Daartol annabeeɓe nayo : Yuusaa, Iliyaas, Ilyas’aa e Sam’uun

0
2914

Daartol annabi Yuusaa

Hono ooɗoo Yuusaa ƴettiti lefol Annabaagu ko caggal Annabi Muusaa, (JKM), o daranii jihaadi, Geno udditani mo damal, haa o heɓi ko ina tolnoo e capanɗe tati wuro laamorgo e gure Saam. Caggal ɗuum, o renndini ɓesngu Israayiilnaaɓe o wiyi ɗum en : liggoɗee liggey moƴƴo, Geno yurmoo on. Caggal ɗuum kadi, won wuro wooto ina wiyee Arihaay e gure Saam, ngoon ko Annabi Muusaa udditnoo ɗum, won laamɗo canndollinɗo wonnoo ɗoon, ɓe eggi ɓe payi toon, o wiyi yimɓe ɓee hoto kulee, miin ko e mon ngonndu-mi, mbaɗtee hakkille e koye mon mbele Geno hokka on poolgu e dow maɓɓe. Yuusaa (JKM), yahi wondude e musiɓɓe mum, ɓe njippoyii to boowal hakkunde wuro Ariihaayi too, ɓe kuccondiri e laamɓe sanndollinɓe ɓee, caggal ɗuum ɓe kaɓi, o wari pelle ɗiɗi e nder maɓɓe tagoore heewnde, ɗum woni sanndolinɓe ɓee poolaa hedde takkusaan ñalnde Aljumaa. Laatiima e nder yonta Muusaa (JKM) hono ñalawma aset ko ñalngu dewe Geno toowɗo oo. Yuusaa (JKM) , wiyi : so tawii en mbelsindiima e nder ooɗoo waktu hawrata ko e ñalnde aset ko ñalngu gollal, maa añɓe men paw semmbe mum en e dow men e nder oon ɗoon ñalawma. Annabi Yuusaa ñaagii Geno toowɗo o, o wiyi : “eehey ma Geno ! Amin ñaagi maa moƴƴere ko heddii e ooɗoo ñalawma, waɗi noon ko huunde fof aɗa hattani. Aan geno, aɗa anndi lohre Israayiilnaaɓe, hokku min poolngu e dow añɓe amen, ngam ko aan woni ballo foolooɓe.”

E dow ndeeɗoo ñaagunde, Geno neli Maleyka gooto feewde e Annabi Yuusaa (JKM), yo wiy ɗum : “mi nannganii on naange, min ndokkii on poolgu.” Kanko Annabi Yuusaa o seeraani e jokkude jihaadi makko, Geno joom baawɗe oo ina reenani mo tampere nguleeki naange, ɓe njiyataa nguleeki mum. Ko e ngool ɗoon laawol Annabi Yuusaa rewi haa yettii nder wuro Ariihaayi e dow kattanɗe Alla toowɗo oo, nde o fooli ɓe o heɓti jawɗeele maɓɓe, o harlitii o fayi to leydi Kin-aan, ɗum noon ko nder leydi Iraak hannde ndii, o wari toon ko ina wona capanɗe tati laamɗo sabu keeferaagal mum en, o itti hurum mum en. 

Daartol Annabi Elyas’aa

Ooɗoo Annabi Elyas’aa ko Annabi lomtiiɗo annabi. Hono winndiyanke Wahaab bun Man Mbahi wiyi: ooɗoo Elyas‘aa ko ɓii Khaɗuub. Geno neli mo feewde e Israyiilnaaɓe caggal yimɓe. Hono winndiyanke Sadii wiyi: kanko ko o ɓiy baaba mum Annabi Ilyaas tokooso. Nde joomiraaɗo Annabi ilyaas nawi ɗum dow, geno lomtini ɗoon ko kanko. Hono ganndo biyeteeɗo Elwaaqid, e nder yonta Annabi Elyasaa ko ndeen wuro wiyateengo Ɗursuus ngoo mahaa, kañum e Malɗyatu. Ndeen o gaynii ɗum mahde, o lutti ɗoon ñaawoowo goonga e fenaande haa o sankii, o ubboyaa to Palestiin. Ndeen o maayii kadi Israyiilnaaɓe jooɗii ko ina tolnoo e duuɓi sappo, ɓe ngalaa annabi. Ko caggal ɗuum ɓe ndañi ganndo mawɗo ina wiyee Aali ɓiyi Asbaaɗi bun Haaruuna (JKM). Oon noon ko gorko moƴƴo sanne, o jogtii fiyakuuji Israyiilnaaɓe nguurndam moƴƴam. O wonndi e maɓɓe e dow ɗuum ko ina tolnoo duuɓi capanɗe nay. E nder nguurndam makko o jibini ɓiɗɗo gorko ina wiyee Sam-uun, oon ne Alla waɗi ɗum Annabi, o jibini kadi Daawuuda, oon woni Baaba mum Sileymaani, (JKM). Laatiima maayde makko kanko Aali ɓii Asbaaɗi oo, maayde makko e maayde Annabi Muusaa (JKM), ko duuɓi teemedde nay e capanɗe jeetati. Ɗum gasii ɗoo, ko geno noon anndi goonga, yo o suur en.

