Diine : daartol Annabi Ibraahiima

0
2524

Daartol kowhowo denndangal rewooɓe Alla hay ko wonaa lislaamiyaŋkooɓe tan. Daartol ngol ina juuti sanne, ɗum waawaa heƴde e ñalawma gooto. Kono tan, ma en eto waɗde heen ko mbaaw-ɗen. So ɗum ɓennii, hade men naatande daartol Ibraahiima tigi-rigi ngol, alaa e sago puɗɗoro-ɗen nguurndam Namruuja Bun Kinaan sibu o jibinaa ko e les njiimaandi laamu mum. Naniraama, Wahab Bun Man-mbahi : hono kanko Ibrahiim, ko o ɓii Taarek, ɓiyum Naamuura,

hono biyateeɗo Haafes Bun sahiil wiyi : “laatiima Asru, Baaba mum Ibrahiima tokooso e innde yumma makko ɓe gonaani e les njiimaandi Yusaa, yumma mum Ibraahiima noon ina goongɗini Alla, kono o mo suuɗi ɗuum e nder ɓernde makko. Hono Ibraahiima noon, ɓe mbiyi o jibinaa ko to leydi Hawraan, wiyaama kadi o jibinaa ko to wuro ina wiyee Bursatu, wooto e gure takkiiɗe Dimaska ɗee, e wimmbo haayre anndaande, ina ɗoon haa jooni duwaawu jaabaaɗo. Kono ko ɓuri laaɓtude koo, o jibinaa ko to leydi Kinaan. Oon nokku woni ko e nder leydi Iraak, ina wiyee Baabila, hakkunde mum e Mosul (tuubakooɓe mbiyata ɗum ko (Babylone)).

Seeɗa e nguurndam Namruuja ɓiy Kinaana

Annduɓe geɗe Namruuja ko nii ciforii, e nder nannanti : hono ɓeeɗoo tato,  Saama, Haama e Yaafes, ko ɓiɗɓe Annabi Nuuhu. E ɓe peccii noon e pecce tati : to bannge dañal , ɗum ko ɓiɗɓe Saam njogii ɗuum, ɓeen noon koɗi ko to bannge Hijaaj e ko takkii e mum. To bannge semmbe e mbaawka, ɗum ko ɓesngu Haama, ɓeen koɗi ko hirnaange ndiinɗoon leydi. To bannge moƴƴere e teddungal ɗum ko ɓesngu Yaafes jeyi ɗuum.

Haama jibini arooɓe ɗoo ɓee  : gorko ina wiyee Kowoysi, kowoysi jibini Kinaan, Kinaan jibini Namruuja ganndaɗo oo. Kanko Kinaan ko o jom doole baawɗo hare, Alla wuurti mo noon ko e geɗe waaño. Wiyaa so o luukii e sara barooɗe e kullon ladde, gootel heen fof hirɓoto e leydi alla e wulaango ngoo tekkude.

Hono kanko Kinaan o resi debbo, oon saawi ɓiɗɗo biyeteeɗo Namruuja. nde debbo o timmini lewbi mum jeenay, o jibini ɓiyɗo gorko, ndeen o jibinii mo, jom galle makko Kinaan wiyi mo : “ooɗo ɓiyɗo ko o kiitaaɗo werloyo mo to nder jeereende mbele o mo maaya.” Caggal ɗuum, yumma oo werloyii ngel to ladde tuulaa heelaa nokku ɗo nay ndurata. Nde nay ɗii njiyi tiggu o tan, ɗi ndogi mo, heddii hankadi, kala muumanteewel, so yiyii mo tan dagat. Caggal ɗumɗoon kadi, yumma oo arti to ngel woni ɗoo, omo ƴeewa so ngel maayii walla alaa; o tawi ngel mayaani, o roondii ngel kadi o werlii ngel nder caaɗngol keewngol ndiyam, o sikki hankadi ngel yooliima. Nde o ruuŋtii o yahi tan, ndiyam yaltini ngel, werlii ngel dow, engel wuuri. Caggal ɗuum, Alla addani ngel cewngu ndewu ɓesngu saaɗnii e dow maggel woni e muyninde ngel, ndeke woodii yimɓe wuro ngoo arnooɓe ɗoon, njiyi ɗuum, ɓe ndiiwi cewngu nguu, ɓe ƴetti cukalel ngel, ɓe nawi ngel wuro, ɓe pelliti nehde ngel. Caggal ɗuum kadi ɓe inniri ngel cewngu, ɗum woni innde Namruuja ndee. Cewngu wiyatee e arab ko Namrun.

Nde o mawnunoo tan, o waɗti taƴde yimɓe e laabi, yimɓe ɓee kuli mo, sibu ko o cuusɗo, jom semmbe, tee hay huunde o hulaani. Kanko Namruuja, Alla hokki mo geɗe keewɗe, ɗum rewi haa o wonti laamɗo e oon nokku, o waɗti wiyde hoore makko ko o Alla. yimɓe ɓee kadi ngoongɗini ɗuum, ɓe teeŋtini ɗuum.

