Nguurndam Siisee ɓiy Aadama (2)

0
1206
Natal Daari annabaabe
Natal Daari annabaabe

… Fawaadee no Ɓuraana tedduɗo wiyri : “siftor, deftere Idriisa oo laatiima sehil ko annabi ; min ɓamti mo e nokku toowɗo ”. simoore mariyam, kaawise: 56-57, hono Kisaa-i wiyi : “nde Idriisa ɓamtaa dow asamaan ndee, maleykaaji nganndi ɗuum, ɗi cikkatnoo o ummotaako ɗoon, maleykaaji ɗii mbiyi: “eehey maa Geno amen, koohoowo amen, keedoowo amen, laatotaako ngam ooɗoo maccuɗo goofoowo ina waɗtinda wonde e nokku maleyaaji ɓattinaaɗi yurmeende”. Geno lonngini ɗi,  wiyi ɗi : “ oɗon kira ɓiɓɓe Aadama e golle mum en. So tawi mi waɗɗinii e dow mon ko mbaɗɗin-mi e maɓɓe koo to bannge ngena, mi hoddirii e mon ko koddir-mi e maɓɓe koo e goofi, maa on mbaɗ ko ɓuri mawnude e ko ɓe mbaɗata to bannge goofi ” . Ɗi mbiyi : senaare woodanii ma joomi amen, minen kay aamnantaako min woofde ma. Geno lonngini ɗi yo ɗi cuɓo maleykaaji ɗiɗi e maɓɓe tawa ina mbelaa, o jippina ɗumen to dow leydi, o loowa e nder mum en ngena hono kaa o loownoo e yimɓe kaa, maleykaaji cuɓii maleykaaji ɗiɗi etee ina mbelaa, ɗum woni ɗiiɗoo maleykaaji ɗiɗi : haaruuta e maaruuta. Nde ɓe njippii to leydi, o loowi e majji ngena keewka doole. Geno yamiri ɓe yo ɓe ñaaw hakkunde yimɓe goonga e fenaande, ɓe kaɗa ɓe renndinde Geno e goɗɗum, e warde fittaandu ko aldaa e goonga, reentaade jinaa e yarde sanngara. Ɓe ngoni e waɗde ko ɓe njamiraa, so ɗooftaade yamiroore hakkunde yimɓe ñalawma, so hiirii ɓe ngona e jangtaade inɗe Geno ɓurɗe mawnude ɗee so hiirii, ɓe ngabbita to dow asamaan too, ko noon ɓe ngoniri haa timmi lewru wooturu. Waɗi sahaa debbo gooto ari e majji, jooɗɗo mo hono mum weeɓaani, mo jom hakkillaaji potɗi ɗaatɗi, gite putte daneeje, kala no debbo wayatnoo e njooɗndam, ko noon o wayi. Omo ɓoornii comci jooɗɗi basorɗi, o wiyetee ko Sahratu, ko o Fursinaajo, o waɗii gure keewɗe mawɗe, o naati e nokku Haaruuta e Maaruuta ngoni oo, omo tellini sukundu makko keeci makko, omo foppii yeeso haa oolɗi. Ndeen ɓe njiyii mo tan, ɓe naati fitina, ɓe ndonki nanngude koye maɓɓe. Giɗli pooli ɓe. O ɓooyaani ɗoon o yalti, caggal ɗuum o arti e maɓɓe ñalngu ɗimmu, nde ɓe njiyi mo kadi ɓe ɓeydii dañde caɗeele Alla e giɗli, gooto e maɓɓe fof ina haalana goɗɗo oon no giɗli mum e jarabi mum poti e makko, nde fiyaaku ɓeydii e maɓɓe,  ɓe njiɗi lelodaade e makko, o salii haa yoori, o yalti nokku oo caggal ɗuum o arti laawol tataɓol o naati, ɓe njiɗi yande makko kadi o salii, o wiyi ɓe: “aaɓnantaako on heɓde mi tawo on mbaɗaani ko njiɗ-mi mbaɗon koo, so on mbaɗii ko njiɗ-mi koo, keɓon ko njiɗ-ɗon koo. Ɓe mbiyi holi ɗuum ? O wiyi ɓe “ njaron sanngara, cujjanon sanam ”. Ɓe mbiyi mo, “ ɗuum alanaa min laawol, ngam Geno toowɗo Oo, ina haɗi min ɗeen geɗe”. Kanko ne o salii ko ɓe ɗaɓɓata e makko koo, o hooti galle makko. Nde yahi haa juuti, ɓe ndonki muñde, ɓe ngabbii mo, nde ɓe njettii debbo oo, ɓe konngi damal ngal, o ari o udditani ɓe damal ngal, o tawi ko kamɓe, o bismii ɓe caggal ɗuum, o addani ɓe koɗungu pattamlamu, o ɓadtini ɓe ñaamde, ɓe ñaami haa ɓe kaari, ɓe njiɗi waɗde kadi ko ɓe njiɗnoo koo, o wiyi ɓe, alaa e sago ɓe mbaɗa ko o yiɗi koo, ɓe ngoni e miijaade ha ɓe nanondiri.

