Diine : Dewgal farilla e sunna – 1

0
759
Kaaba to Makka to Sawuud
Kaaba to Makka to Sawuud

He ɗiiɗoo lebbi, binndanɗe men pawotoo ko he dewle sunna Nelaaɗo mo jam e kisal ngoni oo. Ɗuum noon en naamndoto koye men, e nder ɗuum. Njaabtoɗen koye men.

Njokken ko faati e Sariya teŋe

1. Ina yiɗaa he teŋe newnude ɗum ngam konngol nulaaɗo (JKM) “ɓuri heewde barke e rewɓe fof ko ɓurɗo famɗude tampere. ” Humpiti ngolɗoo jangtawol ko Ahmed.  Ngam kadi teŋe ɓiɓɓe Annabi (YJKM) ɓuraano teemedde nay walla joy mbuuɗu. Ko noon kadi suddiiɓe makko teŋiranoo. Ko termiisi sellini ngolɗoo jangtawol.

2. Ina sunninaa innude he nder joɗnde kumal

3. Ina sella yaltinde teŋe e kala jawdi ndagiindi ko ina fotondira e nayaɓal menkelde kaŋŋe e kaalis dinaar, walla ɓura. Kono tan, teŋe qiima mum alaa ɗo haaɗi, fawii tan ko he nanondiral hakkunde resondirooɓe ɓee, ngam so tawii ko debbo diwo, o yiɗi tan ko yo ƴamoowo mo oo, janngan mo aayeeji ɗiɗi haa tati quraana ina yona. Kono mboombiri ko jiknaaɓe makko qiimantoo mo teŋe makko, e kawral annduɓe diina.

4. Ina sella ñalnde kumal tottude teŋe ɗee walla fuɗɗee ko jogaa koo, ko heddii koo dottanee lajal. Kono ɓuri yiɗeede ko timminde nde, ngam konngol Alla toowɗo oo, wiyi : “So on ceeri rewɓe ko adii nde ndenndaton e maɓɓe leeso tee on parlanii ɓe teŋe, tottee ɓe feccere ko innanoo koo, so wonaa noon ɓe njaafoo on.” Ɗum woni ko to simoore nagge, maande: 237. Kono tan ina yiɗaa tottude mo huunde e teŋe ko adii naatdiigu, ngam Abuu daawuuda e Nisaa`iyyu kumpiti wonde, nulaaɗo Alla (mo jam e kisal ngoni e mum) yamiri Aliyyu yoo tottu Faatimata huunde e teŋe mum ko adii naatdiigu. Aliyyu wi`i: ” mi alaa haydara.” Nulaaɗo wiyi mo: holto menkeññe maa ( firti wutte njamndi oo) woni? Aliw tottiɓe wutte oo ɓe totti Faatimata.

5. Teŋe ko e daande gorko pawii, eɗe mbaɗɗoo so tawii naatdiigu waɗii, so o seerii mo hade maɓɓe naatdude, heen feccere fukkiima, heddoo feccere e makko, ngam konngol joomiraaɗi wiyiino: “so on ceerii ɓe ko adii nde ndentaton e maɓɓe leeso tee tawii on parlaniino ɓe, ina woodani ɓe feccere ko parlan-ɗon ɓe koo.” simoore Nagge aaye 237.

6. So gorko oo maayii ko adii naatdiigu, ndonu e teŋe timmuɗe ngoodanii mo, ngam ko nulaaɗo Alla ñaawi ɗum.  (humpiti ɗum ko jom defte sunna en). So teŋe ɗee innanooma, e so ɗe innanooka, woodanii teŋe yeru makko en. Hesnaade noon ina waɗɗii mo. hesnaade woni jooɗanaade gorko mum maayɗo (edda).

  1. Nehdi dewgal e sunnaaji mum

1. Duwawuuji kumirteeɗi dewgal ine keewi sanne. Kala e mon duwatooɗo yo fuɗɗoro yettude geno toowɗo oo, e juulde e Annabi, (JKM). Ina yiɗaa nde o janngata heen aayeeji ɓuraana tedduɗo oo. yeru, o wiya : en njettii geno, eɗen njetta mo, ko ɗo makko ɗoo mballikinto-ɗen, eɗen njaafnoo mo. eɗen mooloo geno iwde e boneeji pittaali men e iwdi e caɗeele golleeji men, oon mo Alla feewni alaa ooñoowo ɗum, oon mo o ooñi alaa peewnoowo ɗum. O wiya kadi : mbiɗo seedoo deweteeɗo alaa so Alla gooto mo alaa denndidiiɗo, mbiɗo seedoo Mohammadu ko nulaaɗo Alla.

