Nguurndam Annabi Yuunus (2)

0
2264


En ngardiino e nguurndam Annabi Yuunus haa ɗoo : “Laamɗo oo, nde nani ɗum tan, tikkani Annabi Yuunus, o yamiri yo Annabi Yuunus yaltine, addee ɗo ɗo makko ɗoo. Nde Annabi Yuunus yaltinaa kasoo addaa haa yettii laamɗo, oon wiyi mo “eehey maa Yuunus, yaltu leydi ndii ko yaaccii, aan e mbileewu maa,  a bonnii ngaynateeri am fof haa boni !”

NJOKKEN

Ko ɗoon annabi Yuunus dañi ɓoccitaade e juuɗe lamɗo oo, o yalti o yahi to ɓesngu makko. Caggal ɗuum kadi geno lonngini mo wiyi mo “eehey maa Yuunus, rutto to Niinowee, noddaa ɓe e wootoɗinde-mi laawol goɗngol fotde balɗe capanɗe nay. So ɓe njaabiima noddaandu maa, ɗum moƴƴii; so ɓe caliima noddandu maa, mi fawa e dow maɓɓe leeɓte.” Annabi Heɓɓitii wiyi “eehey maa Joomi am, maande leepte no mbayata ?” Geno lonngini mo wiyi “jeese maɓɓe e ɓalli maɓɓe oolɗa e nder ñalawma gadano, so yahii haa ñalngu nayaɓu, jeese maɓɓe e ɓalli maɓɓe ngojja coy, so yahii haa ñalngu njeeɗaɓu, jeese maɓɓe ɓawla kurum, ñalnngu sappaɓu, leepte njippoo e maɓɓe.” Ndeen Annabi Yuunus ruttiima to Niinowi , o ŋabbi e dow tulde toownde, o jiimti e wuro ngoo, o eewnii daande dow o wiyi “eehey mon koreeji, mbiyee daaɗe dow ɓamdon e am “dewateeɗo alaa so wonaa geno, Yuunus ko nelaaɗo makko”. Nde o wiyi noon daande dow tan, o tinaani haa koreeji fof caami e makko, ɗi taarii mo, ɓe ngoni e fiyde mo, eɓe njenna mo, eɓe kuɗa mo, ɓe ngoni e weddaade mo kaaƴe. Annabi Yuunus heɓɓitii wiyi ɓe “so tawii on njaabaaki-mi e wootoɗinde geno, maa joomi am jippin e mon leepte caɗtuɗe, nganndirton maale mum ko hono nih : ñalawma gadano, maa o oolɗiin jeese mon e ɓalli mon, reftata heen ko balɗe nay, o wojjina jeese mon e ɓalli mon, refta heen kadi ko balɗe jeeɗiɗi, o ɓawlina jeese mon e ɓalli mon, reftata e ɗuum ko leepte.” Annabi Yuunus seeraani e waajaade ɓe e nder balɗe capanɗe nay ɗee, hay gooto e maɓɓe goongɗinaani. Caggal ɗuum geno lonngini Annabi Yuunus, o yamiri ɗum yo yaltu leydi ndii, yo o yaltu hakkunde maɓɓe ko ɓuri yaaccaade. Annabi Yuunus yalti hakkunde maɓɓe, koreeji ɗii ngummii njahi to laamɗo too, ɓe mbiyi ɗum “aan kam no jiyru-ɗaa ko puɗɗi-ɗen yiyde koo ?”  Laamɗo oo wiyi “ko ɗum woni ?” Ɓe mbiyi mo “ko podana-ɗen koo e bone ummoraade e Yuunus ?” Ɗumɗoo noon ko tawi ɓe puɗɗiima yiyde e jeese maɓɓe e ɓalli maɓɓe cooyndam, hay laamɗo oo ko noon. Laamɗo oo wiyi ɓe “njahee to Sanamuuji mon ɗii, naamndo-ɗon yo ɗi ngittan on ko yani e mon koo”. Koreeji ɗii e keewal pokkiti tiindii to Sanamuuji mum en e kuuɓal, Genooji ɗii noon ko kanŋeeji, kaalis, kire, leɗɗe, kaalis gal, kaaƴe, ko ɗeeɗoo geɗe ngonnoo genooji maɓɓe. Nde ɓe njettii sanamuuji ɗii, ɓe cujjani ɗi, ɓe kirsani ɗi, nde ɓe puɗɗii naamndaade ɗi yo ɗi kuuñtan ɓe ko fawaa e dow maɓɓe koo. Refti heen ko geno lonngini laamɗo tigi-rigi oo duule ina caroo e dow maɓɓe tawa ko duule ɓaleeje kurum, niɓɓiɗɗe, coomɗe leepte e jeyli e kaaƴe. Caggal ɗuum geno yamiri Jibril yo ɓadtin ɓe ɗum saaliiɓe rewde geno ɓee. Jibril e kattanɗe geno ɓadtini ɓe ɗum. Geno yaltini e nder ɗeen duule njamkon ƴiiwoole ngam ɓeydude niɓɓinde Aduna maɓɓe. Ɗum niɓɓiɗi niɓɓere saɗtunde. Nde yahi haa koreeji ɗii fof paayi, ɓe ummii kamɓe kala e keewal, ɓe ndiirani to laamɗo leydi ndii, nde ɓe njettii ɓe mbiyi “eehey maa kilifa, aɗa wiyatnoo ko aan woni geno, jooni noon a min naamndi maa so tawii won ko mbaaw-ɗaa, riiwtan min ko geno Yuunus fawi e dow amen ɗeeɗoo leepte bonɗe”. O wiyi ɓe “cabbono-ɗee kam seeɗa.” Caggal ɗuum, o naati nder galle makko, o ɓoornii comci makko e njogitaari makko, o waɗɗii ndimaangu makko, o yalti galle, o tiindii to nokku toowɗo, o woni ɗoon mudda juutɗo seeɗa ko ina tolnoo e waktuuji tati, o arti o wiyi ɓe “duule ɗee dee, ɗe kulɓintaa on, heddii tan, ko maa ɗum wontu ƴiiwoonde, nde toɓa toɓo saɗtungo”. Ɗumɗoo noon ko peeje gaanduɗo e hoore mum.

