contenu, une réalité au droit a l’information.

Le préambule de la constitution mauritanienne du 20 juillet 1991, déclare que les langues nationales « constituent, chacune en elle-même, un patrimoine national commun à tous les mauritaniens que l’Etat se doit, au nom de tous, de préserver et promouvoir. »

La pratique quotidienne de la presse mauritanienne, aussi bien publique que privée, ne recoupe guère la volonté de promotion des langues nationales proclamée par le législateur.

Pour plus de diversité, plus d’accès du public à l’information, Fooyre Ɓamtaare et toutes les initiatives portant développement des langues nationales dans la presse doivent être soutenues.

———–

Fulo konngol Kaliilu Jagana

Ko cagataagal mawngal aaɓni jaltingol ndee tonngode 200 Fooyre Ɓamtaare. 

Jaaynooɓe ndeeɗoo jaaynde daraniinde ɓamtaare ɗemɗe ngenndiije, mbaɗii ko ɓuri haala ɓola. E nder sato saɗtungo, e jogogal kakindiingal, ɓe mbaawii waɗtude  “ hakke kabrugol ” goonga laatiiɗo. 

Naatirde Doosgal leydi Muritani 20 sulyee 1991 wiyi wonde ɗemɗe ngenndiije   ɗee : “ gootal heen kala ko ngalu ngenndi ngu muritaninaaɓe kala ndenndi, e nder ɗuum, ina waɗɗii Dowla oo hisnude ɗe e ɓamtude ɗe, e innde yimɓe fof.”

Ko humpito ñalnde kala jaaynirɗe leydi Muritani, keeriiɗe ɗee kam eɗe laamu ɗee kala, hollitaani ko haalaa e doosgal dow ngal. Ngam ɓeydude keewal eddaaji jaayɗe e ɓeydaade humpitde yimɓe ɓee, Fooyre Ɓamtaare kam e kala golle jahooje e ɓamtude ɗemɗe ngenndiije he nder jaayɗe ine poti walleede. 

Daawuuda Sammba Ndonngo

Teskuyaa e wasiyaaji paatuɗi e jaaynde Fooyre Ɓamtaare

Teskuyaaji : Jaaynde ndee ina rokki yimɓe heewɓe fartaŋŋe heɓde kabaruuji kimmuɗi ɓurɗi ɓadaade ngonkaaji maɓɓe. Ɓe ndañora heen kadi fartaŋŋe saggitaade to binndol e jaŋde.

Kono haaɗaani ɗoon tan. Heewɓe ina nganndi jaaynde ndee ina alɗi to kabaruuji ɗii. Ko noon ne binndanɗe diine, pinal, dawrugol e renndo  ngalɗiniri golle ɗee. Maa mbiyaa jaaynde ndee, mo woni kala ina foti loggaade e mayre sabu ko nde deftordu wonande janngooɓe e wiɗtooɓe.

Wasiyaaji : So tawii faamaamuya am oo ko goonga, Fedde ndee, renndo ngoo haa e janngooɓe ɓee ina poti sowde semmbeeji mumen, mbele nde waɗta yaltude kala yontere. Nafooje keewɗe keɓetenooɗe heen ɗe cowoo. Maa ɗuum wontu nguurndam winndooɓe heen ɓee, ɗum rokka jaaynde ndee semmbe keso, mawɗo haa nde ɓura ɓadaade yimɓe ɓee. Tawa yontere kala ina tijjoo nde. Nde rokkora fartaŋŋe ɓee jom fannuuji gannde en, ndaña ɗo ndewni konnguɗi mum en haa njettoo renndo ngoo. Wasiya battindiiɗo ko kala nde tonngoode fayi e yaltude, ƴeewen konkuraaji e poroseeji dookɗi kabren ɗum renndo ngoo. Sabu ina teskaa haa jooni oon bannge eɗen mankiraa ɗum. Ko heewi nde tinatee tawata ko gasii walla seɓɓitiima. Ɗuum noon eɗen padi e jaaynde ndee nde sukkata ndeen yolnde.

Mammadu Basum

Ko adii foof mboɗo jaarna on, kadi mboɗo weltanii on e golle pattamlamiije ɗe ngollaton.

Mboɗo seedtoo wonde  jaaynde Fooyre ko ñemtinirgal potngal waɗteede hakkille no feewi to batte finndinde e to batte sarde taro ɗemngal Pulaar.

So ɗum ɓennii, mboɗo wasiyoo ardiiɓe FOOYRE nde mbaɗata eɓɓooji tiiɗɗi ko faati e sarde janngingol Pulaar sukaaɓe tokosɓe, tawa ene kuutoro ko wayi no yuɓɓinde Kawgel ko faati e ɗemngal Pulaar, tawa ena yahda e njeenaari paayodinndi ngam yiɗnude sukaaɓe ɓee ɗemngal PULAAR !

