Ganndal weeyo : ko Naange happanaa

1
78642
Ɓeeynirka naange Parker Solar Probe
Ɓeeynirka naange Parker Solar Probe

Ɓeeynirka “Parker Solar” diwii : Ñalnde alet 12 ut 2018, NASA werliima laana ɓeeynirka naange (mbittoowa) mbiyeteeka Parker potka etaade taccude weeyo naange. Ngol woni go’o ko kaɓirgal ngal aadee feewni, ina etoo taccude weeyo naange. Ɓeeynirka Parker foti ko e oto tokooso, njaru donngal (mission) makka ko miliyaar e feccere dolaar.

Ina wayi no ko jooni aadee keɓi humpito e karallaagal tafde huunde waawnde ɓadtaade Naange tawa ina hisi e nguleeki ɓurtuki, sibu weeyo naange ɓuri naange ngee e hoore mum wulde laabi 300. Ɗo mbiyaten ka ɓadtiima weeyo Naange ɗoo, tawata ko miliyoŋaaji 6 e 200 ujunere kiloomeeteer ina ɓilii hakkunde makka e Nannge ! Maa ka taccu weeyo ngoo fotde laabi 24 e nder duuɓi 7 ɗanngal ngal.

Yaakaare mawnde to bannge ganndal ina fawaa e ngal donngal. Faandaare ndee ko etaade faamde hol ko saabii huurgo Naange ngoo, ɓurde naange ngee e hoore mum wulde fotde laabi 300, e hol ko waɗi pecoron mum (particules) semmbe ina caaboo duleeɗi yiitesulɗeeji (électromagnétiques) baawɗi haljinde gollagol yiite dow Leydi men ndii.

Ɓeeynirka Parker woni laana mbajja ka Nasa meeɗi innirde ganndo guurɗo, hono ganndo ko faati e ɓalliwal kuule asamaan (astro physique) biyeteeɗo Eugène Parker jahroowo hannde e duuɓi 91. Kanko wonnoo gidiiɗo miijaade e kaanabbe Naange ɓurɗe hito (dille) yaawde, e hitaande 1958, ɗe kaaɗoo ɓeeynorka foti sunnaade. Laana kaa, ngam hisnude kaɓirɗe ganndal roondii ɗee e nguleeki tolniiki e 1 400 daawannde Selsus (degré Celsius), ina huuraa warwarde nde santimeeteruuji 10 tekkeendi, mbele nguleeki nder laana kaa ina duumoo e 29°C fat ! Ko ina wona duuɓi 60 hannde, annduɓe ɓee ina kuuñƴi e tafde laana mbaaka nii, kono ɓooyaani ko ganndal aadee to bannge karallaagal yettii e waawde tafde warwarde waawnde hisde e nguleeki tolniiki ɗoo.

Bolol Parker Solar Probe
Bolol Parker Solar Probe

Parker Solar Probe (woni innde ɓeeynorka kaa e Engele) ina saawi dente kaɓirɗe 4.

Ngesa sulɗeewa : Kaɓirgal biyeteengal FIELDS maa toppito jaabtaade « naamnal ɓuttal » : « hol ko wulnata meetelol (kuurhuurngal) Naange ngal ? » haa ko ina ɓura Naange ngee e hoore mum wulde. Ngalɗoo kuurhuurngal keedngal dow fof (ɓurngal woɗɗude Naange ngee), ngal miliyoŋaaji miliyoŋaaji kiloomeeteer tekkeendi, nguleeki mum ɓurii miliyoŋ daawannde, tawi noon nguleeki dow naange ngee ko hedde 6 000°C. Huunde haawniinde, sibu, e ko aadoraa, so a woɗɗitiima sewnde nguleeki, nguleeki kii foti ko ustaade, kono to Naange, aɗa ɓeydoo woɗɗitaade tan, ina ɓeydoo wulde !

Haanabere naange : « Ɓalliweeɓe (annduɓe ɓalliwal) nganndaa ko waɗi Naange ina duppitoo guubiliiji naange, e hol ko tagi e nge wukkita kaanabbe (duppita duleeɗi) sahaa e sahaa fof » e wiyde CNRS. Ɓeeynorka kaa ina nawori kaɓirgal « SWEAP » (Solar Wind Electrons Alphas and Protons Investigation) ngam ɓetde nguleeki e njaaweendi e tiɗɗeendi ɗeen kaanabbe. Humpitaade ɗum maa addan en anndude hol nde ɗiin guubiliiji naange njanata e Leydi. Annduɓe ɓee ina kuli hoto ɗiin guubiliiji naange mbonnude geese yiite (resoo kuuraa) fotde lebbi walla kitaale wonande won ɗiin nokkuuji e Leydi men ndii.