Hono winndiyanke Kaaba Ahbaari wiyi : “nde duule ɗee ɓadtii koye maɓɓe ndee, ɗum wontani ɓe ko haaɓre ɓurtunde, etee alaa ɗo ɓe kucci, alaa ɗo ɓe payi ngam cattugol nguleeki e dow koye maɓɓe. Nde yahi haa ɗum juuti e maɓɓe, ngaandiiji koye maɓɓe mbaɗti ko dillude haa ɓe cikki ko gilɗi naati e nder heen”. Ko oon tuma ɓe naati to laamɗo too, ɓe mbiyi ɗum “ko ɗeeɗoo leepte ɗe Yuunus fadannoo en”.  O wiyi ɓe “jooni kay, miijo ngo njogii-mi, gooto e mon fof yo yah haa to Sanam mum helira ɗum njunngo mum.” Ɓe njahi ɓe keli Sanamuuji maɓɓe haa laaɓi, caggal ɗuum, o wiyi ɓe “jooni goonga ko ɗo am ɗoo woni, oon goonga mo mbiyat-mi on njahee njiytoyee Yuunus ko kañum woni diisnoteeɗo mon”. Kamɓe koreeji ɗii fof ɓe njahi yilyaade Yuunus, ɓe njiilii ɗum haa ɓe tampi ɓe njiytaani. Gooto e maɓɓe, oon ko jaagorgal laamɗo oo, wiyi “miin dee mi meeɗii nande Yuunus ina wiya “so on mbaasii kam ne, ɗo ngon-mi fof ko maa joomi am taw am ɗoon”, firti ko ɗoo woni fof ko kanko e joom makko ngonndi, woɗɗotaako mo”. O wiyi kanko jaagorgal, “miin, e miijo am, hay sinno Annabi Yuunus maayii, o wirnaaki joom makko”.