Ɗuum ɗoon tawa ko e nder ngenndi Moritani e Senegaal fof. Sabu, so waawɓe tarde pulaar keewii waawooɓe tarde Fooyre keewoyat.

On njaaraama.

Sileymaani kan

Weltaare e teddungal e duwaawu feewde e ardiiɓe jaaynde ndee kam e Fedde ndee, sibu « Fooyre wonii duɗal, humpitii, findinii ». Nguurndam Fooyre Ɓamtaare ko huunde mawnde heewnde nafoore e leñol ngol e ɗemngal ngal. Ɗam battinii no feewi e jannguɓe ɓe ngoonɗinaano ɗemɗe ɗee, e nder leƴƴi hee fof.

Ceerno Moktaar Lam

Seedantaagal e jaaynde Fooyre Ɓamtaare

E fartaŋŋe jaltugol tonngoode 200 jaaynde men “Fooyre Ɓamtaare”, miɗo yiɗi addude seedantaagal-am he ndee jaaynde nde nganndu-ɗaa faayidaaji muuɗum e renndo men ngasataa.

1. Hol nafoore njiimi heen ?

– Habrude ɓesnguuji men kala joljole kewooje, paatuɗe e fannuuji nguurndam men (dawrugol, renndo, fagguru, ekn.) ; ɗuum noon wona ko he nder leydi men Muritani, walla he leyɗeele taariiɗe ɗum, walla he duunde Afrik, maa mbiyaa he aduna oo fof;

– Findinde ɓesngu men e kala fannuuji walla kesam-hesaagu gabboriiɗi e bannge ɓamtaare, yeru geɗe karallaagal, pinal, jaŋde, cellal, daartol; tawa ko binndanɗe ɗe nganndu-ɗaa wallifii ɗum en ko haralleeɓe yaaruɓe e ɗiin ɗoon fannuuji;

– Hollirde laamu nguu, renndo ngoo e kala neɗɗo mo faamaano walla mo goongɗinaano wonde ɗemɗe ngenndiije ɗee ene mbaawi jibinde e tammbaade ganndal, ko ngal waawi wonde fof;

– Famminde janngooɓe ɓee, mawɓe e tokosɓe, rewɓe e worɓe wonde eɓe njogii duttorgal timmungal baawngal wallude ɓe e ƴoogde kala ko ɓe cokli e ganndal;

– E sifaa keeriiɗo, mbeɗe jogoo dakamme mawɗo so mi janngii kelle paatuɗi e daartol, walla ganndal weeyo, ganndal taariindi, walla kadi celluka pulaar, ekn. Ɗeeɗoo binndanɗe ene ɓeydana-mi ganndal e humpito geɗe ɗe mi annadaano.

2. Hol wasiyaaji njogii-mi ?

Fahde e renndo ngoo :

– Eɗen poti hirjinde koye men, ngam ko taari en kala (muynuɓe e ɓe muynaani ɗemngal ngal kala) ene kuccitana janngude ɗemnagl ngal;

– Eɗen poti hirjinde koye men ngam moni kala ene sooda jaaynde ndee, mbele kala tonngoode yaltunde ene waɗee jiiro. Ɗuum addanta toppitiiɓe jaaynde ndee waawde muulde heen ko heewi, mbele so booñ oo yencinii, omo waawa naftoreede e eɓɓaale keewɗe jogaaɗe, ko wayi no mahgol Galle Pulaar e ko nanndi e ɗuum ;

– Eɗen poti wallitde Fedde Ɓamtaare Pulaar e goomu mum toppitiingu pinal ngam waawde yuɓɓinde golle halfinaa ɗee teeŋti noon e ko faati e juɓɓingol kiirɗeeli pinal, ekn.

Fahde e toppitiiɓe jaaynde Fooyre Ɓamtaare

– Yaajtinde doggol yarlitiiɓe soodde walla lulaade jaaynde dee e sifaa duumiiɗo). Miɗo hebii e wallondireede e ɗuum so Allah jaɓii ;

– Sosde (i) lobugel haaliyankooɓe walla winndiyankooɓe tawa jime mumen ene njaltinee heen; e (ii) lobugel naalankooɓe mbele janngiyankooɓe men ene ƴellitoo e kala njimri kesiri njaltundi (he ɗemngal pulaar/fulfulde); tawa tonngoode fof ene adda winndannde jimol walla tayre njimri kesiri ;

– Yuɓɓinde jeewte e rajooji e teleeji paatuɗe e jaaynde ndee ngam hirjinde renndo ngoo haa waɗta hakkillaaji mum e mayre.

Yoo Allah ɓeydu balɗe e baawɗe, O sudda, O huura, O walla en yettin’de paandaaje men.

Ceerno Moktaar Lam, Nuwaasoot, Muritani.

Ceerno Jalaalu Diin Bah :

Jokkondiral hakkunde Goomu Caafal e gardagol ceerno Jaalaalu Diin Bah, e Yiilirde ngenndiire Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani to joɗnde fedde ndee Ɓamtaare ñalnde 3 feebariyee 2018 e ñalnde 8 feebariyee 2018.