Daartol Annabi Sam’uun

Geno toowɗo oo wiyi : “mbele a yiyataa ɓee hoohooɓe ummiiɓe e Israayiilnaaɓe caggal Muusaa ?” Simoore nagge, kaawise 246. Faanditaare ooɗoo kawise e konngol geno : caggal Annabi Muusaa kanko Sam-uun laatiima ko e iwdi Annabi Haaruuna (JKM) o ummii, ina laatii ko o Annabi Israayiilnaaɓe, golle makko noon ɓuri yahrude ko e ñaawoore, ina teskitaa ko o baawɗo ñaawde goonga e fenaade, nde Asbaaɗi maayi, Asbaaɗi noon ko to suudu renndo, kono e nder yonta Israyiilnaaɓe won laamɗo maɓɓe biyatenooɗo ndeenɗoon innde. Ariino e jamaanu Israayilnaaɓe ina ñaagotonoo yo Alla hokku ɗum en Annabi tawa ko ummiiɗo e Asbaaɗi. Nde yumma makko sowii mo ndee kanko Sam’uun, tawi yummiraaɗo oo naywii, kadi ko o dimaro o wonnoo e nder ngeñgu Asbaaɗi en, ɗum waɗani Israayiilnaaɓe ɓee kaawisaaji mawɗi ɗi hono mum alaa. Ko ɗum tagi ɓe mbiyi : oo debbo ɗo tolnii e nayewu ɗoo, wonii reedu ? Oo kam, kala nde jibini ɓiɗɗo, o wonata ko Annabi. Ɓe nanngi debbo oo, ɓe cokoyi ɗum haa jibina ko saawi e reedu mum koo. Kanko debbo oo, omo ñaagotonoo ñalnde kala geno yo waɗan mo ko o saawi koo ɓiɗɗo gorko. Alla jaɓi ñaagunde makko, o jibini ɓiɗɗo gorko. Nde o Jibini ndee o inniri ɓiɗɗo oo Sam’uun. Nde yahi haa kanko Sam’uun o mawnii, o janngi Tawreeta. Nehi mo e cukaagu noon ko gorko gooto ina wiyee Aali ganndo. Nde yahi, haa o mawni o heɓi duuɓi capanɗe nay (40), Jibiriil (KM) betti mo, ari e makko, wiyi mo daande dow : “eehey maa ganndo ƴellitiiɗo !” ndeke hoɗdiiɓe nani ɗum, woodi wiyɓe :  “ngolɗoo sawtawol dee wonaa mo men, ngam o wiyi e daande dow : “eehey maa Sam”uun” ummo callogino-ɗaa, ooɗoo ko Jibiriil ari e maa.” Sam’uun waɗi gir ! Haftii ummii jooɗii, o salliginii, Jibiril feeñani mo, wiyi mo : “yah to bani Israayiilnaaɓe yettin ɓe nelal joome.” Ko Alla toowɗo oo tigi nel maa feewde e maɓɓe yo a habru ɓe. O yahi to Israayiilnaaɓe, o woni e waajaade ɗum en, omo ñaawa hakkunde mum en ngam seerndude goonga e fenaande, won ɗo o anndiraa e nder Israayiilnaaɓe ɓiy nayeejo, woni heen yimɓe ko noon noddirta mo. Waɗii sahaa gooto Israayilnaaɓe mbiyi mo : “waɗ feere ñaagono-ɗaa min geno yo o jippinan min Maleyka keewɗo doole, ngam walla min haa mi ceerta e Amaaliiknaaɓe haa min mbaawa yaltude ɗeeɗoo koɗanɗe barakuuji. Annabi Sam-uun duwanii ɓe ko ɓe njiɗi koo, Alla neldi Bani Israayiil en neɗɗo ina wiyee Ɗaaluuta e no Alla haaliri ɗum e nder Ɓuraana tedduɗo oo, o wiyii wonande ɓe “Annabi maɓɓe ko goonga nelaama wonande on, Ɗaaluuta ko Maleyka” Simoore nagge, kaawise 247. 

Haa tonngoonde 171 njaaɓanen daartol annabi Ilyaas

Joop Jibiril Muusaa

Telefoŋ: (222)46 56 51 10/ ( 22 23 13 19)

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.