Fatumata Daraame (She She Daraame) Sankiima

0
1620

She she waasii fiɗtaandu mum ñande Mawbaare ( Talaata 14 Siilto 2010) aksidaa oto hakkunde  Jemaa e Moritani  ( toon o umminoo ). Ko kanko wonnoo hoyre jirwinooɓe “ la Nuit du Bazin” ñande Aamnde ( Aljumaa ) jamma, kono maayde feriima jontaaɗo joom jamaanu, goram, o haaytii tawtoreede Maanditaare duuɓi capanɗe joy jeytaare. O anndaa tigirigi ko nde yaltini lefol makko gadonol biyeteengol “ A yee nde me”  (2006); O sankorii ko duuɓi 26, e tuma nde yonta oo jarribaa e makko.

She she waasii fiɗtaandu mum ñande Mawbaare ( Talaata 14 Siilto 2010) aksidaa oto hakkunde  Jemaa e Moritani  ( toon o umminoo ). Ko kanko wonnoo hoyre jirwinooɓe “ la Nuit du Bazin” ñande Aamnde ( Aljumaa ) jamma, kono maayde feriima jontaaɗo joom jamaanu, goram, o haaytii tawtoreede Maanditaare duuɓi capanɗe joy jeytaare. O anndaa tigirigi ko nde yaltini lefol makko gadonol biyeteengol “ A yee nde me”  (2006); O sankorii ko duuɓi 26, e tuma nde yonta oo jarribaa e makko.

She She joom daande welnde, limmboowo naayoo yimɓe mbeltanoo ɗum, ko ɗuum tigi waɗii mo gooto e labaaɓe nder ndingiral naalaŋkooɓe malinaaɓe. She She Dramee, ganndiraaɗo Fatumata Dramee, wonnoo  ko pentoowo, juɓɓinoowo kadi jimanoowo hoyre mum jimɗi mum (Auteur, Compositeur et Interprète), jibinaaɗo e nokku ina wiyee Murjaa nder seerkal Naara; jinnaaɓe makko ɗiɗo ɓee kala ko awluɓe anndaaɓe. Ko kanko wiyanno: “mi siftortaa nde puɗɗii-mi yimde, mbeɗe sikki maa taw ko gila mbeɗe woni e tekke, nde tawnoo taariiɓe mi ɓee fof ko yimooɓe, gila taaniraaɓe am haa heɓi neenooy am, jimoowo ŋanaa.”

Ina laaɓi ko makko koo fadaani heewde duuɓi, nde wonnoo ko Allah loowi mo gila ko o njegemel, o woni ceeɗtanooɗo waawde yimde law. O suuɗaano wonde Baabani Kone (Sirani), ƴaañii mo no feewi e nder golle makko. Ko kanko holliti: “Ko joom galle am, naalaaŋke kañum ne, anndini mi Baabani. Gila e oon tuma, o seeraani e wallude mi gila e golle haa e wasiyaaji.”  Ko ɗuum waɗi nii, nde o fuɗɗii teskeede e nder dingiral naalaŋkooɓe, ko law o yanti e diɗɗal  “les étoiles montantes” , diɗɗal ngal Baabani e hoyre ɗowi. Ko heen o woni haa o dañi bibje, o jeytaa e ɓurɓe yiɗeede e anndeede nder naalaŋkooɓe Maali. Hannde wonaa Maali tan, ko Afiriik kala (haa teeŋti e wecco  hirnaange ngo) sunii. Afriknaaɓe mbaasii naalaŋke ŋanaa, baawɗo golle mum. Fedde Ɓamtaare Pulaar e Muritani e Fooyre Ɓamtaare ina nduwanoo koreeji makko, e leydi Mali kala no diidorinoo. Yoo Alla yurmo mo, yaafoo mo, kanko e maayɓe juuɓe kala.

Maamuudu Malal Gey (Dooro Gey)