Aali Yero Joob e njangu tuddunde Daŋana (marsa 1908)

0
1523
fiyannde aali yero joop

Aali Yero Joob jibinaa ko hedde hitaande 1884 to sahre Fanay-Rewo, wiyaa kadi Fanay-Ñakwaar. Galle maɓɓe ko juulɓe jannguɓe kono ɓe ngonaa lolluɓe, ɓe njeyaaka he galleeji laamotooɗi. Ɓe njeyanooka kadi he galleeji diine mawɗi, o jeyanooka he hinnde Tooroɓɓe heeroriiɓe ceernaagal. Nde o woni suka, o naati jaŋde ko he duɗal Ceerno Alfaa Muusaa Sih mo Fanay-Waalo. Ndeke holi ko addani Aali Yero Joob yande he tunddunde tuubakooɓe he gardagol jiiloowo tunndu Daŋana ? Hakkille makko koko diwnoo walla ? Ko o koomtaaɗo no won heen he hoohooɓe wuro ngo mbiyri ? O yaaw arde maa o wonaa peewnitinooɗo ?

Wonanoo ko he maayirɗe hitaande 1905. Aali Yero Joob ina yahra he duuɓi 21 ŋaddet. Yuɓɓo koloñaal holliti nder ciimti mum, o fuɗɗiima jeeyngal ngam noddude ɓesngu Fuutankooɓe, haa arti he Tulde-Dimatnaaɓe nde kaɓotoo “heeferɓe” huuriiɓe he ngenndi maɓɓe. Gardiiɗo yuɓɓo koloñaal tunndu Daŋana, Dolisse winndi ɓataake feewde he Gardiiɗo diiwaan Ndar. O wiyi he oon ɓataake: « …Jattinaare ɓee dowriyankooɓe wonnoo ko he haala tan, kono jooni wontii jattinaare laaɓtunde he gardagol ceerno maɓɓe jartodinɗo biyeteeɗo Aali Yero Joob…».

Dolisse holliti dille goodɗe to wuro Fanay. Aali Yero Joob ronkiti wonde nder wuro Fanay, o taƴti mayo faade nder leydi yumma makko en, rewo maayo nder laamaandi Muritani. To wuro Fanay-Ñakwaar. Mawɗo tuddunde Daŋana tintinaa ɗum. O yiylii nanondiral hakkunde makko he laamaaɓe makko. O neli hoohooɓe Fanay feewde he Aali Yero Joob “yo o woppu ko o waɗata koo”.

Hirjino hare jihaadi feewde e tuubakiri

Ngam dartinde hirjino ngoo, Dolisse yamiri yo Aali Yero nannge, sokee. He gardagol Galojiina (mawɗo nokku o to aada mo Waalo-Barak) Samna Yomba Giile Mbooc e sete koninkooɓe, njahi nanngoyi Aali Yero ñalnde 7 feebariyee (colte) 1906.

Aali Yero holliti almuɓɓe mum hoto paay ko nanngaa koo. So ɓe naatnii mo dummbirdu, maa kannatuuji pettu, baafe udditoo, o yalta he baawɗe Geno. E oon tuma, ma o artu daɗndude ngenndi maɓɓe he kalifaandi Farayse. O ñaawaa ñalnde 16 marsa (Mbooy) 1906. O taƴanaa joñeede nder Seereraaɓe, to wuro Nduut saraaji Tiwaawoon. O dacciti baafe o dogi caggal lewru tan, ñalnde 16 abiril (seeɗto). Ko noon o wiyrunoo almuɓɓe makko. Ɓe ɓeydii goongɗinde mo, ɓe njaɓi ko o Maadiyyu laaɓɗo (Mahdi).

Bata conndi e kure

Wonaa ko he lewru marsa 1908. Diiwaan Daŋana ina deeƴi, so wonaa dille hakkunde remooɓe nde leyɗeele rewo mayo peccitaa. Ko ɗuum tan woƴnoo tuubakiri. Aali Yero Joob meeɗaa majjirde Tuubakooɓe. Ɓe mbaɗi sunnotooɓe ndewi he makko koyngel-koyngel ina ƴeewa ɓe o jokkondirta.

Ko he ndee hitaande o juuroyii Sheek Ahmadu Bamba tawi ina joñaa to deebaaye Sawt El-Maa (Daande Weendu) nder Muritani. Wonanɓe Tuubakiri Sawt El-Maa winndii ñalnde 8 sulyee 1908 ɓataake feewde he gardiiɗo tunndu Tarasa, ngam habrude Aali arii juraade Ahmadu Bamba. Jamma gooto o waali ɗoon o fini o dawtani Gasba (Podoor). O ummii ɗoon o fayi Kayhayɗi caggal nde o deestii balɗe tati nder wuro makko Fanay-Rewo.