« a min kaawaa no mbaawir-ɗon wuurnirde jaaynde duumiinde ». « Fooyre Ɓamtaaare so dañatno wonatnoo ko jaaynde diiwaan oo fof, leyɗe saraaji ɗee fof tawa ande heɓoo heen…»

Muhammadu Faalil Sih

Fooyre fooynii, ganndal layii, pinal laaytii…

E nder won e nokkuuji, jaaynde ko ɗerewol kabrowol, jaaynowol, jeewtowol, sahaa nde wona finndinoore. E nder renndo men, jaaynde ina roondii ɗee nafooje fof, kono kadi ina roondii potle goɗɗe (fotdeeji goɗɗi): hono tammbaade ɗemngal e pinal ɗoon ɗo baawe laamu nduŋtii ɗumen, ɗaccidi ɗumen e koye mumen. Fooyre ɓamtaare dariima ndeen darnde saɗtunde, darorii no ɓuri feewirde.

Teemedde ɗiɗi tonngoode, ko ina tolnoo e duuɓi sappo e jeegom e lebbi jeetati, jaaynde lewruwere ! Ɗum hollii tiiɗnaare e pellital Fedde Ɓamtaare Pulaar e terɗe mum kalfinaaɗe ndee jaaynde. Kono mo wiyi Fooyre Ɓamtaare, wiyii kadi Pulaar.org, funeere mum limiweere, yaajtinnde binndi Pulaar e enternet, deeli ɗii e laylayti renndo kesi. Kono ko ɓuri fof mawninde ndee darnde e gite am, ko geɗal mawngal ndee jaaynde totti gannde, teeŋti noon e gannde kese. Binndanɗe kisɗe gannde kese keɓii heen yaltude ngam wallitde gaawgol majje e renndo men. Jaaynde lelnaande e mbaadi ŋarɗundi ndi waɗtaani hay yitere wootere e jaayle goɗɗe ɓurɗe heewde ngaluuji, Fooyre Ɓamtaare ina golliraa karallaagal timmungal e teeynere mawnde.

Huunde woɗnde teeŋtinoore darnde Fooyre Ɓamtaare ko wonde nde wootere ñiiɓnde e jaayle Pulaar nder winndere hee. Eɗen nganndi wadde no ñiiɓde e ɗee golle wayi saɗtude, gila e ŋakkere koppereeje haa tarooɓe.

Eɗen eewnoo kala sukaaɓe e sagataaɓe rewɓe e worɓe nde mballata no mbaawiri fof ngal jaalal ɓamtaare ɗemngal men. Mi gasnataa ngoo seedtaango tawa mi huccinaani jaaroore am heeriinde e ceerno Bookar Aamadu Bah. Ngati ɗee-ɗoo golle kaalaaɗe ko kanko woni jaalal tammbingal ɗumen e fannuuji keewɗi. Karallaagal makko, tiiɗnaare makko e pellital makko keɓii ŋarɗinde jaaynde ndee e lowre enternet ndee ; ɗum ko golle ɗe nanndo mumen weeɓaani e Pulaar.  Ƴellitaare Pulaar tigi-rigi ndee ina jaalnoroo golle makko e ɗii senngooji ɗi nganndu-ɗaa ko toon hare ndee heedi. Yankinaare makko e deƴƴere makko ndokkaani woɗɗuɓe anndude mo. Kono sukaaɓe leñol, teeŋti noon yiɗɓe daranaade ɗemɗe men darnde ittunde, ngasnataa ndeen darnde tawa pottaani e golle ɗe o golli. Nuunɗal yamiri ko yo o jaare, o teddinee, o fawee e joɗnde woodannde mo; hono dow daŋki ɓeen ɓurɓe ligganaade leñol e ɗemngal Pulaar ko nafata ɗum.

Muhammadu Faalil Sih

Barahim Haadiya Bah

Ko weltaare mawde finde subaaka hawra e Fooyre Ɓamtaare he telefoŋ mum ngam janngude winndande Pulaar e finaa-tawaa pulaagu. Seedantaagal am ko wiyde ko on tiiɗniiɓe, e daraniiɓe leñol ngol. Yo Alla sellin doole. Ɓiy pullo fof e jiɗɗo pulaagu ina foti wallude. Yo Alla yottin anniya.

Barahim Haadiya Ban jeyaaɗo to Kaliñooro Guidimaka, jooɗiiɗo ɗo he Nuwaasoot.

2 JOWE

  1. On njaaraama banndiraaɓe fulɓe ko kaalɗon koo, alaa ko ina ɓeydee heen, so wonaa du’aawu nde Alla tabintinta ɓeen daraniiɓe ɗemngal pulaar.
    En njaltataa noon wonaa njaarnen mawɗo Bookara Aamadu Bah e darnde makko nde alaa cŋmo sikkitoo!

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.