Sirku e warde hoore ɗuum kam ko bakkatuuji mawɗi sanne kono sanngara ko huunde famɗunde doole to bannge goofi. Ɓe ƴetti sanngara ɓe njari ɗum haa ɓe manndili. Nde o anndi ko ɓe manndilɓe, yo yamiri ɓe yo cujjan sanam,  ɓe cujjani sanam, o hokki ɓe hoore makko haa ɓe mbeltii, neɗɗo gooto ina wonnoo ɗoon, o yamiri ɓe yo ɓe mbar-ɗum hoto haaltude. Ɓe nanngi ɗum ɓe mbari ɗum. Nde Haaruuta e Maaruuta mbaɗi ɗii goofi,  hankadi ɓe njanii e nder bakkatuuji bonɗi ɗi momtotaako. Ɓe njiɗi diwde ɓe nduttitoo dow asamaan. Ɓe enndi diwde, bibje ndonki artude e maɓɓe, ɗum wonani ɓe caɗeele. Ɓe mberti juuɗe maɓɓe ɓe ñaagii annabi Idriisa yo ñaagono ɓe Geno toowɗo Oo nde yaafotoo ɓe bakkatuuji maɓɓe, caggal nde ɓe kaalani ɗum fiyakuuji maɓɓe. Ngam ɓe mbiyi mo : min njiyii ma omo ŋabbin maa ngam dewe. Annabi Idriisa ñaaganii ɓe Geno toowɗo Oo, Geno jaabi wiyi, yo ɓe cuɓo geɗe ɗiɗi, hankadi, woodani ɓe ko leepte, leepte aduna walla wattannde, ɓe mbiyi: ɓe cuɓii ko leepte aduna. Ko nii woni o hokki ɓe leepte to Iraak too, nokku Babilon, ɓe liggaa e nder woyndu, alaa e aduna leepte ɗe Geno waɗaani ɓe e nder aduna. E nder duuɓi ɓennuɗi, so wanngotooɓe ngarii Iraak ina kolloyee maale maɓɓe, (njaafo-ɗon banndiraaɓe, Haaruuta e Maaruuta ko maleykaaji ngonnoo, ɗi telli leydi, ɗi ngonti yimɓe. Maleyka noon lomto innde mum ko (ɗi)  kono ɗi ngontii yimɓe, njooftinɗen ɓe e {ɓe}. ko laɓɓitinde tan), geno waɗii ɓe e geƴƴelle e nder woyndu ceenuuji ina tawatenoo ɗoon e yontaaji ɓennuɗi. Naniraama gorko gooto ariino e maɓɓe ina ɗaɓɓa e maɓɓe, ngam yiɗde janngineede mbileewu ina ummorii ɗoon e Babilon, o wiyi, yo ɓe mballu mo ɓe njanngina mo mbilewu. Gorko oo naatii to ɓe ngoni too, o yiyi ɓe tan, o naji  no ɓe ciforii toon nih. O wiyi: deweteeɗo alaa so wonaa geno gooto,  Mohamed ko nelaaɗo makko. Ɓe mbiyi mo: hol renndo ngo njeye-ɗaa? O wiyi ɓe : renndo Mohamed. Ɓe mbiyi mo, Mohamed nelaama ? O wiyi:  eey. Ɓe mbiyi mo, jettooɗe ngoodani Geno. Ɗoon e ɗoon tan, haa mbellema naatani mo. O wiyi ɓe : won weltaare nde njiy-ɗon ? Ɓe mbiyi mo : eey. Waɗi noon, oon arata ko waɗtannde, ko ndeen min ndañata jam. Wiyaama, nde annabi Idriisa ɓamtaa dow asamaan ndee, ɓiyiiko Mutawaslaki ko ndeen lomtii mo caggal makko woni e ñaawde yimɓe ngam seerndude goonga e fenaande. nde Mutawasilaki maayi kañum ne, lomtii ɗum ko ɓiyum Laamaka. Wiɗtiyanke kisaa-i wiyi: “laatiima Laamaka ko neɗɗo keewɗo tanaa, caɗtuɗo, ko neɗɗo tiiɗɗo keewɗo doole, kanko gooto omo ɗakkitanoo kaaƴe mawɗe tawa yimɓe heewɓe mbaawaa ɗum