10 marsa 1908. Aali Yero arti nder wuro mum en Fanay-Ñakwaar. Ko ndeen mawɗo wuro Fanay-Jeeri, Mammadu Saydu Kan yahi haaltani Chesse, mawɗo tunndu Daŋana. Chesse winndi mawɓe mum to Ndar : « …neɗɗo nokku oo biyeteeɗo Aali Yero, meeɗnooɗo sokeede, yiyaama nder Fanay…» . O waɗti heen o winndi ñalnde 11 marsa : « …Fanay-Waalo fof (woni Fanay Senegaal) wonani ko oo canndolinɗo, wuro ngoo waɗi ko pooye 117, heen 108 ko he makko ngondi…».

Ñalnde 13 marsa 1908, Tunndunke Chesse waɗi he Aali Yero nulaaɓe, Elimaan Fanay e Hooreejo Ñaawirde Dimat. Yo ɓe mbiy ɓesngu Fanay e Aali Yero yo ndeeƴtu nder galleeji mum en. He jeese yimɓe fof, Aali seeki ɓataake oo, o wiyi so won ko Chesse waawi yo anndu ko hare dooki hakkunde maɓɓe. Ngam hollirde pellital mum, Aali Yero Joob neldi Chesse (Shees) bata baka ina waɗi conndi e kure.

Konu Aali ummorii rewo maayo

Tuubakooɓe njiɗi huutoraade mawɗo « kantoŋ » Teekaan, Njaay Kan. Njaay Kan holliri tuubakooɓe ko fasata nder diiwaan Fanay koo fof ko he gardagol Aali Yero Joob. Sukaaɓe fof murtii, gila Fanay-Ñakwaar e Madiina-Fanay haa yettii Dar-Salaam e Teekaan e hoore mum.

Aali Yero waɗi nelaaɓe feewde he Dimatnaaɓe nde tawtata mo sabu ko o Mahdi garɗo ummitinde fetel diine. Fanaynaaɓe, he gardagol mawɗo wuro, Elimaan Mammadu Lih, calii rewde he makko. Kono ɓamtuɗo yumma makko ina wiyee Jibi Tokosel Sih to Fanay-Ñakwaar ina waɗa sikki-sakka. Ko mawɗo wuro Fanay salii koo ina haaɓnii he makko. Hohooɓe Fanay koddiri ko alaa ko o waawani tuubakooɓe, wonaa to yimɓe wonaa to kaɓirɗe, wonaa hay to jamirooje Joomiraaɗo.

Aali Yero Joob ko ceernaajo baawɗo haala, teppitaaɗo ɗemngal. Ngam jaɓnude kaawi makko Jibi Tokosel Sih haa rewa he makko, o huutorii geɗe gaddanooje neɗɗo naatde ɗo yiɗaano. O wiyi kaawmiraaɗo oo : « Waɗ maa salaade rewde he am ko sabu mi wonaa ɓiye,  ko mi njutteen maa tan… ». Jibi mettini heen, kadi o miijii so o rewaani he Aali Yero Joob, aɗum waawi rewde he makko haa geñgol makko.

Ñalnde 14 marsa 1908, lewlewal sappo e nay, konu Aali Yero Joob ummorii rewo maayo, to wuro Fanay-Ñakwaar, omo wondi he hedde 100 soofaa, ina heen yumma makko Kummba Faati, kañum e kaaw makko Jibi Tokosel Sih jom-galle yumma makko, e mawniiko debbo Ayse Joob. E gardagol makko, konu maɓɓe yaakorii yande he Daŋana ko ñalnde 15 marsa 1908. Ndeen he hikka 2020 ko duuɓi 112.

Rewɓe Fanay rewo ndartiima “mehaari en”

Weetndoogo 15 marsa 1908, Aali e yahdiiɓe mum njettii jipporde koloñaal Daŋana. Won he maɓɓe mbaɗɗii ko pucci ina mbeeyna raaye (araaraayuuji) boɗeeje, woɗɓe ina njahra koyɗe. Ina heen jogitiiɓe petelaaji (marfaaji), ina heen ko silameeje e cabbi tan njogii. Ɓe njaɓaani arde tan ɓe naata, ɓe taartorii wuro ngoo bannge worgo. Wiyaa ko he innde Geno Aali Yero yiynoo ɗum he kalwa.

