Gorle ngartii e Shingiti

0
710
Golle ngartii e Shingiti
Golle ngartii e Shingiti

Gorle koolol Gure Ganni ngarti hikka ko e wuro  wiyeteengo Shingiti walla Shengete, tuggude e ñalnde 10 haa 16 lewru nowammbar (kawle) 2019. Faayiida kewu nguu teskinii saɗne e tawtoregol mawɗo leydi Muritani Mohammed wul Sheex Mohammed Ahmed El Xazwaani, gudditɗo golle ɗee e tawtoreede jaagorɓe yonɓe e jooɗaniiɓe leydeele mum en e Muritani. Setooji keewɗi, keewɗi faayiida, teskinɗi naatii nokku oo. Jaɓɓii ɗi  ko Goforneer diiwaan Adraar Mohammed Waagi Jagana e mawɗo falnde Shingiti hono Abdul Aamadu Bah.

Hikka noon, teddungal koolol ngol waɗaa ko e inɗe leyɗeele Maruk e Alaseri. Ɗuum jiidaa e garal naalaŋkooɓe e yimiyaŋkooɓe mawɓe dillanɓe kewu nguu. Fitiram-golleeɓe, fulɓe, safalɓe, sooniŋkooɓe e jolfuɓe, gila e jibinannde leydi ndii haa e hoɗɓe ummoriiɓe caggal mayri keedtaani caggal, kollirii geɗe mumen e les tillisaaji peŋaaɗi, potndaaɗi, juɓɓinaaɗi. Yontere haa dawdi e naange, ñalnde fof mo Geno addi, yitere ena yiya, nofru kadi ena nana ko yooɗi, ko weli walla ko yurminii.

 E ngol koolol Shingiti, alaa ko holliraaka heen. Gaagaa wejo duumiingo e kiirɗeeli koɗli, njimri e ngamri e jime, kawgel jaŋde quraana. Hay daɗndu yimɓe, bamɗi e gelooɗi mbaɗaama ko jiidaa e takko petelaaji e cokki.

To bannge wejo defte e geɗe ganni, ko Kan Mammadu Hadiya gardiiɗo Yiilirde Ngenndiire Jaatirɗi ɓuri teskinde walla teskeede heen. E haralleeɓe jaagorde pinal ndee, ko kaŋko dañi nanngitde mawɗo leydi ndii fotde 35 hojom ena heɗtii mo. Ɗuum ŋakkaani waɗande mo batte teskinɗe ummoraade e El Gaswaani haa jarani ɗum bismaade mo to galle laamorɗo too, kaŋko Mammadu Hadiya(maa en ngartu e konngol makko).

Ɗum fof e wayde noon, won ɓe nganndu-ɗaa, njillu mumen e Shingiti  seɓondiri e mehre tan ko coc, teeŋti e wiyeteeɓe ko yimiyaŋkooɓe ɓee. Hay gooto e maɓɓe heɓaani « badse mum, ɗerewol bismaango walla waɗeede e doggol mbele ena anndee ko woni sabaabu garal mum e nder ndee ɗoo sahre. Subaka kurmbitgol koolol ngol e heewde faayiida,  hiirde jamma ndee e jirwude njahri ko noon. Alaa yimiyaŋke dañɗo tawtoreede nde so wonaa ɓaggiiɗo e junngo juutngo. Hay welɓe ɗemɗe, heedtikintonooɓe hakkunde yimiyaŋkooɓe e mawɓe ardiiɓe, jogiiɓe jamirooje ɓee, holliratnooɓe koye mumen wonde ena nganndi, ena mbaawi walla alaa baawɗo woorde ɗumen, momti e jiyɗe haa laaɓi, majjiti e nder jamaanu. Nii woni yimiyaŋkooɓe ɓee ɗaldaa e koye mumen, teeli, mbeeli, majjiti e nder jeereende maa mbiyaa no ndeen e sahaa Njeeygu Ɓaleeɓe, nde jiyaaɗo tellintee e laana ena tonngaa tawa hay so woppidaama e hoore mum ne, waawaa seerndude cookli saka yantude e bolol, ruttoo to ummorinoo.

Ena laaɓii  wonde e Muritani, miijo ngootaagu ngenndi haaɗi ko e ceɓe ɗemɗe, alaa heen ko yetti ɓerɗe saka tabitineede walla siyneede haa laaɓta. Arannooɓe leƴƴi ɓaleeji ɗii (Pulaar, Sooniŋke e wolof), alaa heen fof mo yiyaani mette, dañaani caɗeele sabu ɗaweede hakke mum ɗawre laaɓtunde, ɗawre ŋaña-ŋañalde. Ɗuum noon  wonaa e Shingiti tan fuɗɗii. Ellee ko huunde ɓooynde, yahnde haa waɗi ɗaɗi. Diɗɗal naalaŋkooɓe e yimiyaŋke jolfuɓe won ko nganndi heen saɗnde. Kala biyɗo kadi ena njambita hujja mum, wiccee ndiyam mbonɗam, wiyee yiyata tan ko hoore mum walla ko caroowo yimɓe.