ɗakkitde, tawa o ɗakkiti ɗum ko e dow haayre. Waɗi sahaa gooto o yalti omo yahnoo e weeyo tan, haa o yiiyi yeeso makko debbo pattamlamo, moƴƴo mbaadi ina yeeso mum ndammiri ina ayna ndi, o haawaa no feewi. O ɓadtii ɗum o naamndii innde mum, debbo oo wiyi mo mbiyetee mi ko Faynusatu, ɓiyum Ekliil gooto e ɓiɓɓe qaabil ɓiiy Aadam, o wiyi oon: aɗa kilifa ? Debbo oo wiyi mo: alaa. o wiyi ɗum: wonndi tan ko aɗa famɗi duuɓi so a timminii  duuɓi dewgal ma mi reseteno, e ngaan saanga ɓiɗɗo debbo oo ina yahraa e duuɓi teemedde ɗiɗi e noogaas (220). Dewbo oo wiyi mo: so aɗa yiɗi ƴamde mi fokkit yah to baabam ƴamaa-mi to makko. Ndeen Laamaka nanii ɗuum tan, fokkiti yahi to baaba mum Faynusatu, nde o yettii o haali sokla makko, ɓe nanondiri oon hokki mo Faynusatu, ko ɗum woni ɓe kumanaa. Nde laamaka e debbo mum mbirnodii, debbo oo saawani mo ɓiɗɗo gorko, nde jibini ɓiɗɗo gorko oo, o inniri ɗum Yaskuru ina wiyee kadi Abdul Gaffaaru, ko oon woni Nuuhu. Hono Wahaab bun man mbahi wiyi: nde dumunna jibingol debbo oo yonti, o yalti nokku oo, o yaaɓani to kaaƴe mawɗe ngoɗɗaani ɗoon no feewi eɗe mbaɗi gasɗe tawi ko luurooji mawɗi. Nde o yettii haayre ndee ina waɗi luuro, o naati e nder  luuro ngoo ngam hulde laamɗo nokku oo hoto tinde ɗuum, ngam oon ɗoon laamɗo Geno wuurti ɗum tan ko e warde sukaaɓe, haa teeŋti e sukaaɓe worɓe. Ndeen o jibinii ɓiɗɗo oo to nder luuro too, o yiɗi woppude ɗoon ngam ruttaade to galle maɓɓe, o woppi ɗoon tiggu oo, o ummii omo yaha, o ruŋtii tan, tiggu o hiiwtii bojji. O yeeƴii keeci makko, tiggu oo noddi mo, wiyi mo : aan neene, oto hulan am ngam oon tagɗo mi ko oon reenata-mi. Nde yumma oo nani ɗuum tan, ɓernde mum hecciɗi, o ruttitii ngam ɗaminaade njoorto. O waali ɗoon e nder haayre ndee, caggal ɗuum, o woppi ɗoon tiggu oo. E nder ɗeen ɗoon balɗe capanɗe nay ndeke laamɗo guurtaaɗo e warde sukaaɓe oo maayii. Maleykaaji ƴetti ɓiɗɗo oo njoƴƴinoyi ɗum nder suudu yummum. Fooyre wonnoonde e tiinde baaba makko nde eggi faati e makko. Kanko Abdul Ghaffaar ko kanko woni Nuuhu (mo jam e kisal ngoni e mum), caggal ɗuum yumma oo ummanii nehde mo, nehdi moƴƴiri, haa o mawni nde o fuɗɗii janngude labbaagu, o yonndikinii heen, o wonii kadi gaynaako, ngam omo aynanannoo kooreeji makko sardi ina njoɓa mo. O wonii e kaan ngonka dumunna juutɗo sanne, ko adii baaba makko Laamaka ina sankoo. Caggal  nde oon sankii o lomtii ɗum, o roni ko o tawnoo ina huutoroo kala.

Ko ɗoo nguurndam Laamaka baaba mum Nuuhu haaɗi.

Jibril Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.