Hartaango pecoron : Kaɓirgal ISOIS (Integrated Science Investigation of the Sun) maa toppito wiɗtude pecore pattamsemmbe (haute énergie) ɗee, hono iyone tedduɗe (ions lourds, woni pecore tedduɗe, dimnduɗe). E wiyde gooto e annduɓe ɓee : « Ko pecore cemmbolinɗe no feewi, tiindiiɗe Leydi, ɗe njaaweeki kaawniiki, ki woɗɗaani njaaweeki leer. Aɗe mbaawi yettaade Leydi e nder 30 haa 60 hojom ». « Ñalnde njiɗ-ɗen yahde tagofeere marse fof, alaa e sago mbaawen anndude hol nde ɗee pecore nduppittoo sibu batte majje ina mbaawi warde ».  Annduɓe ɓee ina nganndi ɗe ngummotoo ko e meetelol naange, kono ɓe nganndaa hol silsil kartagol majje.

Lonngal (lonngagol mawninoowol) : Ɓeeynirka kaa ina nawori kameraa biyeteeɗo WISPR (Wide-Field Imager for Parker Solar Probe) ngam ƴeewde Naange ngee ɗo ɓadtii (miliyoŋaaji 6 km ngoɗɗeeki hakkunde mum e Naange ɓurndi raɓɓiɗde, tawi noon ngoɗɗeeki hakkunde Leydi e Naange ko hedde 150 miliyoŋ km). Annduɓe ɓee ina ɗaminii maa ka ƴettu sirƴo ñiso meeteleewo (éjection de masse coronale) pecore dimnduɗe, ɗe njaaweeki mawki, kam e bayle keewɗe goɗɗe baɗooje toon.

Ɗum noon maa kameraa oo ƴettu nate jooɗɗe wonande majjuɓe, coomɗe humpito wonande annduɓe.

——————————————–

Hol ko woni “Ɓeeynirɗe weeyo”

Ɓeeynirka weeyo ko daabaa weeyo mo jolnaani hay gooto, berlaaɗo nder weeyo ngam wiɗtude kuule asamaan, ko wayi no Naange, tagopeeje, tagopeeje dooɓaaɗe, e ɓalli tokoosi, kam e jowitiiɗe mum en, kam e weeyo hakkunde tagopeeje walla hakkunde koode.
Ɓeeynirɗe weeyo ina ceerti e masiŋon weeyo kon koɗaaka ngoɗkon kon, taarotookon Leydi kon. Ɓeeynirɗe weeyo ina mbaawi jogaade mbaadiiji keewɗi ngam huuɓnude donngal kalfinaa ngal :

– taartaade kuulel weeyo foti ƴeewde ngel,
– juuraade e mum ngam wiɗtude ɗum,
– buɓɓaade ɗum ekn.

Ɓeeynirka ina heewi naworde kaɓirɗe kattanɗe koye mum en ngam ɓeydoraade (ko wayi no jowitiingel e mum, buɓɓirgel, deegowel, baloŋ). Ɓeeynirka waɗiraa ko taccude jolɗe mawɗe e gollaade to woɗɗi Leydi e Naange, ko ɗuum waɗi ka hatojinde e kaɓirɗe keeriiɗe.

Ɓeeynirka Luna ka Riisi
Ɓeeynirka Luna ka Riisi

Aka foti naworde semmbe jonɗo ngam gollaade e diiwanuuji ɗo caafal naange heewaani, jogaade hattan mawɗo gollinde hoore mum sibu makka woɗɗude nokku ɗo ɗowooɓe ka ngoni ɗoo, ɗum noon yimɓe gollotooɓe heen ɓee mbaawaa jaabtaade ɗoon e ɗoon ko kewata dow koo, walla safrude caɗeele jokkondiral jolooje sabu ngoɗɗeeki walla caafe e nguleeki mbonki e kaɓirɗe jolnaaɗe ɗee, walla e ɓeeynirka kaa e hoore mum. Ɓeeynirka ina huutoroo kadi peeje beforɗe, e dampirɗe ceeɓɗe : ballital ɓaaƴo (assistance gravitationnelle), dartingol…

Ɓeeynirɗe gadane : E hitaande 1959 Dental Sowiyet (Riisi) werliima ɓeynirka Luna feewde Lewru. E hitaande 1959 kadi ɓe werlii ɓeynirka Venera feewde Venus. Gila 1988, Riisi deestii, Dental Amerik e ESA (Nokku Orop toppitiiɗo weeyo) e Japon lomi yolnde.

