KAALDEN GOONGA : Mande mbaylaten jaɓɓal ?

1
2012

En kaliino ɗum ɗooyene, kono maa en kaaltu kadi sabu eɗen mbiya « gosoraaɗo seerataa e laawde ». Sikke alaa kay, ko en wosoraaɓe.

Jaaynde wootere meeɗii yerondirde demokaraasii men oo e maynees.  Nde tawnoo, eɗen nganndi, maynees, ko boofooɗe pusetee, ko woni e mum en koo yuppee e nokkuyel wona e dillineede, walla e wurweede haa rennda, tiiɗa, wela jullude. O wiyi kono kanko, o wurwii, o dillinii, o ronkii yo renndu. Nde o ƴeewtindii, o tawi ko ko wonti tufam.  Ndeke firti ko renndataa saka tiiɗa. Naamnal dewngal heen ko mbele oo demokaraasii gaddaaɗo e Afrik wonaa haa wiyee “boy laawii nayi”? So en njuurniima no moƴƴi, ko kewata ɗoo e ko kewata leyɗeele goɗɗe koo, maa en taw ndeke demokaraasii ko wutte liggaaɗo e jehre, coodɗo fof nawa to ñootoowo hettitoo haa fota e mum. So tawii ko ko ɓurti taƴaa ngustaa, so tawii koko jaasi kommbitaa walla coodaa bagi mbaɗaa ɗakkaa-ɗaaraa. Ene gasa tawa mo men oo ne ko no keddiiɗi ɗii nii tan. Kono mbele en taw omo ɓurti ngustu-ɗen, walla taw-ɗen ko omo raɓɓiɗi ɓeydu-ɗen ?

Ko cikku-ɗen tan kam, ko mo men oo, nde hettitaa ndee, fotii e men rip. Ko ɗuum waɗi demokaraasii men oo fotndaa tan ko e renndo men. Eɗen nganndi kay laamuuji men ndeen, ko mawɗo tan jogii konngol. Ellee ko ɗuum tan dogata jooni e demokaraasii kaalateeɗo oo. Ko ɗuum saabii, so suɓngo yontii, en cuɓortaako neɗɗo sabu men goongɗinde ko fodani en, walla sabu miijo moƴƴo ngo joganii ɓesngu men. Sabu fotnooɓe finndinde en e ɗuum ɓee, ɓeydii ko majjinde en, haa cikku-ɗen neɗɗo suɓirtee ko leñol mum walla hinnde mum, no Pulaar wiyrata « yoo gundo res gundo elo resa elo ». Nde juuti, taw-ɗen ndeke hay ɗuum woodaani. Ellee nii en teskiima ko ɓuri ɗuum waasde yahdude e ganndal e pinal, so suɓngo sabu galleeji, walla sabu caɗtidiigal galleeji. Ko ɗuum waɗi eɗen njiya e gure men, « kala nde mawɗo galle maɓɓaa, ko rewɓe e sukaaɓe ngislanta ɗum, hay sinno ɓuuƴaaka islo ».  KO noon ne kadi ɗaminiiɓe jogorɓe maayde e damuɗe cuuɗi fenooɓe ɓee ŋaañanortoo laamɓe e alɗuɓe kala ɗo ŋati e ɓalli mumen.

Mbele ko ɗum woni demokaraasii ?

E ko cikku-ɗen, demokaraasii e Afrik koko waɗtaa julorgal. Heewi fooɗanaade meeriyaagal walla dipiteeyaagal ko jahɗo haa teriti, hankadi alaa ɗo nangtii, ara fodana renndo mum ko wonataa, aaɓnotaako. Yimɓe tampa, kaɓa e koye mumen, tikkondira, mbonondira heen, so joom mum heɓii ko yiilotonoo, wayla niimaro mum telefon. Nde tawnoo tawata ko boy waɗtii muuccude jaaɓe tawa sammaanaaka. Waɗde o wiyata ko o fandinii. Ko hono ɓeen ngoni ndaña taƴoo, mbaasa mbanndikinoo en. Ñaaƴirooɓe golle leñol ɓe ngalaa haaju e gollanaade ngol. Hoɗdu kay, so huunaani no nagge, fotaano kam meende no mbeewa.

Jooni noon, naamnal men ko mande pinaten mbele pamen konngol Murtuɗo Joob haalnoo ngo: « politik fuutankooɓe, ko poɓɓee, poppee, pokkitee ». Goram ɗum saɗat noon sabu ene anndaa en ngañataa, en kaastat tan. Ko noon ne kadi,  en njiɗataa, en tuuyete.

Malal Sammba GISE

YOWRE 1

  1. Winndannde ndee feewii, welii kadi waɗii faayiida no feewi kono kam naamndal ngal weeɓa taa jaabaade sibu meɗa sikki tan caɗeele renndo men hannde, enen afrik-naaɓe nattii wonnde majjere, naɗtii wonnde hay famɗude en pinal jooni caɗeele men fof ko ndee ɗaminaare ɓurtunde, hay gooto e men wonndaaka goonga, jooni gooto fof ko intérêt mun tan ndaarata

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.