Ko ndeen Chesse neli mawɗo tunndu Fos-Galojina, Samba Yomb Giile Mbooc, kam he nantinoowo mum Samba Fay, yo ɓe njah ɓe etoo deeƴnude Aali Yero. Almuɓɓe Aali njaɓɓorii ɓe conndi e kure, ɓe ndogi ɓe ngarti.

Woɗɓe, ko wayi no koohowo wuro Daŋana ina wiyee Umar Siise Gammu Samb, etiima haaldude he maɓɓe kono yumtaani. Joginoo konngol Aali Yero ko kaaw makko Jibi Tokosel Sih, mo alaa ɗo iwratee he tiiɗde konnguɗi, so wonaa yo mawɗo tuubakooɓe, Chesse tuub naata he diine Lislaam. Tesko-ɗen Aali Yero wiyaani yo tuubakooɓe njaltu leydi ndii, o wiyi ko yo ɓe tuub. O waɗti heen o wiyi «… so tuubakooɓe njaɓaani haala makko, ko kure ummiiɗe dow pirtata ɓe ». Ɓe etii yeewtitde he Aali Yero, biyɗo maa fooga hoore mawɗo koloñaal Daŋana, tuubna mo.

Subaka 15 marsa, hedde waktu 8ɓo he feccere (w 08:30 hj), conndi e kure nduppitii hakkunde senngooji ɗiɗi ɗii. Chesse wiyi ko soofaaji Aali Yero ngadii fellude: « Yimɓe oo canndolinɗo kippii ina pella, ɓe mooloo he yimɓe fiɗaaɓe, ɓe toɓɓa dow huɓeere ɗo rewɓe moolinoo. Gooto he maɓɓe yaaɓani gammbu pucci ngam daccitde kannaat, waawnude soofaaji yoo uddit. Ɓee ina njima ɓeya ina ngulla haa hedde w09h15 nde pellondiral ngal ustii. Conndi e kure ngasii banngeeji fof. Ko heddinoo he dunndareeɓe ndogi. Mawɗo Samba Yomb Giile Mbooc rewi he maɓɓe, woodi heen ɓe o jaggi  ».

Ko ɗoon Aali Yero Joob ruttii he joomi mum tawi omo yahra he duuɓi 24 tan. O yahdi he soofaaji 29. Sappo e njeetato ngaañii gaañanɗe muusɗe, haa njeetato heen njokkitii nder ñalɗi 16 e 17 marsa 1908. Ndeke maayɓe heen ɓee fof ko 36, fof kadi ko he senngo Aali Yero. Chesse wiyi « Alaa debbo maa cukalel sankii he pellondiral ngal ». Yimɓe Daŋana mbaawnaa yo ngar ubba maayɓe ɓee. Gaañiiɓe nawaa to « doktoor » Breffeil yoo safru ɓe. Bannge tuubakooɓe e wondiiɓe mum hay gooto heɓaani hay dara.

Miñi mum Aali Yero ina wonnoo he gaañiiɓe ɓee, o sankii balɗe ɗiɗi caggal hare nde. Yumma makko e kaawi makko e banndiiko debbo njaggaa ndummbaa hade mum en joñoyeede.

Ɓe calii Aali Yero ubbee. O lelnaa, Daŋanaaɓe ina ngara ina njeeɓa mbele, « aɓe paama o wonaa waliyyu, kadi o ɓoccitaaki no heen mbiyri…». So wonaa ɗuum yimɓe mbaɗata ko o ɓoccitiima, maa o artu sabi ko Mahdi. Wattan fof ko heewɓe he maɓɓe ubbidaa he gaska ngoota. Ngañamtumaagu koloñaal addanaani ɓe taƴde hoore Aali Yero Joob ɓe nelda Farayse no ɓe mbaɗnoo sahodinɓe Mammadu Lamine Daraame e Jeeri Joor Ndella Faal. Aali Yero e yahdiiɓe mum ubbaa ko hakkunde Maayo e legal HLM Daŋana. Haa jooni ande juuree, won ummotooɓe haa leydi Mali juuraade yanaande makko.

Daartol jattinaare

Ciimti koloñaal kollitii batte ndee hare, wolde hakkunde doole konu koloñaal he sete yimɓon seeɗa ndewkon he Ceerno Aali Yero. Duttorɗe njaltinii yuɓɓo koloñaal ina daraninoo tigi mumtude dillere Aali Yero Joob. Nde koloñaal tinti, o ummiima Fanay-Ñakwaar ngam taccude mayo faade Daŋana, ɓe neldi soofaaji maɓɓe. Kalfinaaɗo yuɓɓo koloñaal to Mederdara, oon woni Châtelain, kañum e Lt Solère, ngardii sappo-e-jeenay « mehaari en », ɓe payi Fanay-Ñakwaar ñalnde 14 marsa. Kono tawi Aali Yero Joob taccii mayo fayii Fanay mawngo. Yimɓe Fanay-Ñakwaar njaɓɓorii ɓe conndi e kure. Sukaaɓe e rewɓe ngañii, ɓee heen mbaraa.