————————————————–

Ɓeeynirka Parker Solar Probe : Ɓeeynirka Parker Solar Probe ko ƴeewirde weeyo Naange. Feewni ka ko Nokku Amerik toppitiiɗo weeyo (NASA). Faandaare makka ko wiɗtude bannge meetelol naange keedɗo dow oo, mo tekkeendi mum tolnii e miliyoŋaaji miliyoŋaaji kiloomeeteer. Nguleeki meetelol ngol kam e hartaango henndu naange duppittoondu heen ngoo, ko geɗe ɗiɗi teskaaɗe gila e feccere teem 20siire, ɗe silsil mum en faamaaka haa hannde. Ngam ittude oon kumpa, Parker Solar maa wiɗtu diiwaan weeyo goɗɗuɗo Naange fotde 0,3 U.A. (U.A. ko go’owel ɓetirgal kuule asamaan). E ngalɗoo daawal doɓindagol keɓe hakkunde 2018 e 2025, ƴeewirde naange ndee duumotoo ko e jirlol nde lommet mum ɓadii Naange, e nde ceɓɓet mum tolnii jirlol Venus. Ɓaaƴo ndee tagofeere maa wallitore ngam ustirde seeɗa seeɗa lommet oo. Maa ƴeewirde ndee rew laabi 24 e nokku mo ngoɗɗeeki mum e Naange jaasi 0,17 UA, tawi heen laabi tati ngoɗɗeeki kii timmaani 0,045 UA (9,68 hakkundol naange).

Parker-Solar-Probe-Ram-Facing-View2
Parker-Solar-Probe-Ram-Facing-View2

Ñiso makka e leydi ko 685 kg. Reenata ka e nguleeki naange ɓurtuki kii ko warwarde tekkunde. Parker ina jolni dente 4 kaɓirɗe ganndal, ɗe ñiso mum tolnii e 50 kg. Ɗee kaɓirɗe maa ɓet ngesa yiiteewa e sulɗeewa, cifoo pecore semmbiije, mbiɗta bembeƴƴe rajo e ɗe ɓoljam, ɗe ƴetta kadi nate meetelol naange ngol.

UA (Unité astronomique : ɓetirgel kuule asamaan) ko hakindo ngoɗɗeeki hakkunde Leydi e Naange, ko 149 597 870 700 meeteer. Ko yolnde nde leer taccata e nder hojomaaji 8 e leƴƴanɗe 19s.


Kelmeendi

meetelol naange : couronne solaire
Pecorel : particule
semmbe : énergie
pattamsemmbe : haute énergie
masse : ñiso
yiite sulɗere : électromagnétisme
Ɓeeynirka : sonde
hito : son
ɓurhito : supersonnique
daawannde Selsus : degré Celsius
warwarde : bouclier
Hartaango : accélération
Iyon : ion
Sirƴo : éjection
Ñiso meeteleewo : masse coronale
pecore dimnduɗe : particules chargées
jowitiingel : satellite
buɓɓirgel : impacteur
deegowel : rover
befagol : navigation
beforgal : outil de navigation
dampugol (dampo) : propulsion
ndampoowa : propulseur
ballital ɓaaƴo : assistance gravitationnelle
ɓaaƴo : gravitation
dartingol : freinage
jirlol : orbite
ngesa yiiteewa : champ électrique
ngesa sulɗeewa : champ magnétique
pecore semmbiije : particules énergétiques
bempeƴƴe : ondes
ɓoljam : plasma

 

Lommet : (périhélie  e Farayse) :  toɓɓere wonnde e bolol huunde taarotoonde naange, ɓurnde ɓallaade naange.
Ceɓɓet : (aphélie e Farayse) : toɓɓere wonnde e bolol huunde taarotoonde naange, ɓurnde woɗɗude naange.

 

Bookara Aamadu Bah

YOWRE 1

Répondre à Afo bewɗo Haaytu jaabaade

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.