Ndeen laamɗo oo nanii ndeen daande tan, o ummii ɗoon e ɗoon, o ɓoornii ñagga makko walla mbiyen kosi makko ɓaleejo cañiraaɗo leppi, o fawi juuɗe makko dow geenol makko o tonngiri koyɗe makko ceen njamdi, o noddi jiyaaɓe makko ndoondii mo, ɓe nawi mo to koreeji too. E nder kaan ɗoon ngonka, nde ɓeen njiyi ɗum tan, kañum en fof mbaɗi noon koye mum en. Ɓe njalti kamɓe kala ɓe payi to jeereende, ɓe ŋabbi toon e dow tulde mawnde, ɓe njuɓɓini koye maɓɓe, ɓe mbaɗi gori. Gorol mawɓe ardii, gorol sagataaɓe worɓe rewi heen, gorol sukaaɓe worɓe rewi heen, gorol rewɓe mawɓe, gorol sukaaɓe rewɓe ngoni caggal, kamɓe fof ɓe ummini juuɗe maɓɓe dow, ɓe ngoni e ñaagaade geno, eɓe mbiya “eehey maa joom mum Yuunus, huuñtan min ɗee geɗe bonɗe pawiiɗe e amen”. Ko adii ɗuum noon, tawi nayeeɓe ɓee talliima e ndoondi haa ndanwi tal, sukaaɓe e rewɓe ina ngoya bojji muusɗi sanne. Caggal ɗumɗoon, ɓe ngoni e wiyde kadi “eehey maa geno, won ko podanno-ɗaa Annabi maa Yuunus, ngam a wiyiino mo “a sooynataa kala ñaagiiɗo ma, ñaagunde ndee ko nde woni fof a ruttataa ɗum, jooni noon amin ñaagi maa moƴƴere hoto a ruttu min e cooyndam, nde tawnoo ɗuum alaa fooftorde, alaa daɗal, min ñaagi-maa ma yurmeende, yo a yurmo min, njaafo-ɗaa min, ko aan tan jeyi huunde fof, eehey maa geno ! Jooni kam min ngoongɗinii ma ko aan woni deweteeɗo, goɗɗo alaa so wonaa aan. Min ngoongɗinii Yuunus Mataa ko Annabi maa, ko nelaaɗo.” E nder ɗeeɗoo ñaagule, geno naatni moƴƴere ender ɓerɗe maɓɓe, nde tawnoo omo anndi ko ɗum goonga e maɓɓe. Caggal ɗuum, Geno lonngini Jibriil (JKM), yo yah huuñta denndaangal caɗeele pawiiɗe e dow maɓɓe. Jibriil huuñtani ɓe caɗeele maɓɓe, safri ñabbuuli maɓɓe kala, Geno waɗi yurmeende mum e maɓɓe. Ɗumɗoo fof noon Annabi Yuunus tawaaka, o woni ko nokku goɗɗo omo wondi toon e ɓesngu makko. Hono Kaaba El-ahbaari wiyi “nde Geno huuñtani ɓe ɗeen ɗoon leeɓte, waɗti ndeen ɗoon niɓɓere geɗe nay : heen feccere yanoyi ko haayre mawnde, ko ɗum wonti oogirɗe ɗe kuutorto-ɗen haa jooni ɗee, ko wayi no bedekaaji, jamɗe ɓaleeje e daneeje, kaŋŋeeji, kaalisaaji, kireeji e jakaaji ekn, heen feccere kadi yani to bannge keddiiɗo e haayre ndee, oon bannge waɗtindi ko hay huunde alaa ko fuɗata ɗoon haa e yonta hannde mo ngon-ɗen oo, walla haa ñalnde darnga ; heen feccere kadi yanoyi ko e maayo, ngoon maayo haa jooni ndiyam mum koko fasata tan ko aldaa e dartaade ; feccere nayaɓiire ndee yanoyi ko to wuro mawngo too, ɗum woni Ninawa ; ko ɗum tagi ko ɗoon fof ɓuri ranwude e uurde no uurateeri Kaafuura nii, ko ɗum waɗi ɗoon ina uuraa no lati nii, ko ɗum tagi e oon yonta ko yimɓe ɗiinɗoon nokkuuli ko toon ittayatnoo urateeri.”