Gardiiɗo yuɓɓo koloñaal Daŋana, Chesse tintinii Ndar. Ñalnde heen, ko ina tolnoo he yimɓe teemedere ummii Ndar nootitaade. Ɓe njoli ko he laana mbiyetaaka Borgnis-Desbordes, njettiika Fanay ñalnde 16 marsa. Tuubakooɓe Daŋana e wondiiɓe mum en mbeltii heen, ngati kulol fuɗɗinooma naatde ɓe.

Ko ndeen ɓe njaggi Jibi Tokosel Sih, e Kummba Faati yumma mum Aali Yero, e mawniiko debbo, Ayse Faati Joob, ina yahra he duuɓi 35. Kamɓe tato fof ɓe ndummbaa ɗo Daŋana ɗoo, hade maɓɓe joñoyeede to Seeju nder Kasamaas. Ko toon Jibi Tokosel sankii he hitaande 1909 tawi ina yahra he duuɓi 51. Ko ɗoon kadi ɓe njiɗnoo werlaade Aali gila he 1906. Kono he oon tuma ko horeejo Ndar biyeteeɗo Camille Guy salinoo.

Artirde daartol ngol he tuma mum maa wallit wonde jaambuur, kadi maa addu faamaamuya laaɓɗo. Aali Yero Joob ko gorko pellitɗo wonnoo, gaño tigi koloñaal e wondiiɓe mum. Eɗen mbaawi wiyde Aali Yero Joob mawni ko he diine, nder daartol jattinaare naatgol koloñaal nder Fuuta-Tooro. Lislaam ko baafal cokowal corkagol tuubakooɓe nder Tulde-Dimat. Hare jihaadi nde seernaaɓe addii ɓe mo umminnoo, ummini ina heddii he hakkillaaji Fuutaŋkooɓe. Ɓeen ko Alhajji Umar Taal, Ko Diile Faatim Caam, ko Mammadu Lamin Daraame, ko Maba Jakhu Bah, ko Jeeri Joor Ndella Faal. Fanaynaaɓe heewɓe tawtoraama fergo feewde leyɗe Wambarankooɓe nootaade eeraango Sayko Umar, ko heewi heen artaani.

Fanay wonnoo baafal ngal tuubiri yiɗi naatirde haa heɓa Tooro e Laaw. Nde ɓe kuurii he Waalo, ko ina tolnoo he duuɓi 50, Fanay haɗii Farayse naatde Fuuta. Golwole hakkunde maɓɓe 1805, e 1807, e 1849, ina ceedtoo ɗuum. Fanay kadi ko duɗal jaŋde Lislaam, tesketeengal nder Fuuta-Tooro. Ɗum addani wuro ngo wiyeede « Fanay Galle Allah ». No heewɓe he gure Fuuta, Fanaynaaɓe ko añɓe laamu koloñaal. Ko ɗuum addani ɓe yaltinde “fatwa”, harminde naatnugol sukaaɓe Dimatnaaɓe “ekkolaaji” Tuubakooɓe. Oo “fatwa” noon jokkii haa nii leyɗe ɗee keɓi jeytaare mum en. Wonaa añde ganndal, ko salaade njiimaandi koloñaal.

Baɗte he diiwaan Tulde Dimat

Hedde hitaande 1906, ko ndeen laamaandi Muritani sosaa hay so laamorgo mum heddii ko Ndar. Ko ndeen Teekaan waɗaa « kantoŋ », Njaay Aliw Kan waɗaa gardiiɗo « kantoŋ » Teekaan. Jeyanoo he « kantoŋ » Teekaan ko Jolli, Penndaaw, Ñannga Mbut, Gaam, Madiina Fanay, Fanay-Ñakwaar, Canngay, Reski, Daara-Salaam, Daybatta. He nder hitaande 1918, ko ina tolnoo he 683 innama-aadee ina nguurnoo nder « kantoŋ » hee.