Ñalawma uddugol golle ngol, maa mbiyaa ɓuri kadi haaɓnaade e yimiyaŋkooɓe ɓee. Hay ceede ɗe ɓe potnoo rokkeede ɗee, ɓe keɓaani. Kala mo ɓe potnoo jokkondirde e oon fannu, dogru ɓe ñalñalol. Ɓe ñalli wumpilaade, ɓe kiiri wumpilaade, ɓe leldoyii e njoorto bullungo e haaɓre nde alaa njaatigi haa werlaaji ngari e maɓɓe subaka janngo e mum ngam nawtude ɓe Nuwaasot ko aldaa e heblagol saka dañde ko nawtani ɓadiiɓe e geɗe ŋarɗuɗe ɗe tawnoo to Shingiti. 

Hol ko woni Shingiti walla Shengete?

Shingiti walla Shengete ko wuro ɓooyngo, daartiyaŋkeewo, wuro diine, hannde laamorgo falnde wonngo e diiwaan Adraar Muritani. Ngo heedti Attaar, laamorgo diiwaan oo ko rewo, fotde 80 km. Ngo siñcaama laabi tati, e wiyde yimɓe nokku oo:

– Koɗki ngadani Shingiti sosaa ko e hitaande 777, caggal Annebi Iisaa. E oon sahaa, nokku oo ɓurnoo anndireede ko innde Abeer, wuro diine e gannde toowɗe. Hakke makko e soobanoode e diine Lislaam, jamaaji ɗii, e no wiyraa, ndaroyinooma e 40, so heewii walla e 12, so ɗi famɗii. Hannde oo noon kiin koɗki walla ngoon wuro ko nattungo woodde, ceene ngubbii ngo, ngo majjii.

– Koɗki Shingiti ɗimmi sosaa ko hitaande 1264, caggal Annebi Iisaa. Ko e ngoon wuro innde Shingiti walla Shengete ndee fuɗɗii dowlude. Ko ɗoon jamaa ɓurɗo ɓooyde oo darii. Ko ɗoon duɗal jaaɓi-haaɗtirde e deftorɗi mawɗi ngoni. Ko ɗeen ɓarake ɓurɗe ɓooyɗe, keddiiɗe e mbaydi mahdi ndii addani Unesco lasde ngo e doggol jaatiiji ganni e hitaande 1996, kanngo e gure goɗɗe bayɗe no Tishit, Wadaan e Wolata haa wanngotooɓe mbaɗti juuraade ɗe.

E taawilaaji ɗi keɓ-ɗen ɗoon e nokku hee kollitii en wonde cosi wuro ngoo ko sooniŋkooɓe. Innde “Shingiti” ndee seekaa ko konngol singede ñawnaa ɗoon. Ngol firti ko Ɓunndu Puccu e ɗemngal sooniŋkoore (si: puccu, gede: ɓunndu). Won miijo woɗngo kadi, hay so ngo yaajaani, holliti wonde rokki wuro ngoo innde ko debbo. Oon feewnatnoo walla jeeyatnoo kodde. Ko ɗuum waɗi won wiyooɓe ngo Shengete. Shengete itta ko e sengete. Helmere ndee firti ko kodde e ɗemngal sooniŋkoore laaɓngal cer.

Ko waawi heen wonde fof, so Shingiti walla so Shengete, yimɓe, ɓe cuf-ɗen miijooji mumen ɓee kam kolliti en tan ko sooninkoore woni ɗoon. So a naatii e nder dingiral jamaa ngal, yanaande ena woniri bannge maggal rewo, e no ɓe mbiyri, ko yanaande biyeteeɗo Naamori Kamara. Ko oon mahi jamaa oo, adii wonde kadi almaami e ngoon wuro Shingiti. Ngoɗɗeeki hakkunde kiiɗoo koɗki ɗimmi e ngadani majjuki kii ko km 5 walla 6. Enen fof e nande ummoraade e nehaaɗe keewɗe wonde Shingiti ko wuro sooninkooɓe wonnoo, naamndal men ko hol no ngo wontiri hannde wuro safalɓe, ngo safalɓe naftortoo, paarnortoo tawi mbaɗaani iddiya?

– Koɗki tataɓi kii, cosi ɗum ko tuubakooɓe e hitaande 1917, caggal jibineede Annebi Iisaa. Seerndi ki e wuro ɗimmo ngoo ko caanngol ceenal fotde ko ena wona 500 meeteer, bannge rewo. Ko toon gollorɗi jooɗaniiɓe laamu Muritani njooɗii.

Koolol Shingiti faayodinii sabu ngol heewii jamaanu ngu ngenndiiji, ɗemɗe e guri ɓalli ceertuɗi. Heddii ko ñaawoore e yiyannde nde gooto fof jogii. Eɗen nganndi tan kala kam yimiyanke walla wiɗtiyanke binndoowo weltiima nde darii e wiiɗnde Shingiti e mahdi mum ɓooyndi, naati e jamaa gaadanteejo humpitii ñeeñal Naamori Kamara, yiyi duɗal jaaɓi-haaɗtirde e deftorɗi mawɗi, desorɗi binndi ɓooyɗi ɗii, ɗi nganndu-ɗaa won e heen binndaa ko e dow guri. Ko noon ne kadi kaawisi wellitirta taltali miijo e sahaa nde rewi gadanol mum e yolnde hakkunde Attaar e Shingiti haa o seedii no Mohammedu Wul Ebnu feewnitiri, kaawniiɗe Geno, ngol leeɓol-siraaɗi laylaytowol no laadoori hakkunde joolooli kaaƴe iil-iilnooje.

Gelongal Fuuta lollirɗo, Njaay Saydu Aamadu

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.