Haayre buɓɓaade e leydi ? Annduɓe ngoni ko e peeje

2
5978

Haayre weeyo mawnde ina inniraa Didymos B ina hulanaa buɓɓaade e Leydi men hee ɗoo e duuɓi garooji ɗii. Ko goonga nii enen aadee en, haa teeŋti noon e annduɓe ko faati e weeyo, en meeɗaa seertude e kulol wonde haayre mawnde ummoriinde e weeyo ina waawi yande e men, fusa leydi men. Sahaa e sahaa kala ko wayi noon ina raadtee e nder goomuuji annduɓe wiɗtooɓe geɗe weeyo. Kono heen laawol kala « Alla ina daɗnda en e oon musiiba cooynanooɗo ».

Kono, ɗuum ittnaani en kulol, sibu won geɗe kewooje kollooje baɗte majjum kulɓiniiɗe : yeru, ñalnde 15 feebariyee 2013, haayre mawnde nde hakkundol mum tolnii e meeteruuji 15, kalitii dow wuro wooto to Riisi haa fotde 1 000 neɗɗo ngaañii heen, tawi gaañi ɗum ko keletine weeruuji kelɗi sabu dille kalito ngoo. Yeruuji goɗɗi ina ngoodi…

Ko ɗuum addani NASA ummanaade sakkande nde haayre feere, sibu so nde buɓɓiima e Leydi men hee, ande waawi bonnude ko heewi. Ko ñalnde aljumaa 30 suwee 2017 huunde e ndeen feere saaktaa. Nde inniraa ko lappol (miisiyoŋ) DART (Double Asteroid Redirection Test : “hoolkiso kaytingol haayre weeyo laabi ɗiɗi”). Feere ndee jogori siynoyeede ko e hitaande 2022 (ɗoo e duuɓi 5). Feere ndee ko selnude haayre hulaande ina jogori yande e men ndee, bolol mum (haytinde nde) mbele ande woora Leydi men. Ngool wonata go’o ko annduɓe na koolkisoo feere ɗaɗndoore en e musiiba weeyo baaɗo nii, woni so haayre weeyo happaanii yande e men.

E sahaa mo njahraten hannde oo, ko ina ɓura 90% e kaaƴe mawɗe (woni ɗe hakkundol mum seɓi kiloomeeteer) keɓtinaama, njanngaama, tee hay wootere e mum en alanaa en tanaa e nder teeminanɗe garooje ɗee. Ɓuri wonde caɗeele annduɓe hannde, ko kaaƴe ɗe hakkundol mum en jaasi kiloomeeteer kono seɓi 140 m, sibu ko nayaɓal e majje tan nganndanaa huunde, ndaa bonannde majje ina mawni no feewi, sibu, e wiyde annduɓe ɓee « tuggude e oo tolno, kala ɗo haayre ndee yani, semmbe mum ina waawi boomde leydi ngootiri noo wooruunoo » (leydi ɗoo, yeru Siin ekn, en potndaani e koye men !). Ɗuum woni ko ganndo biyeteeɗo Patrick Michel gardo wiɗto to CNRS haali.

 Peeje tati ine ngoodi ngam ruppaade oo musiiba.

Feere adannde ko kalitinde sara haayre ndee aaludere nikleyeere (ogive nucléaire) ngam haytinde nde. Kono ndee feere ina soomi tanaa, sibu kaletine kalito ngoo e hoye mum en ina mbaawi yande e men. Moƴƴaani waɗde.

Feere ɗiɗmere ndee, ko neldude sara haayre ndee njowiitiikon (satellites) mbele fooɗo mum en ina kaytina nde. Saɗeende ndee feere ko ina naamndii lajal juutngal, nde nafataa so tawii tanaa oo ñoosiima.

Feere tataɓere ndee ɓurdi keddiiɗe ɗee ko waawde siyneede e ko yaaccii tee alaa batte cawndiiɗe bonɗe e men. Ndeen feere woni misiyoŋ DART.

E hitaande 2020, maa NASA werlo pelmotooka (impacteur) ka ñiso mum tolnii e 300 kg ngam tawtoyde, e nder lebbi 18, kaaƴe ɗiɗi weeyo jirlondirooje (wootere heen kala ine yirloo woɗnde ndee), miijaaɗe ina coomani en tanaa. Ɓurnde mawnude ndee, hono Didymos A, hakkundol mum ko 800 m. Lewru mayre inniraandu Didymoon (Didymos B), hakkundol mum ko 170 m; ko kayru toɓɓaa. So DART yettiima, njaaweeki mum ina yahra e 6 km/leƴƴannde, ko e Didymoon fuɓɓotoo, ngam waylude njaaweeki mum e haytinde ɗum. Ko ɗuum wonnoo eɓɓaande adannde ndee, kono leyɗe 22 jeyaaɗe e ESA ɗee kawraani e haala, sibu njaru majjum ina heewi doole (hedde 200 miliyoŋ oroo). Ko ɗuum addani annduɓe ɓee heblude lappol goɗngol, ngam etaade ustude njaru nguu rewrude e ustugol kaɓirɗe ɗee, potngol holliteede e hitaande 2019, mbele DART ina waawa werleede 2022 walla 2024.

Bookara Aamadu Bah

*NASA : (National Aeronautics and Space Administration) woni Njuɓɓudi Ngenndiiri Aeronotik e Weeyo dowla Amerik (nokku toppitiiɗo weeyo).

2 JOWE

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.