Elimaan Mammadu Lih mo Fanay waɗii heen golle potɗe teskeede. O jokkondiri he Njaay Aliw Kan (ina yahra he duuɓi 25), mbele omo lomtoo baaba makko Aliw Kan (mooftoyaaɗo nder Kajoor) he jappeere “kantoŋ” Teekaan. Hay so Elimaan Mammadu Lih woni ko worgo, omo jokkondiri he koreeji makko wonɓe rewo maayo, to Madiina-Fanay e to Fanay-Ñakwaar. Rewo e worgo, laamaaɗi Muritani e Senegaal, ko koreeji, galleeji gooti ngonnoo. Ko Aali Yero Joob ummini koo, ɓe njaggiri ɗum ko no janfa nii: wonaani hay duuɓi ɗiɗi ko ɓe kalfinaa kantoŋaaji ɗii. So Aali fellii Tuubakooɓe, wayi ko no ko kamɓe o felli. Aɗum luulndi aadi Fuutaŋkooɓe, haa teeŋti he “harameeji jeeɗiɗi”. Kanko fof he jotondirde he Elimaan Fanay, e giɗgol makko he Njaay Aliw gila Fanay mawngo haa Ñakwaar, ɓe mbaawataa jaɓde ko Aali waɗi koo.

Wolde Aali Yero Joob ɗaccii baɗte ceedtinɗe he Tulde-Dimat, yanti he caɗeele nderndere diiwaan oo wondunoo to bannge renndo. Tuubakooɓe pawi he maɓɓe kubbal muusngal fawtii he ko ɓe ngaadorinoo yoɓde. Fanay e Teekaan pawaa 500 F (francs he oon tuma). Nde wolde ndee wuli ndee, ɓesngu Daŋana naatti uddii, won heen nii lummbiiɓe tacci maayo, mooloyii bannge laamaandi Muritani. Nde ɓe ngarti, tuubakooɓe pawi he maɓɓe kubbe, cisiri ɓe, waawni ɓe yo ɓe ubbu maayɓe ɓee.

Kantoŋ Dimat-Worgo waɗtaa he kantoŋ Foos Galojina to Waalo. Wayi ko no hokkude mawɗo Waalankooɓe njeenaari sabu golle Samba Yomb Giile Mbooc, nde o yahdi he nantinoowo makko Samba Fay, yeewtide he Aali Yero Joob.

He ndee teeminannde 20siire, leydi Farayse sakkii peeje fof haa welda he seernaaɓe (e laabi mum en). Yoga he seernaaɓe ɓee njaɓii laamu tuubakiri nder Fuuta e Waalo e Jolof, mbele nokkuure ndee ina deeƴa. Gila he seernaaɓe ngenndiyankooɓe ɓennuɓe, Aali Yero Joob ceerno tuugnii, ngam ƴettitde hare feewde he koloñaal. Doole tuubakiri waɗi he ndee hare ina hollita kulol ɓe njogii he ɗee dille salaare, teeŋti tawa wonaa seernaaɓe mawɓe ngardii ɗum. Kono ko ɓe mbiyata «…wileeɓe jeyaaɓe he galleeji tokoosi kadi ɓe keewaani ganndal  …».

He ɗii duuɓi, “meer” Fanay ina yuɓɓina hitaande fof “siyaara” to dingiral ɗo hare ndee waɗnoo ɗoo. Ko huunde moƴƴere sabi maa ɗum hollu sukaaɓe men daartol men, daartol goongɗungol ngol. Hannde, janngooɓe nder duɗe toowɗe e wiɗtooɓe hanki men, potii aastaade ubbe daartol men, daartol ngol woɗɓe mbinndani en. Mo tafi hoore mum kala ƴeeŋna mbuure. Mo anndaa to ummii, anndataa to hucci.

Aali Yero Joob rewi ɗoon ko he pele Alhajji Maalik Sih ngam hesɗitinde njurum makko he juulɗo hono makko mo koloñaal tuubakiri waɗi he geƴƴelle. Omo woɗɗi hoomteede. Ko o sukaa dariiɗo darnde mawɗo. Ko o laatiiɗo tigi-rigi, goongɗinɗo ko waɗata koo. So wiyaama ko o keñiiɗo, ina gasa, so nawdaama e cukaagu makko. Miijo Aali Yero Joob wonnoo ko tuubnude hay tuubakooɓe katolik en, adduɓe soɓe dow leydi Fuuta. Darnde makko ina siftina hirjino Alhajji Umar gila he duuɓi, hirjino timmirngo noddude Fuutankooɓe yo per paya fuɗnaange. So heefereeɓe kuuriima he leydi Juulɓe, waɗɗiima juulɓe ferde njalta ndiin leydi.

Kuɗol : Aamadu Malal Gey (amagueye@gmail.com)
Duttore : Ibirahiima A. Caw

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.