Ndeen Namruuja fuɗɗiima heewde doole tan, debbo gooto bileejo wiyi mo maa cukalel jibine e nder ndeeɗoo hitaande, ko kanngel jogori wonde boomaare Namruuja. Ndeen Namruuja nanii ɗum tan, huli. O  hokki yamiroore kala tigguyel jibina ngel e nder hitaande ndee yo ware. O yamiri kadi yo rewɓe e worɓe ceertu. o ƴetti kala galle o waɗi ɗoon deenoowo, yo reen ngam hulde ko nanaa koo.

Ndeen fiyakuuji Namruuji iiñturu mum saaktiima e nder aduna oo, Kinaan nani ɗum, o wiyi : nguu laamu alaa sago mi firta ɗum ko leelaani. O hebli konuuli makko, o yaaɓani to Namruuja, o ari haa o yettii leydi Namruuja ndii. Nde Namruuja yiynoo ɗiiɗoo konuuli peewɗi e mum, kañum ne hebli konuuji mum. Ko leelaani ruttii o heɓi yeeso konuuji ɗii ngam laɓɓitinde ko feeñani ɗum koo. Ndeen kinaan yiyi ɗum tan, ƴeewi ɓadaade Namruuja, Namruuja ne, nde yiyi ɗum tan, hartii konu mum yaaɓani Kinaan, ha ɓe mbiyondiri sokku, ɓe ngoni e haɓde. Nde yahi haa juuti konu Namruuja fooli konu Kinaan, Kinaan diirani mo ɓe mbiyondiri sokku, Namruuja wari Baaba mum Kinaan, Kinaan anndaano ko ɓiyum woni ɗoon, Namruuja anndaa wari ko baaba mum.

Caggal ndee ɗoon wolde, fuɗnaange ndiin ɗoon leydi e hirnaange mum fof mbattindi ko e les njiimaandi Namruuja. Heddii hankadi o mo fiya laamɓe ɗeen leyɗeele haa o fooli ɗum en, alaa ko heddanii mo so wonaa rewde sanamuuji makko. E nder ɗuum debbo bileejo oo kadi siftini mo fiyaaku Ibraahiima (MKWM).

Caggal nguun poolgu Namruuja e dow laamɓe fuɗnaange leydi ndii e hirnaange mum fof. Debbo bileejo oo kadi wiyi mo : ɓiyɗo mo mbiyino-maa-mi oo, toɓɓaama e nder ooɗoo jamma e nder reedu yumma mum. Ɓe ɓeydi njilawu mbele eɓe njiiyta oon debbo mo ɓiɗɗo toɓɓaa e nder reedu mum oo, kono, no Alla waɗata, hay sinno yumma mum Ibraahiima ((MKWM) oo)  wirtiima yimɓe, ɓe nganndataa ko o cowiiɗo, ngam ɗuum feeñaani e makko.

Nde yumma mum Ibraahiima ɓadii jibinde ndee, o yalti wuro, o dogi ngam hulde kirsugol ko o saawi koo. Nde ŋatiwere heɓi mo tan o yaaccii o naati ɗoon e nder wimmbo haayre, o jibini mo toon, o tawii ko ɓiɗɗo jooɗɗo, patamlamo o jibini, ngam o yiyii annoore mawnde e yeeso mum. Nde Ibraahiima jibinaa tan tenngaade Namruuja weɗii, saami e leydi. Kala ko ɓe ñaantirnoo tata galle laamorɗo oo, yani e leydi. Kono tan caɗeele ngasaani ngam yumma mum Ibraahiima (MKWM), waawaa yaltinde tiggu mum boowal, o waawa heddaade ɗoon tawa o ñaamaani o yaraani. Feere mum ko o woppi ɗoon tiggu oo, o ɗaldi mo Alla, o yalti wimmbo haayre ndee o woppi mo toon, o uddi damal wimmbo haayre ndee, o hooti galle maɓɓe. Nde o ruttitii toon caggal yontere, o sikkatnoo nii ko ɓiyiiko maayii, kono o tawi ko ina ƴetti feɗeendu mum wordu ina waɗi e hunuko mum, ina muyna feɗeendu nduu, kosam ina ara. Peɗeeli keddiiɗi ɗii ina mbaɗi njumri e nebbam jawdi. Nde o yiyi ɗum ndee o weltii, caggal ɗum, o hooti. Ibraahiima (MKWM), woni e mawnude, ñalnde kala o mo mawna foɗde ko cukalel mawnirta e nder hitaande. Nde Ibraahiima yalti boowal tawi o tolniima e ɓiɗɗo jahroowo e duuɓi sappo e ɗiɗi. nde o yalti ndee, o anndaa galle maɓɓe, ko Jibiriil (MKWM) oo, holli mo galle oo. O tawi ɗoon yumma makko e Baaba makko ina njooɗii, nde ɓe njiyi mo tan ɓe keɓtini mo, kamɓe fof ɓe maɓɓii e makko…

Ina jokki

Jibriil Muusaa Joop