Caggal ɗumɗoon, refti heen ko Geno toowɗo oo artiri ɓalli maɓɓe moƴƴi, o loowti e maɓɓe cellal, gooto e maɓɓe fof waɗti yahde ina hofnoyoo hoɗdiiɓe mum. Ndeke Ibbliis kuɗaaɗo oo ina waɗti heen hakkille, kañum e ɗum muusi ɗum e ko ɓe nduttii e rewde geno Annabi Yuunus koo,  o ƴetti feere ngam bonnude hakkunde maɓɓe e Annabi Yuunus (JKM). O waylii o wonti neɗɗo, o ɓoornii comci, o nanndikinii e gaynaako, o fokkiti o tiindii to Annabi Yuunus (JKM), ina wondi e ɓesngu mum to dow haayre sara wuro Ninawi ɗoo. Nde Annabi Yuunus yiyi mo tan, wiyi mo “aan gaynaako hol to ngummi-ɗaa ?”  Ibliis wiyi “ngummii-mi ko to Ninawi.” Annabi Yuunus wiyi “hol no ɗiinɗoon koreeji ngoori jooni ?” Ibliis wiyi mo “eɓe celli so wonaa haa jooni eɓe padi leepte ɗe Yuunus fodani ɓe ɗee, haa jooni ɓe njiyaani ɗum. Jooni kay ɓe njogii ko pellital ngam yiɗde warde Yuunus ngam ɓe mbiyi ko penoowo.” Ndeen Annabi Yuunus nanii ndeen daande wiyaama ko penoowo tan, o tikki tikkere saɗtunde. Hono biyeteeɗo Kattaadatu wiyi “tikkere Annabi Yuunus ndee ko wonande yimɓe Niinawa, kono wonaa to bannge joommum, waɗi noon yiyannde makko, ko yimɓe Niinawa pennii mo”. Ndeen Annabi Yuunus heɗiima haala gaynaako oo, ɗum woni Ibliis kuɗaaɗo oo, kanko Annabi Yuunus o wiyi “ɓee ndekete ɓeydii tan ko bonde e ɓeydude ngañgu mum en feewdee Geno toowɗo oo”, hono no wiyiri e nder Ɓuraana mum tedduɗo oo, “tuma nde Saanuun yahi ina tikki sikki alaa ko min mbaawani ɗum, o noddi e nder niɓɓe wonde deweteeɗo alaa so wonaa aan, miin ndeke mi laatiima ko e tooñɓe njeyaa-mi, min njaabanii wonande mo, min ndaɗndii mo ummoraade e niɓɓere ko hono nii min ndaɗndirta goongɗinɓe”. simoore Annabaaɓe, kaawise: 88” Hono winndiyanke Kaaba El-ahbaari wiyi “Annabi Yuunus ari e jom suudu mum e ɓesngu mum, o fawi ɓe e dow ngelooba makko, o addi ɓe haa e dow a ŋoral maayo Dijla ɗum woni ko to leydi Iraak, o yiyi ɗoon laana, o ɓaaƴi ka, ka ari e makko, o joli kanko e jom suudu makko e sukaaɓe makko. Nde ɓe njahi haa ɓe keɓi hakkunde maayo ngoo tan, laana kaa yuliri ɓe, jom suudu o huli ummii e laana kaa o waɗɗii e alluwal leggal ina haya haa yettii dow leydi, ndeke o tawii ɗoon yoga e yimɓe, ɓeen ɗoon yimɓe ndoondii nawi mo to galle makko, heddii Annabi Yuunus e sukaaɓe mum ina mbaɗɗii e dow lekɗe, ina kaya ena payi dow, sukaaɓe ɓee ina ngoya tan, ngam njiyaani yummum en, haa ɓe njettii ŋoral maayo ɓe ƴeeŋi dow, Annabi Yuunus ina darii e ŋoral Dijla ko ina tolnoo e balɗe ngam fadde laana ngoɗka mbele nawa mo. Haa o sooynii laana ngoɗka ina ara, o weeyni ɗum junngo, ka ari e makko o heñii ngam jolde e nder laana kaa, geno walli mo, o joli heddi ɓiyiiko mawɗo oo, yiɗi jolde e nder laana kaa ndeke wempeƴere ndiyam nawii ɗum; ɓiyiiko tokooso o wiyi, baaba ! Annabi Yuunus yiɗi kadi tellaadee ndiyam ngam daɗndude ɓiyum, haa woodi ko wiyi mo,  ina ummii e wempeƴere nde “eehey ma Yuunus ! Rutto, ɗum nattii wonde e fikuuji maa”. Ndekete yoo, ɗoon ɗo omo woni e fiyakuuji ɓiyiiko mawɗo oo, haa boy tellii ina ummii e haayre diftii ɓiyiiko tokooso oo. Yuunus heɓɓitii wiyi “eehey ma boy oto diftono-mi ɓiyi am oo.” Boy oo kañum ne wiyi mo “aan Yuunus, ɗum nattii wonde e fiyakuuji maa hankadi”. Annabi Yuunus jooɗtii e leydi ndeke yeeso mum ina waɗi natal wertallo leydi ina heen buuɗi Dirham kañƴi fof iɗi ceerti. O miijii no feewi haa o anndi alaa ko heɓi mo so wonaa bakkatuuji makko. Ko ndeen o ummii ɗo o wonnoo,  o jooɗoyii to ŋoral maayo too, kanko tan gooto haa wirtii mo ɗoon laana ngoɗka, o wifi ɗum junngo yo are e makko, kaan ari haa joofi e yeeso makko, ka ƴetti mo,  e oon tuma omo wondi e haaɓre e pellital. Nde o jooɗii e nder makka seeɗa tan, Geno werlii e makko ɗoyngol o ɗaanii. Laana kaa yahi haa heɓi hakkunde, ka yiiltii ka sokii, ka darii tem. Awƴooɓe laana ka kaawaa ooɗoo fiyaaku. Ɓe mbiyi wonɓe e laana kaa “hol e mon bakkodinɗo ?” Annabi Yuunus wiyi “ko miin woni bakkodinɗo”. Ɓe cikki o wiyri noon tan ko ngam haaju makko keeriiɗo. Ɓe mbaɗi kuraaje ngam ƴeewde so kanko walla ko goɗɗo, ɗum yani e makko. Ɓe mbaɗti goɗngol, ɗe njani e makko. Haa timmi tataɓol, fof yani ko e Yuunus. O heɓɓitii o wiyi ɓe “mate wonaa mi wiyii on ko miin woni bakkodinɗo o ?”

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.