Ina moƴƴi kadi duwaawu Annabi, o wiya : “ geno yurmo Mohammed e koreeji Mohammed, hono no njurmori-ɗaa Ibiraahiima e koreeji ibiraahiima, naf Mohammed e koreeji Mohammed, hono no nafir-ɗaa Ibiraahiima e koreeji Ibiraahiima, e nder binnde, ko aan woni jettaaɗo tiiɗniiɗo”. Ina moƴƴi kadi nde duwatooɗo oo janngata ndeeɗoo hoore simoore rewɓe “nisaa” o wiya : “innde Alla jurumdeero jurmotooɗo, eehey. yimɓe ! Kulee joomi mon, oon tagɗo on iwde he fittaandu wooturu, o tagi iwde he mayru cuddiiɗo mayru, o saakti iwde he majji worɓe heewɓe e rewɓe, e kulee Alla oon mo nduworto-ɗon e enɗameeje, tigi ko geno woni deenoowo on (1)” simoore rewɓe maande: 1. Caggal ɗuum, so o mo hattani, o wiya : he ɗemngal makko ngal, “ eehey mon dental Maleykaajii ceedto-ɗee en compii ɗoo dewgal hannde e dow innde Alla e sunna nulaaɗo makko Mohammed, ko noon ne kadi onon juulɓe tawtoraaɓe ngalɗoo kumal, onon fof ko on seedeeji ”. Caggal ɗuum o rewna heen ñaagule keddiiɗe, o wiya : “ yo Alla waɗ hakkunde maɓɓe moƴƴere e nafoore huftodinnde e ekn. e ɗeen geɗe ”. So ɗum ɓennii banndiraaɓe juulɓe tedduɓe oɗon ñaagaa so on njooɗiima e humde dewle ɓesnguuji mon, e jonɗe ngam innude ɓiɓɓe mon, tiiɗnoɗee nduworo-ɗee ɗemɗe mon neenewiije ɗee. Nganndee ɗemɗe fof poti to Alla. Kala ɓurɓe tiiɗnaade e ɗemɗe mum en, maa Alla ƴellit ɗemɗe mum en.

2. Yannge:

Waɗde yannge jeyaa ko he sunna dewgal ngam konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiynoo, tuma nde Abdarahmaan bun Awfi resi : ” waɗ yannge hay so dammuwol gootol. ” ngolɗoo ina toon. Mo noddaa e yannge dewgal salii nootoyaade ko aldaa e ngantu, oon woofii Alla e nulaaɗo mum. So neɗɗo noddaama e yannge yo o nootoyo, so o yiɗii o ñaama, so tawii ko koorka yarlitaare, walla o duwanoo yannge ngee tan o hoota, ngam konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiyiinoo : “ so gooto e mon noddaama e yannge yo o nooto, so o hooraani yo o ñaam.” Ko Muslim humpiti ɗiiɗoo hadisaaji tati jaŋtaaɗi. ” Feññinde dewgal (ɓannginde dewgal e jiwirnirde bawɗi e buubaaji e kuljinaali e njimiri) ina dagii ko aldaa e jillondiral worɓe e rewɓe. Kono so ɗuum ina heen dagaaki. Ngam fawaade e konngol nulaaɗo Alla (JKM) wiyi : “ seerndi ko dagii e ko dagaaki e dewgal ko buubaaji e kuljinaali.” Humpiti ɗum ko jom sunnaaji en, so wonaa Abuu daawuuda.

4. Duwanaade yommbayɓe 

E jangtoore nulaaɗo (JKM) Abuu hurayrata (yoo weleede geno won e makko),  wiyi : hono nulaaɗo Alla (JKM) wiyatnoo gorko so resii, o wiya ɗum : “ yo Alla waɗane heen nafoore, hawridina on e moƴƴere. ” Humpiti ndeeɗoo jangtoore ko Termiyyu.

5. So o yiɗii renndude e jom suudu makko leeso, o wiya : “ Alla woɗɗitin min seyɗaani, ngoɗɗitinaa seyɗaan geɗu ngu ndokku-ɗaa min”. Annabi  (JKM) wiyi : “ kala mo waɗi ooɗoo duwaawu tuma nde yaaɓani jom suudu mum, so Alla hokkii ɓe ɓiɗɗo, seyɗaani alaa e mum geɗal haa cay ”. JKM wiyi : annabi JKM wiyi : “ine añaa e resondirɓe ɗiɗo ɓee, saaktondirde cuuɗiindi leeso hakkunde maɓɓe”. Ngam konngol nulaaɗo geno JKM oo wiyi, “ ɓuri jaasde e yimɓe fof ñalawma darnga, ko gorko walla debbo caaktoowo cuuɗiindi leeso ”.

5. Carɗondirgol dewgal

So debbo sarɗii e dow gorko sarɗi tiiɗnoowo dewgal, yeru, nafoore e yontannde, ɗuum ko ko siynetee haalaaka. So tawii noon ko sarɗi bonnoowo dewgal oon jaɓetaake. Ko wayi no “ wiyde lelnde alaa heen”, yeru, oon sarɗi jaɓetaake ngam luundaade paandaale dewgal. So tawii sarɗi dagnaani ko harmi, walla harminaani ko dagii, ko wayi no salminoyde koreeji makko, walla yaltintaa mo leydi makko, so gorko oo jaɓii, ina waɗɗii ɗum siynude. So ɗum alaa heen, ina woodani oo gorko yaltude heen, so welaama, ngam konngol nulaaɗo Alla JKM wiyi : “ ɓuri haande huureede e sarɗiiji fof ko ɗi ndagtinir-ɗon terɗe ngena suddiiɓe ”. Ɗumɗoo ko hadiis kawraaɗo.

Jibril Muusaa Joop

Woppu jaabawol

Winndu yowre maa
Winndu ɗoo innde maa

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.