Hol ko kewata so wolde nikleyeer waɗii ?

0
1347
Wolde nikleyeer
Wolde nikleyeer

Neɗɗo kam seerataa he waɗde taawilaaji, haa teeŋti nde won ɗeen maale ñikli ngaanndi mum. Addi ngal naamnal ko ko addi wolde Riisi-Ikren koo, yantude e haala Waladimiir Putin hooreejo leydi Riisi. Hade ɗuum, tawi yimɓe nattii miijaade ɗum, gila nde Amerik werlii bommbe nikleyeer he gure Japon biyeteeɗe Hiroshima e Nagasaki.

Winndere men ine moofi hannde ko ine ɓura 13 000 njogitaari nikleyeer keblaaɗi, mbaawndi werleede he nder winndere men. Tee, ɗumɗoo fof woni ko he juuɗe leyɗe jeenay (9) fat, ine heen noon Riisi. Ko ɗuum tagi, gila nde Riisi yani he Ikren he lewru feebariyee 2022, ɓerɗe keewɗe ko dariiɗe.

Ko goonga, e ñalawma njahraten hannde oo, hakkillaaji ndeeƴtii seeɗa, haa annduɓe mbaɗtii miijaade ɓetde baɗte wolde nikleyeer nder winndere men so kewii. Ngam ɗuum, ɓe mballitorii ko ordinateeruuji ngam ɓetde ɗeen baɗte, yo wolde ndee won nokkuure walla huuɓtodinnde. Annduɓe ameriknaaɓe waɗɓe ngoon ɓeto ɓee, ine kawri he toɓɓe keewɗe :

Ƴuundi nder weeyo

Kalitgol kaɓirɗe nikleyeer maa yaltin cuurki e ƴunndi (ɓaleeri ndi cuurki leɗɗe, cumu ekn njoɗɗitina he nokku) haa heewa nder weeyo, palotoondi caafe naange jonɗe. Ɗeen geɗe gonooje dow weeyo, alaa ɗo keddata he winndere ndee. Baɗte majjum, he lewru adanndu nduu, ko nguleeki weeyo maa usto ko ine tolnoo he 10°C ; ɗuum maa jibin jaangol ɓurtungol, ɓurngol ngol yonta horngilo (période glaciaire) kewnongol he Leydi men ndii. Ɗumɗoon noon maa bonnu coñal nguura he nder winndere ndee kala.

Baɗde mawɗe nder maaje geec

Maa nguleeki diƴƴe tello kañum ne, tee yaawataa ŋabbitde hay so cuurki kii yahii, sibu diƴƴe geec ɓuri leelde ko ngultata. So tawii ko wolde nikleyeer hakkunde Riisi/DDA (Dental dowlaaji Amerik) e kalitgol 4 400 kaɓirgal, maa maaje ɗee njooɗo duuɓi capanɗe keewɗe ngam artude no ngoorunoo. Maa ndiyam keewɗam horngilo haa ɓooɗe galaas udda tufɗe mawɗe ɗee, ko wayi no Tianjin, tufnde Siin ɓurnde mawnude, walla Copenhage (Danemarke) walla tufnde Saint-Petersburg (Riisi), e sifaa kuuɓtodinɗo, galaas maaje geec maa haɗ laaɗe wefaade he yoga he diƴƴe rewo leydi. Ɗum firti maa haɗ nawgol jiggoore.

So tawii ko wolde mawnde nikleyeer hakkunde DDA e Riisi, maa Leydi men jooɗo ujunnaaje-ujunnaaje hitaande ine woni he ɓuuɓol mawngol.

Tellagol nguleeki ngol, kam e higgu njoloowu nguu maa mbar puɗi geec keewɗi sabu mum en nattude yiyde naange ; ndaa ko ɗoon callalal nguura fuɗɗorii ; yoga he kulle ndiyam kalkoo heen, awo fof loroo heen.

Wiɗto annduɓe ngoo ine hollita jokkondiral tippule Leydi men ndii kala ; ango holla parwugol silsil nguurndam winndere ndee… Ɗum noon, ardiiɓe leyɗeele men ine poti faamde ɗum, ndaranoo haɗde wolde nikleyeer fof.

Bookara Aamadu Bah

Hol ko firti kaɓirgal nikleyeer ?

Wonii duuɓi 77 hannde, ñalnde 6 ut 1945, ko kaɓirgal gadanal nikleyeer kaliti dow wuro Hiroshima, to  Japon. Ko Ameriknaaɓe peewnunoo ngaal kaɓirgal he suuɗaare, ngam dartinde wolde huuɓtodinnde ɗimmere. Ko ndeen aduna oo kala seedii semmbe kulɓiniiɗo kaɓirɗe nikleyeer. 

Kaɓirgal nikleyeer ko bommbo pattam-semmbiijo baawɗo lottireede to woɗɗi no feewi. So ngal kalitii, ngam bonnat ko taarii ɗoon kala he nder kiloometeruuji keewɗi. DDA (Dental Dowalaaji Amerik) kuutoriima ngal he hitaande 1945, to Hiroshima e to Nagasaki, ngal wari ɗoon ko ɓuri 200 000 neɗɗo.

Hakkunde 1945 et 1964, dowlaaji 5 – DDA, Riisi, Siin, Laamaandi Ndentundi, e Farayse – peewnii bommbooji nikleyeer doolnuɗi. Faandaare maɓɓe heen wonnoo ko haɗde woɗɓe ɓee yande he maɓɓe. Kono ɗee kaɓirɗe ko musiiba bonɗo wonande winndere ndee. Nii woni, he hitaande 1968, leyɗe winndere ndee nanondiri dartinde peewnugol kaɓirɗe nikleyeer, tee ine famɗi leydi ndi siifaani ngaal nanondiral. Joginooɓe ngal ɓee kunii waasde wallude heddiiɓe ɓee jogaade ngal, ɓe kunii haaldude e heddiiɓe ɓee ngam ƴeewde no ɓee ceertiri he ko njoginoo heen koo. Ɓe njoganooki ɓee kunii waasde feewnude ɗe. 

Kono tan, gila ndeen, Inndo e Pakistaan, e Israayiil, ɓe ciifaano tawo nanondiral ngal, peewni gooto fof kaɓirgal mum. Kooree Rewo (jaltuɗo nanondiral ngal he hitaande 2003 – waɗii jarribooji keewɗi kalito bommbe nikleyeer. 

Hannde, kaɓirɗe nikleyeer ɓeydiima heewde, sibu aɗe tolnoo e 16 000. Pelle baaɗe no ICAN – Heɓnde njeenaari deeƴre he 2017 – ine kaɓee mbele aɗe ustoo, haa ɗe kaɗtee tafeede.

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.